DT Croatia No. 3, 2023

Diploma iz dentalne medicine među najcjenjenijima je u 2023. godini / Adolescentice više pate od bola temporomandibularnog zgloba / Novosti / Minimalno invazivno podizanje vertikalne dimenzije okluzije / Osnovni protokoli za uspješnu ugradnju implantata u estetskoj zoni ovisno o težini defekta nastalog nakon ekstrakcije zuba / Liječenje kompromitiranih zubi: uobičajene sumnje / Izvan okvira karte boja za zube: estetska snaga prirodne opalescencije / Utjecaj reciprocirajućeg i OTR-kretanja na otpornost mehaničkih NiTi (nikal-titanij) igala na lom u cikličkim testovima zamora i tijekom pripreme kanala u smolnim blokovima / Održavanje zubi i zdravog osmijeha naših pacijenata za cijeli život / Kako pacijente osvijestiti o važnosti čišćenja interdentalnih prostora? / SFZG / Razvijanje vaših poslovnih sustava u 2023. godini i nakon toga — Marketing / 12 “smrtnih” grijeha u stomatologiji

Open PDF View E-paper Edit Epaper Edit Epaper ads save

Table of contents

Open Link

Open Link

The World‘s Dental Newspaper
Published in Croatia, ISSN 1849-4862

www.dental-tribune.com

Listopad 2023., br. 3

KLINIČKA PRAKSA

MENADŽMENT

Minimalno invazivno
podizanje vertikalne
dimenzije okluzije.

Liječenje kompromitiranih zubi:
uobičajene sumnje.

Razvijanje vaših poslovnih
sustava u 2023. godini i nakon
toga - Marketing.

Stranica 12.

Stranica 28.

Stranica 6.

Oglas

TRI Pod
®

Rukovanje. Ponovno izumljeno.
Revolucionarni koncept pakiranja implantata bez dodira
omogućuje preuzimanje implantata izravno u jednom koraku bez
rizika od ispadanja. Istovremeno jamči najveću čistoću površine
TRI® SBA. Prava dizajnerska inovacija koja će vašu kiruršku
izvedbu podići na novu razinu.
Isprobajte i svidjet će vam se!

BEZ DODIRA

DIREKTNI PRISTUP

Franje Belulovića 15, 51000 Rijeka
info@dentalkod.hr • www.dentalkod.hr

ČISTOĆA POVRŠINE

Diploma iz dentalne medicine među
najcjenjenijima je u 2023. godini
Najprestižnije diplome ove godine su one koje se fokusiraju na umjetnu inteligenciju (UI; 25 %), informatičku
tehnologiju (IT; 21 %) i računarstvo (18 %), dok su medicina i dentalna medicina zauzele zajedničko peto mjesto (16 %).
Autor: Iveta Ramonaite, Dental Tribune International

(Slika: Olena Yaroshenko/Shutterstock)

JERSEY CITY, N.J., SAD: U okruženju
visokog obrazovanja koje se brzo
razvija, vrijednost diploma neprestano se mijenja kako bi se uskladila
sa zahtjevima dinamičnog tržišta
rada. Posljednjih desetljeća tehnologija je prožela dentalnu medicinu,
a njezin se sve veći utjecaj proteže
na više specijalnosti. Stoga ne čudi
da su, prema nedavnoj anketi koju
je proveo Forbes Advisor, najcjenjenije diplome ove godine potaknute
inovacijama i tehnologijom.
Prema istraživanju, najprestižnije
diplome ove godine su one koje se
fokusiraju na umjetnu inteligenciju
(UI; 25 %), informatičku tehnologiju
(IT; 21 %) i računarstvo (18 %), dok
su medicina i dentalna medicina
zauzele zajedničko peto mjesto
(16 %). U svijetu u kojem tehnološki
napredak preoblikuje industriju,
uvrštavanje dentalne medicine
među najcjenjenije diplome u 2023.
godini odražava njezinu trajnu važnost i priznanje kao discipline koja
se nalazi na sjecištu zdravstvene
zaštite i inovacija.
Istraživanje je također pokazalo
da 25 % britanskih tvrtki smatra
da su diplome usredotočene na
umjetnu inteligenciju postale vrlo
cijenjene. Dodatno, 21 % smatra da

U nedavno provedenom

istraživanju poslodavci su

diplome iz dentalne medicine
i medicine ocijenili kao

najcjenjenije iz područja

netehnoloških zanimanja.

U svijetu u kojem tehnološki napredak preoblikuje
industriju, uvrštavanje dentalne medicine među najcjenjenije
diplome u 2023. godini odražava njezinu trajnu važnost.
je diploma iz informatičke tehnologije iznimno poželjna, dok 18 %
smatra da je diploma iz računar-

stva najistaknutija u 2023. godini.
Naglašavajući sveprisutnost umjetne inteligencije u današnjem

društvu, nevjerojatnih 40 % sudionika ankete vjeruje da je poznavanje umjetne inteligencije najtra-

ženija vještina na radnome mjestu.
Razvoj umjetne inteligencije također će vjerojatno povećati potrebu
za stručnjacima na tom području u
budućnosti, a nevjerojatnih 96 % ispitanika uvjereno je da će umjetna
inteligencija značajno utjecati na
buduće tržište rada.
Komentirajući rezultate ankete,
Kevin Pratt, poslovni stručnjak u
Forbes Advisoru, rekao je u priopćenju za javnost: “Kontinuirana dominacija diploma povezanih s tehnologijom na popisu diploma koje
poslodavci najviše cijene , posebno
oni s jakim fokusom na UI, naglašava koliko umjetna inteligencija
može promijeniti tržište rada.”
Prema Prattu, diplome vezane uz
tehnologiju vrlo su tražene već nekoliko desetljeća, a taj će se trend
vjerojatno nastaviti.
Naglasio je da stjecanje traženih
kvalifikacija ne samo da daje relevantne vještine diplomantima
nego ih također postavlja na čelo
inovacija i evoluirajućeg okruženja
zapošljavanja.
Integracija umjetne inteligencije u
dentalnu medicinu ima potencijal
poboljšanja skrbi za pacijente i dijagnostike, kao i povećanja učinkovitosti u stomatološkoj praksi.

[2] =>

NOVOSTI

Dental Tribune Croatian Edition | 03/2023

IMPRINT
INTERNATIONAL
HEADQUARTERS

Adolescentice više pate
od bola temporomandibularnog zgloba

PUBLISHER AND CHIEF EXECUTIVE
OFFICER: Torsten OEMUS
CHIEF CONTENT OFFICER:
Claudia Duschek
Dental Tribune International GmbH
Holbeinstr. 29, 04229 Leipzig, Germany
Tel.: +49 341 4847 4302
Fax: +49 341 4847 4173
General requests: info@dental-tribune.com
Sales requests:
mediasales@dental-tribune.com
www.dental-tribune.com

Autor: Anisha Hall Hoppe, Dental Tribune International
Veća je vjerojatnost da će adolescentice prijaviti
bol zbog temporomandibularnog poremećaja i

pribjeći samoliječenju simptoma lijekovima protiv

bolova koji se izdaju bez recepta nego adolescenti,
pokazalo je novo istraživanje.

Antonio Guillem/Shutterstock

OSLO, Norveška: Bol od temporomandibularnog poremećaja (TMD)
nerazmjerno više pogađa mlađe
ljude nego odrasle, a do 28 % djece
u svijetu u nekom je trenutku prijavilo bol od TMD-a. Kako bi privukli više pozornosti na bol povezan s TMD-om, istražili raširenost
bola u temporomandibularnom
zglobu (TMZ) i licu te procijenili
oralnu funkciju u adolescenata,
istraživači u Oslu procijenili su veliku skupinu mladih pacijenata.
Otkrili su da pacijentice imaju veću
vjerojatnost da će osjetiti bol nego
pacijenti te da su iskusile više bola
od svojih muških kolega.
Bol od TMD-a kod mnogih se pacijenata registrira kao bol u zglobu
ili licu, a stanje uzrokuje glavobolju
i ograničava opseg kretnje. Uzroci
se klasificiraju kao ekstraartikularni ili intraartikularni. Miofascijalni bol je izvanzglobni čimbenik,
a artritis, artroza i pomak diska
spadaju u kategoriju intraartikularnog. TMD obično utječe na maksimalni kapacitet otvaranja usta i
maksimalni incizalni otvor (MIO)
i često je povezan s depresijom,
uzimanjem lijekova protiv bolova
i brojnim komorbidnim tegobama.
Istraživači su na temelju stomatoloških pregleda i prikupljenih
anketnih od 957 adolescenata u
tri dobne skupine, 14-godišnjaka,
16-godišnjaka i 18-godišnjaka,
mogli procijeniti gdje su pacijenti
osjećali bol od TMD-a i stupanj bola
koji su osjećali. Jači prijavljeni bol u
licu ili čeljusti, veći bol pri otvaranju usta i žvakanju, intenzitet bola
na vizualnoj analognoj ljestvici i bol
pri palpaciji mišića masetera bili su
u korelaciji s manjim MIO-om. Sma-

njeni MIO nije bio povezan s drugim žvačnim mišićima. Postojala
je značajna pozitivna korelacija između muškog spola i MIO-a, uz MIO
i bočno kretanje. Broj dana s bolom i
MIO-om pokazao je značajnu negativnu korelaciju, kao i prijavljeni bol
lica ili čeljusti u posljednja tri mjeseca i MIO, bol pri otvaranju usta
i MIO, bol pri žvakanju i MIO te intenzitet bola i MIO. Zvukovi škljocanja TMZ-a prijavljeni su kod 47,1
% ispitanih adolescenata, a to se
češće događalo kod 18-godišnjaka.
Istraživači su sugerirali da asimptomatsko škljocanje TMZ-a možda
zapravo i nije značajan dijagnostički
kriterij za TMD, iako je šum bio češći
kada je bila prisutan bol.
Prijavljeno ograničenje maksimalnog kapaciteta otvaranja usta u proteklom mjesecu bilo je veće za žene
(4,1 %) nego za muškarce (0,8 %).
Bol u licu u posljednja tri mjeseca
prijavilo je 47,0 % adolescenata, a
žene su opet prijavile veću učestalost bola od 5,3 %, u usporedbi sa

1,7 % muškaraca. To se značajno povećalo s godinama. Što se tiče ostalih pridruženih bolova u posljednjih
mjesec dana, glavobolja je bila najdominantnija za 74,7 % svih pacijenata adolescenata i za 19,6 % žena,
u usporedbi s 5,7 % muškaraca, ponovno u porastu s dobi. Upotreba
bezreceptnih lijekova protiv bolova
za ublažavanje povezanog bola prijavilo je 57 % pacijenata.
Starije adolescentice vjerojatnije
su upotrebljavale bezreceptnih lijekova protiv bolova i prijavile su
ukupno više bola i slabiji osjećaj
osobne dobrobiti. Što se tiče dobrobiti, 17,3 % žena i 11,6 % muškaraca prijavilo je smanjeni interes za aktivnosti ili manje radosti
u obavljanju stvari. Izvješća o dobrobiti općenito odražavaju stajališta slična onima opće populacije,
a istraživači su primijetili da su njihovi nalazi u suprotnosti s prethodnim istraživanjima koja ukazuju na značajno lošiju kvalitetu
života adolescenata s TMD-om.

Kada su upitani da ocijene svoje
opće zdravstveno stanje, 3,2 % ispitanika reklo je da su lošeg ili vrlo
lošeg zdravlja, a 56,9 % izjavilo je
da je jako dobrog zdravlja. Uočeno
je da opće zdravstveno stanje ima
negativnu korelaciju s intenzitetom
i trajanjem bola, bolom pri oralnoj
funkciji, bolom lica, upotrebom lijekova bez recepta i glavoboljama.
Istraživači se nadaju da će njihovo
istraživanje pomoći stomatolozima, dentalnim higijeničarima i liječnicima opće prakse u ranoj identifikaciji i dijagnozi boli povezane s
TMD-om i time spriječiti razvoj kroničnog bola koja potencijalno može
smanjiti kvalitetu života.
Istraživanje pod nazivom “Temporomandibular pain and quality of
life assessment in adolescents in a
Norwegian cohort” (Temporomandibularni bol i procjena kvalitete
života u adolescenata u norveškoj kohorti) objavljeno je online u
časopisu Clinical and Experimental
Dental Research u svibnju 2023.

Material from Dental Tribune International
GmbH that has been reprinted or translated and
reprinted in this issue is copyrighted by Dental
Tribune International GmbH. Such material must
be published with the permission of Dental
Tribune International GmbH. Dental Tribune is a
trademark of Dental Tribune International GmbH.
All rights reserved. © 2023 Dental Tribune International GmbH. Reproduction in any manner
in any language, in whole or in part, without
the prior written permission of Dental Tribune
International GmbH is expressly prohibited.
Dental Tribune International GmbH makes
every effort to report clinical information and
manufacturers’ product news accurately but
cannot assume responsibility for the validity of
product claims or for typographical errors. The
publisher also does not assume responsibility
for product names, claims or statements made
by advertisers. Opinions expressed by authors
are their own and may not reflect those of Dental
Tribune International GmbH

CROATIAN
EDITION
VLASNIK LICENCE:

Dental Media Grupa d.o.o.
I. G. Kovačića 15a, 10410 Velika Gorica

IZDAVAČ:

Dental Media Grupa d.o.o.
Tel.:+385 91 637 0042,
www.dentalmedia.hr
info@dentalmedia.hr

DIREKTOR:

Sanela Drobnjak, dipl.oec.

GLAVNI UREDNIK:

Izv. prof. dr. sc. Slađana Milardović, dr. med. dent.

Riječ urednice

UREDNICA:
Izv. prof. dr. sc. Slađana
Milardović, dr. med. dent. spec.
stom. protetike
Zavod za fiksnu protetiku
Stomatološki fakultet
Sveučilišta u Zagrebu
e-mail: milardovic@sfzg.hr

Vjerojatno ćemo se složiti da dentalna medicina nije ekološki najprihvatljivija profesija. Samo uzmite
u obzir količinu materijala za jednokratnu upotrebu kao što su plastične čaše i sisaljke, pregače, navlake, koferdam, sadra, i, naravno,
osobna zaštitna oprema.
Možemo razmotriti korake u tipičnom analognom tijeku izrade indirektnog nadomjeska, npr. krunice.
Uzimamo otisak, pakiramo u kutiju, šaljemo dostavnim vozilom u
laboratorij gdje se izlijeva model,
krunica se izrađuje i šalje natrag u
kliniku, opet dostavnim vozilom. Je
li to ekološki održivo?
Danas na raspolaganju imamo alate
koji mogu optimizirati tijek rada i
utjecaj na okoliš. Evolucija digitalne
dentalne medicine imala je značajan
utjecaj na stomatološku profesiju.
Digitalni intraoralni otisci poboljšali
su učinkovitost i preciznost te optimizirali klinički tijek rada. Ali što je
s održivošću? Je li uzimanje analognog otiska i njegovo slanje vozilom
u laboratorij štetnije za okoliš od
slanja datoteke digitalnim putem?

Kakav utjecaj digitalni dizajn ima
na održivost? Osim otisaka, modela, međučeljusnih registrata i artikulatora u digitalnom tijeku izrade
protetskog rada također se mora
uzeti u obzir i skladištenje modela.
To zahtijeva fizički prostor. Digitalni
dizajn ima potpuno drugačiji tijek
rada jer omogućuje snimanje slika,
pohranu u oblaku, vizualizaciju i planiranje na zaslonu računala, a sve
to na daljinu. Također omogućuje
jednostavan pristup za modifikacije
i preradu dizajna.
Promijenio se i sam proizvodni proces. U početku je lijevanje zahtijevalo ulaganje, topljenje i opsežnu
obradu. Za razliku od toga, glodanje
pruža točan i predvidljiv tijek rada.
Uz to, aditivna proizvodnja ili 3D
ispis omogućuju točnu i učinkovitu
obradu prije svega polimera i metala. Ovim pristupom može se stvoriti bilo koja geometrija uz vrhunsku
točnost i poboljšanu održivost. Recentna istraživanja potvrdila su da
je aditivna proizvodnja održivija od
konvencionalnih putova izrade.
Međutim, ako se teži poboljša-

noj održivosti dentalne medicine,
treba razmotriti cjelokupnu sliku.
Važno je razmotriti klinički tijek
rada i procijeniti kako se održivost
može poboljšati bez ugrožavanja
standarda skrbi za pacijente, razumjeti i slijediti osnove i principe
digitalne dentalne medicine, biti
znatiželjan i istraživati nove tehnologije, ali i biti kritičan. U nekim
slučajevima treba razmisliti o hibridnom tijeku rada kombinirajući
najbolje aspekte analognog i digitalnog procesa. Neselektivnom
izradom kirurških vodilica koje se
na kraju ne upotrebljavaju ili 3D
ispisanih dijagnostičkih modela iz
marketinških razloga nepotrebno
se utječe na okoliš, a da se ne spominje gubitak vremena i novca.
Digitalna tehnologija snažan je
alat koji može pomoći da dentalna
medicina postane održivija, ali je
važno da korisnik razumije njezine
primjene i ograničenja u kliničkom
okruženju. Na kraju krajeva, ona
nudi samo još jedan set alata u armamentariju kliničara, a oni moraju
znati koji alat upotrijebiti i kada.

GRAFIKA:
PixArt

PRIJEVOD:

Izv. prof. dr. sc. Slađana Milardović, dr. med. dent.

LEKTOR:

Jasmina Škoda, prof. hr. jezika i književnosti

MARKETING:

Dental Media Grupa d.o.o.

TISAK:

Radin print d.o.o.
Sljedeće izdanje Dental Tribune-a izlazi
u prosincu 2023. godine

VLASNIČKA STRUKTURA
TVRTKA, NAKLADNIK:
Dental Media Grupa d.o.o.
MATIČNI BROJ: 02293749
OIB: 82547088036
ODGOVORNA OSOBA NAKLADNIKA:
Sanela Drobnjak, dipl.oec.
SJEDIŠTE NAKLADNIKA:
I. G. Kovačića 15a, 10410 Velika Gorica
TELEFON NAKLADNIKA:
Tel.: +385 91 637 0042
E-POŠTA I WEB-STRANICA NAKLADNIKA:
info@dentalmedia.hr
www.dentalmedia.hr
VLASNIK NAKLADNIKA I POSTOTAK UDJELA
U VLASNIŠTVU:
Dental Media Grupa d.o.o., 100% vlasništvo
NAZIV MEDIJA:
Dental Tribune International
VRSTA MEDIJA:
Tiskani

[3] =>

NOVOSTI

Dental Tribune Croatian Edition | 03/2023

BEGO poslovnica u Rijeci
Nakon uspješnih 10 godina poslovanja u Hrvatskoj BEGO širi svoju mrežu i ove jeseni otvara novu poslovnicu!
BEGO je tvrtka s više od 130 godina tradicije u dentalu, pionir
CAD / CAM tehnologije s više od 20
godina iskustva u polju 3D printa i
stručnjak za sve tehnike dentalne
izrade. Od 1990. godine BEGO Implant Systems, kao dio holdinga
BEGO, razvija i proizvodi dentalne
implantate te dodatke proizvodima za liječenje pacijenata s implantatima širom svijeta.
Inovativni 3D dizajn implantata,
kvalitetna protetika za nadogradnju
implantata, siguran sustav biomaterijala i funkcionalno optimizirana
vođena operacija na dentalnim implantatima „made by BEGO“ dovode
do planiranih rezultata.
Nova poslovnica u Rijeci rezultat je
pažljivog osluškivanja potreba tržišta, kao i želja naših sadašnjih, ali
i budućih klijenata. Cilj nam je biti
dostupniji u pružanju što kvalitetnije usluge klijentima, ali i imati dodatan prostor za organizaciju edukacija i tečajeva.

Na novoj lokaciji posjetite
nas već od 2. listopada.

Erazma Barčića 11, Rijeka

Srdačno,
BEGO Croatia tim

Inhalacijska sedacija u stomatologiji
Bol i neugodna iskustva najčešći su uzroci straha i izbjegavanja
stomatoloških intervencija. Nažalost, jedan broj pacijenata i pored
najbolje volje i truda stomatologa
ostaje nepogodan za suradnju.
Najčešće se kontrola bola u stomatologiji vrši takozvanom lokalnom
anestezijom. Sami po sebi ubod i
ubrizgavanje otopine nanose određenu vrstu bola koji je neugodan,
ali kratkotrajan i podnošljiv.

Prije provođenja svih vrsta sedacija
obavlja se klinički pregled i uvid u
opće zdravstveno stanje pacijenta,
pregled postojeće medicinske dokumentacije (ako postoji), pregled kod
anesteziologa (po potrebi). Također
je neophodan pismeni pristanak pacijenta za provođenje sedacije.

Prednosti ove vrste sedacije su:
 vrlo brzo djelovanje u roku

od dvije do tri minute

 m
ogućnost reguliranja du-

bine i trajanja sedacije

 oporavak je vrlo brz
 N O ima izvjesno
2

analgetičko djelovanje.

 Primjena pulsnog oksimetra

(bez primjene O2)

 P
okrenite O

minuta

100 % na nekoliko

 Podesite brzinu disanja

(volume/min)

 Započnite administraciju N O :
2

DUŠIKOV (I) OKSID

– PREDNOSTI ZA PACIJENTE:
 smanjen faringealni refleks

Dušikov (I) oksid, “rajski plin” ili
“plin smijavac” uspješno se upotrebljava u stomatologiji već 160 godina. Mješavina N2O i O2 je najstarija i najsigurnija metoda sedacije.
Njezina je prednost što su pacijenti,
iako opušteni i blago omamljeni,
svjesni okoline i postupka, što
ovu metodu čini veoma dobrom u
svrhu prilagođavanja djeteta koje
odbija suradnju. Oporavak traje
kratko pa zato djeca ovaj oblik sedacije veoma dobro prihvaćaju.
Plin se udiše i izdiše na nos te je
neophodno da je nazalni + disajni
put potpuno prohodan.

PROCEDURA SEDACIJE:

i povraćanje

 o
sjećaj opuštenosti tijekom

stomatološkog tretmana

 smanjena osjetljivost na bol
 n
ježna i efikasna sedacija

 smanjen osjećaj za vrijeme

 z
načajno smanjena anksioznost
 n
ije potrebna pratnja pacijentu
 sposobnost za vožnju nakon

15 minuta

(odrasli - 20 % N2O; 80 % O2
dijete - 15 % N2O; 85 % O2)
 P
ostupno povećavajte uz stalnu

komunikaciju s pacijentom sve
dok se pacijent ne opusti

ratite puls i ponašanje
 P
 P
ostignuta optimalna sedacija

– započnite tretman

Kraj tretmana – opravak 100 %

O2 tijekom pet minuta

 N
akon 15 minuta pacijent je

sposoban za vožnju.

 n
ije potreban post

 jeftino u usporedbi s općom

anestezijom

 b
ol u mišićima je malen

KATEGORIJE
PACIJENATA

Pacijenti s mentalnim smetnjama

ili ga nema.

4,90 %, 5 %

Djeca koja
ne surađuju

Pacijenti s kompliciranim
tretmanom

6.60 %, 6 %

8.20 %, 8 %
Pacijenti s anksioznošću
ili fobijom
81 %, 86.90 %, 81%

Za više informacija kontaktiraje:
Tehnodental Croatia

M: tehnodentalcro@gmail.com
T: +385 91 6066 668

[4] =>

NOVOSTI

(Foto: Rames Khusakul/Shutterstock)

Dental Tribune Croatian Edition | 03/2023

Procjena dobi na temelju zrelosti trećeg kutnjaka u donjoj čeljusti čini se potpuno nepouzdanom metodom prema novom švedskom istraživanju.

Metoda procjene dobi s pomoću trećih
kutnjaka nije znanstveno potkrijepljena,
kaže istraživanje
Autor: Anisha Hall Hoppe, Dental Tribune International
MALMÖ, Švedska: Određivanje dobi pojedinca ima ključnu ulogu u različitim medicinskim, pravnim i antropološkim kontekstima. Tradicionalno, razvojni stadij donjih
trećih kutnjaka, posebno Demirjianov stadij
H, bio je alat za takve procjene. Istraživači u
Švedskoj proveli su sistematizirani pregled
kako bi ispitali pouzdanost ove stomatološke
metode sa statističkog, kliničkog, tehničkog
i etičkog gledišta i otkrili veliki nedostatak
znanstvenih dokaza o njezinoj valjanosti kao
metodi procjene dobi.
Godine 1973. Demirjian i sur. uveli su metodu za procjenu kronološke dobi na temelju
dentalne zrelosti razlikujući osam razvojnih
faza (A – H) u formiranju zuba. U početku je
metoda primijenjena na sedam trajnih zubi
donje čeljusti, a kasnije je ugrađen osmi trajni
zub, treći kutnjak. Ovaj zub posebno je značajan u forenzičkoj procjeni dobi za starije
adolescente i mlade odrasle osobe.
Demirjianove faze formiranja zuba ocjenjuju se
s pomoću panoramskih rendgenskih snimki,
a pravilno pozicioniranje pacijenta ključno je
za snimanje kvalitetnih slika. Ove rendgenske
snimke omogućuju stomatolozima da klasificiraju razvojni stupanj trećeg kutnjaka koristeći se referentnim skupovima podataka

za procjenu kronološke dobi. Posebno treba
istaknuti stadije G i H. U stadiju G, vrhovi korijena ostaju otvoreni, dok se u stadiju H zatvaraju, označavajući potpunu formaciju zuba.
Dok čimbenici poput spola, etničke pripadnosti
i genetike utječu na formiranje zuba, okolišni
stres obično ima minimalan učinak, ali prehrana, epizode visoke temperature i određeni
lijekovi mogu utjecati na morfogenezu zuba.
Istraživači sa Sveučilišta Malmö i Švedske
agencije za procjenu zdravstvene tehnologije
i socijalnih usluga nastojali su istražiti korelaciju između potpuno zrelog trećeg kutnjaka u
donjoj čeljusti prema Demirjianovoj metodi
i kronološke dobi. Ključno pitanje bila je pouzdanost primjene Demirjianova stupnja H
za određivanje je li netko navršio 18 godina.
Pregled je uključivao petnaest istraživanja
koja su obuhvatila trinaest zemalja i uključivala sudionike u dobi od tri do 27 godina.
Nalazi su naglasili da je u dobi od osamnaest godina udio pojedinaca s donjim trećim
kutnjakom u stadiju H bio u rasponu od 0 %
do 22 % za muškarce i 0 % do 16 % za žene.
Pregled nije mogao definitivno povezati Demirjianov razvoj stupnja H trećeg kutnjaka u
donjoj čeljusti s kronološkom dobi, što ukazuje na to da je nepouzdano primjenjivati ovu

metodu za određivanje je li netko mlađi ili
stariji od 18 godina. Klinički je utvrđeno da
se stope razvoja trećeg kutnjaka razlikuju između populacije, a njihova je prisutnost nedosljedna zbog kongenitalne odsutnosti ili
drugih stomatoloških problema.
Iz tehničke perspektive, kvaliteta slike je
ključna, ali rendgenske snimke mogu imati
neprimjetna izobličenja koja utječu na pouzdanost. Napredne metode poput strojnog učenja mogle bi revolucionirati procjenu dobi u
budućnosti, potencijalno nadmašivši tradicionalnu Demirjianovu metodu.
Etički gledano, upotreba zrelosti trećeg kutnjaka za procjenu dobi predstavlja probleme
povezane s nedostatkom znanja, pristankom
i potencijalnim dugoročnim posljedicama. Autori su predložili da buduća istraživanja osiguraju obuku promatrača i zasljepljivanje rendgenskih snimki.
Istraživanje pod nazivom “How old are you?
A systematic review investigating the relationship between age and mandibular third molar
maturity” (Koliko imaš godina? Sistematizirani pregled koji istražuje odnos između dobi
i zrelosti trećeg kutnjaka u donjoj čeljusti”,
objavljen je na Internetu u svibnju 2023. u
časopisu PLOS ONE.

Dostupne su nove smjernice
za kliničku praksu o restauraciji karijesa
Izvor: Dental Tribune International
CHICAGO, SAD: Kako bi se unaprijedilo kliničko donošenje odluka stomatologa, Američka stomatološka udruga (American Dental
Association, ADA) nedavno je objavila nove
smjernice za kliničku praksu o restaurativnom liječenju karijesnih lezija. Smjernice sugeriraju da konzervativniji pristup uklanjanju
karijesom zahvaćenog tkiva može smanjiti
neželjene učinke. Međutim, stomatolozima
se savjetuje da na temelju kliničke prosudbe
odrede kada preporučeni tijek radnji možda
nije prikladan i razmotre moguća odstupanja od njih.
Smjernicu je razvilo Vijeće za znanstvene poslove ADA-e i Institut za znanost i istraživanje ADA-e, a riječ je o drugoj smjernici u nizu
smjernica za kliničku praksu o liječenju karijesa, pri čemu je prva objavljena u veljači.
Smjernice daju šesnaest preporuka za liječenje umjerenih do uznapredovalih karijesnih
lezija na mliječnim i trajnim zubima koji nisu
podvrgnuti endodontskom liječenju.
Prema smjernicama selektivno uklanjanje karijesom zahvaćenog tkiva učinkovita je terapijska opcija u većini slučajeva umjerenog do
uznapredovalog karijesa mliječnih i trajnih

Nove smjernice sugeriraju da bi stomatolozi mogli primijeniti konzervativnije pristupe u restaurativnom
liječenju kako bi smanjili rizik od nuspojava. (Foto: Wasan Tita/Shutterstock)

zubi. Dodatno, smjernica je potvrdila učinkovitost najčešćih restaurativnih materijala
za liječenje umjerenog do uznapredovalog
karijesa i predlaže specifične materijale za
mliječne i trajne zube, ovisno o stupnju uznapredovalosti karijesa.
Glavni autor dr. Vineet Dhar, profesor i
predstojnik Odsjeka za ortodonciju i dječju
stomatologiju na Stomatološkom fakultetu
Sveučilišta Maryland u Baltimoreu u SADu, rekao je da preporuke odražavaju dva
glavna cilja restaurativne stomatologije,
naime, održavanje zdravlja zubnog tkiva i

zaštitu mekog tkiva unutar zuba.
“Iako je istraživanje već potvrdilo da je selektivno uklanjanje oštećenog tkiva učinkovit
pristup liječenju ranog karijesa, stomatolozi
su trebali smjernice utemeljene na dokazima
kako bi im se pružilo niz izbora u liječenju za
pacijente s umjerenim do uznapredovalim karijesom”, komentirao je prof. Dhar u priopćenju za javnost. “Ove preporuke sada mogu
biti osnova za strategije restaurativne skrbi u
SAD-u i na globalnoj razini”, dodao je.
Više informacija o smjernici možete pronaći
na stranicama https://jada.ada.org.

Nove smjernice za
skrb o pacijentima s
oralnim potencijalno
malignim
poremećajima
Autor: Anisha Hall Hoppe,
Dental Tribune International
LONDON, UK: Stomatolozi opće prakse
(GDP) sada imaju jasnije preporuke na
koje se mogu pozvati za uspješno praćenje i liječenje oralnih potencijalno malignih
bolesti (OPMD) kod pacijenata koji su otpušteni iz specijaliziranih oralnih ili maksilofacijalnih bolničkih odjela. Na temelju
savjeta grupe osam sveučilišta, istraživačkih instituta i zdravstvenih programa
diljem Europe, edukativni članak opisuje
bitnu simptomatologiju, povezane rizike i
najbolja iskustva za praćenje u dentalnim
ordinacijama opće prakse koji prethodno
nisu imali službene smjernice za naknadnu
skrb u takvim slučajevima.
OPMD je definirao Centar za suradnju
Svjetske zdravstvene organizacije za rak
usne šupljine kao “svaka abnormalnost
oralne sluznice koja je povezana sa statistički povećanim rizikom od razvoja raka
usne šupljine”.
Procjenjuje se da prevalencija uvelike varira u različitim dijelovima svijeta; međutim ukupna incidencija oralno potencijalno
malignih bolesti (OPMD) je oko 4,47 % na
globalnoj razini.
Kako je pandemija bolesti COVID-19 drastično promijenila mogućnosti ordinacija
opće prakse, Kraljevski koledž kirurga iz Engleske uveo je smjernice specifične za trijažu i upravljanje pacijentima u izmijenjenim
okolnostima, što je pomoglo dentalnim ordinacijama koje su bile pod dodatnim pritiskom da identificiraju potencijalno maligne
promjene dok rade s manje resursa. Međutim, nakon što su pacijenti uspješno
dijagnosticirani, liječeni i pušteni iz specijalističke jedinice, tim istim ordinacijama
uglavnom nedostaju smjernice za daljnje
kontinuirano vođenje slučaja.
U ovom radu organizacije koje sudjeluju
pokrivaju liječenje sljedećih stanja: leukoplakija, proliferativna verukozna leukoplakija, eritroplakija, oralni lichen planus, lihenoidne lezije, oralni eritematozni
lupus, aktinični heilitis, lezije nepca kod
pušača, dysceratosis congenita i oralni
presadak i bolest domaćina. Uz kratki pregled svakog stanja, suradnici predlažu
ključnu simptomatologiju, nude smjernice
o tome kada pacijenta ponovno uputiti
specijalistu ili u bolnicu i potiču ordinacije
opće prakse da vode točan opis problematičnih lezija, uključujući kliničke fotografije, ako su moguće.
Slijeđenje predloženih postupaka pomoći će
u postizanju najboljeg mogućeg ishoda ako
pacijentima bude potrebno liječenje. Dokument također detaljno opisuje aspekte
ponašanja pacijenata o kojima ih njihovi
stomatolozi mogu savjetovati u njihovoj
specifičnoj situaciji. To može uključivati,
na primjer, pružanje pomoći pri prestanku
pušenja ili konzumiranja alkohola. Timove
dentalnih ordinacija se potiče da educiraju
pacijente kako sami mogu nadzirati svoje
lezije kako bi mogli pomoći sami sebi na
vrijeme ao bude potrebno.
Rad pod naslovom “Oral potentially malignant disorders: Advice on management in
primary care” objavljen je online 23. rujna
2022. u časopisu za oralnu medicinu i
oralnu kirurgiju.

[5] =>

Dental Tribune Croatian Edition | 03/2023

5

[6] =>

KLINIČKA PRAKSA

Dental Tribune Croatian Edition | 03/2023

Minimalno invazivno podizanje
vertikalne dimenzije okluzije
Autor: dr. Kristina Majpruz Mraz
Kao suvremenim doktorima dentalne medicine poželjno je da
nam očuvanje tkiva i vitaliteta
zuba bude imperativ u svakodnevnom radu. Često nam okruženje u kojem radimo – dostupnost
opreme, materijala, tehničara, pa
i same mogućnosti i želje pacijenata – onemogućava da budemo
minimalno invazivni pri kreiranju
svake terapije.
Minimalna invazivnost znači korištenje najmanje agresivne metode

i alata koji će omogućiti idealan rezultat uz maksimalnu prezervaciju
zdravog tkiva. Navedeno iziskuje
puno više vremena i truda stomatologa i zubnog tehničara, no daje
izvrsne rezultate.
Gubitak vertikalne dimenzije okluzije može nastati zbog parafunkcijskih kretnji uzrokovanih neadekvatnim odnosom zuba, mišića i
temporomandibularnog zgloba.
Najčešća dijagnoza je bruksizam,
odnosno škripanje zubima.

1
Sl. 1: Inicijalna situacija kod pacijenta koji je brukser.

Kod pacijenata koji su brukseri
zubi su potrošeni, ponegdje gotovo 2/3 volumena zuba nedostaje. Trošenjem cakline, a kasnije
i dentina, dolazi do smanjenja vertikalne dimenzije okluzije i donje
trećine lica. Problem nastaje funkcijski, ali i estetski. Kako bi se isplanirala adekvatna terapija najprije
je napravljen digitalni dizajn osmijeha na platformi Smilecloud, gdje
je određen oblik i veličina budućih
zuba, prateći arhitekturu gingive,
liniju osmijeha, dob pacijenta i sl.
Kad postoji potrošenost zuba koji
su u suštini intaktni, tada treba
razmišljati samo o nadoknadi izgubljenog tkiva, uz izbjegavanje
dodatnog uništavanja cakline i
dentina opsežnim brušenjem.
Adhezija u caklini najjača je veza
koju restaurativni materijal/protetski nadomjestak i zub mogu
imati. Razlog tomu je kemijski sastav cakline koja sadrži 96% anorganske tvari, pa je veća površina
veze nego u dentinu koji sadrži veći
udio vode.
Stoga je u ovom slučaju gdje ima
puno preostale cakline odabrana
adhezivna tehnika rekonstrukcije
uz IPS e.max Press ljuskice, tabletopove i krunice.
Prednost staklokeramičkih materijala jest njihova savojna čvrstoća
koja je slična caklini.
Po zakonima biomimetike – estetika zuba postiže se uspostavom
pravilne funkcije istog, a sve radnje usmjerene su na očuvanje vitaliteta. Kako bi se stvorila dobra
funkcija, najprije treba dovesti
temporomandibularni zglob u položaj koji relaksira žvačne mišiće i
smanjuje napetost. Taj položaj je
centrična relacija; mjesto s kojeg
bi svaka rekonstrukcija zagriza trebala krenuti.
U ovom slučaju pacijent je najprije
nosio Kois deprogramator četiri
tjedna. Potom je uzet registrat
zagriza u CR i otisak obiju čeljusti
pomoću kojih je tehničar napravio
wax up prema prethodnom digitalnom dizajnu. Wax up je prenesen pacijentu u usta prije započinjanja ikakvih radova kako bi se
isprobao zagriz, kretnje (lateralno
i prednje vođenje), izgovor slova te
kompletan izgled.

2
Sl. 2: Digitalni dizajn osmijeha u Smilecloud-u. Sl. 3: Kois deprogramator. Sl. 4: Mock up uz novu visinu zagriza u položaju centrične relacije.

Sl. 5: Izbrušeni zubi uz maksimalno očuvanje cakline. Sl. 6:. usporedba inicijalne situacije i finalnog rada.

[7] =>

KLINIČKA PRAKSA

Oglas

Dental Tribune Croatian Edition | 03/2023

7
Sl. 7: Pacijentov osmijeh nakon završene terapije.

Slijedilo je brušenje preko mock up-a,
što je omogućilo maksimalnu prezervaciju zubnog tkiva jer se brusi samo
onoliko koliko je potrebno za debljinu
keramike.
Niti jedan zub nije bilo potrebno endodontski liječiti i stavljati kolčić nadogradnje kako bismo dobili bataljke s
idealnom retencijom i rezistencijom za
krunice jer imamo idealnu adheziju u
caklini i bez toga. Dakle, još jedna prednost – zubi su ostali vitalni!
Nakon cementiranja protetskog rada

pacijent je dobio silikonsku noćnu udlagu koju je poželjno nositi doživotno.
Na posljetku smo stvorili novi osmijeh
koji je u skladu s pacijentovim godinama
te zadržali njegov identitet.
Aditivna stomatologija nije novina,
nego nešto što je aktualno već desetljećima, a napreduje iz dana u dan. Razvojem digitalnih sustava glodanja i
printanja otvorena nam je široka lepeza
dodatnih mogućnosti da razmišljamo i
radimo uz poštovanje postulata minimalno invazivne stomatologije.

NEW GENERATION OF NITI ROTARY FILES

SIMPLE, SMOOTH

8
Sl. 8: IPS e.max Press protetski rad na gipsanom modelu.

O autorici:

9
Sl. 9: Fotografija prije početka terapije.

Sl. 10: Fotografija nakon završene terapije.

Kristina Majpruz Mraz, dr. med.
dent. rođena
je u Zagrebu
1994. godine
gdje je i diplomirala na Stomatološkom
fakultetu 2019.
Članica je ESCD-a (European Society of Cosmetic Dentistry) u
sklopu kojeg sudjeluje kao predavačica na study clubovima.
Zaposlena je u Esthetic Dental Center-u u Zagrebu. Ružičasto-bijela estetika, odnosno sklad
parodontnog zdravlja i estetike
zubne strukture njeno je najveće
područje zanimanja.

Svoj rad temelji na postulatima
minimalno invazivne stomatologije, što uključuje piezo tehnologiju u području parodontologije
te estetske zahvate uz vrlo malo
ili ništa brušenja – keramičke i
kompozitne ljuskice.

Znanje unaprijeđuje kontinuirano
na domaćim i stranim edukacijama. Neke od edukacija su Mastering contemporary prosthodontics (S. Pelekanos, N. Mykhaylyuk),
3Step Academy (F. Vailati), Injectable technique (T. Douglas), Teeth
wear and comprehensive restoration with composite (M. Zarow),
Shoot like a pro (M. Miladinov).

& FLEXIBLE

[8] =>

KLINIČKA PRAKSA

Dental Tribune Croatian Edition | 03/2023

Osnovni protokoli za uspješnu ugradnju
implantata u estetskoj zoni ovisno o težini defekta
nastalog nakon ekstrakcije zuba
Autor: dr. Dušan Miljuš
UVOD
Ovisno o vremenu implantacije,
ugradnja implantata se dijeli po
klasifikaciji koju su objavili 2009.
D. Buser i S. Chen na: tip 1 – imedijatnu ugradnju, odmah nakon ekstrakcije zuba, tip 2 – ranu ugradnju, nakon četiri do osam tjedana
zarastanja mekog tkiva, tip 3 - ranu
odloženu ugradnju nakon 12 do 16
tjedana parcijalnog koštanog zarastanja i tip 4 - kasna ugradnja
implantata nakon potpunog koštanog zarastanja nakon šest mjeseci.
U slučaju imedijatne ugradnje po
tipu 1 ovisno o debljini preostale
bukalne lamele nakon ekstrakcije,
kao i mekog tkiva, neophodne su
minimalne ili opsežne augmentacijske procedure kada je to moguće.
Ako je debljina bukalne lamele
manja ili jednaka jednom milimetru, očekivani vertikalni gubitak
bukalne lamele je 3,5 puta veći od
resorpcije bukalne lamele koja je
debljine najmanje dva milimetra.
Pozicija implantata kod imedijatne
ugradnje nakon ekstrakcije mora
biti četiri do četiri i pol milimetra
udaljena od preostale bukalne lamele (u poziciji cinguluma), a debljina mekog tkiva dva milimetra
(H. L. Wang).
Nakon ekstrakcije gingivni zenit
ekstrakcijske alveole bi trebao biti
u razini ili jedan do dva milimetra
ispod razine gingivnih zenita susjednih zubi. U slučaju da je dva milimetra iznad razine susjednih zubi,
preporuka je da se radi rana ugradnja po tipu 2 prema klasifikaciji.
PRVI SLUČAJ
Po tipu 1 po klasifikaciji – nakon
atraumatske ekstrakcije dvaju središnjih sjekutića odlučili smo se za
imedijatnu ugradnju implantata
(Zimmer TSV) u poziciju cinguluma preostalih alveola, bez odizanja mukoperiostalnog režnja jer
su postojali zadovoljavajući položaj marginalne gingive nakon
ekstrakcije i očuvana bukalna lamela. (Slike 1. - 4.)

Sl. 1: Alveole nakon atraumatske ekstrakcije zuba. Sl. 2: Provjera položaja pilot svrdala pri ,,free hand`` metodi (prvo pilot svrdlo ITI Strauman radi lakšeg pozicioniranja

implantata u cingulum položaju alveole, a ostala svrdla Zimmer TSV). Sl. 3: Provjera položaja nakon ugradnje s Zimmer-ovim mounterima. Sl. 4: Popunjavanje razmaka
između implantata i bukalne lamele i marginalne gingive (Xsenograft + A-PRF i I-PRF).

Nakon ugradnje implantata prostor između implantata i bukalne
lamele popunjen je nadomjesnom
kosti (Xenograft Zimmer CopiOs
i i-PRF+a-PRF membrana). Nakon
toga pristupilo se izradi kompozitnih privremenih krunica radi očuvanja izlaznog profila. To je zahtijevalo više posjeta pacijenta dok nije
dobiven zadovoljavajući rezultat.
(Slike 5. - 12. )
Nakon tri mjeseca pristupilo se
izradi definitivnih vijkom retiniranih krunica. (Slike 13. - 15.)

7
Sl. 5: Privremene krunice

retinirane vijcima u cingulum

poziciji (imedijatna privremena
opskrba bez opterećenja).
Sl.6: Privremene krunice i

očuvane interdentalne papile.

Sl. 7: Privremene krunice nakon 4

tjedna i oblikovanje interdentalnih
papila i izlaznog profila.

Sl. 8: Izgled izlaznog profila

nakon 4 tjedna, rano mekotkivno

zarastanje.

[9] =>

KLINIČKA PRAKSA

Dental Tribune Croatian Edition | 03/2023

Sl. 9: Retroalveolarna snimka implantata nakon ugradnje. Sl.10: Privremene krunice i izgled medijalne papile. Sl. 11: Privremene krunice i izgled interdentalnih papila. Sl. 12: Privremene krunice.

14
Sl. 13: Izgled dobivene medijalne papile privremenim krunicama.

Sl. 14: Izgled definitivnog izlaznog profila. Sl. 15: Retroalveolarna snimka

implantata nakon dva i pol mjeseca. Sl. 16: Izlazni profil nakon maturacije

15
Ovom slučaju daje na težini činjenica da je meziodistalni razmak
između dva zuba za ugradnju implantata bio svega 13 do 14 milimetara i da bi svako odstupanje od
idealne pozicije implantata dovelo
do neuspjeha. Također, jako rijetko
se u kliničkoj praksi sreće nedostatak dvaju središnjih sjekutića i kod
protetske rehabilitacije ovakvih pacijenata treba imati na umu daljnje
srastanje maksile po simfizi, što bi
u blok konstrukciji moglo dovesti
do resorpcije, a kod pojedinačnih

tkiva 3 mjeseca neposredno prije izrade definitivnih krunica.

16
krunica do pomicanja njihove pozicije. Mi smo se odlučili za pojedinačne krunice jer je svakako lakše
zamijeniti protetski rad nego nadoknaditi resorpciju kosti.
Pri ugradnji je primijenjena ,,free
hand’’ metoda, a preporuka je svakako da se upotrijebi kirurška otvorena michiganska udlaga (H. L. Wang).
Rasprava
Implantirati ili odložiti implantaciju
nakon ekstrakcije je stalna dilema
ne samo u estetskoj zoni, nego i u

posteriornim regijama.
Brojne studije dokazale su da
imedijatnom ili ranom ugradnjom
sprječavamo maksimalnu resorpciju kosti koja je neminovna
nakon vađenja zuba. Ligamentarna
kost velikim se dijelom resorbira i
nakon imedijatne ugradnje, ali s
pomoću simultane koštane i mekotkivne augmentacije dobivamo
zadovoljavajući volumen koštanog
i mekog tkiva, a položajem implantata više palatinalno u odnosu na
zub dobivamo i konverziju biotipa.

Zaključak
Imedijatna ugradnja i imedijatna
privremena ugradnja kad za to postoje uvjeti daju najbolje rezultate
u očuvanja oblika izlaznog profila
u estetskoj zoni. Jednofaznom kirurgijom sa simultanom augmentacijom moguće je zadržati u većoj
mjeri volumen kosti i učiniti konverziju biotipa mekog tkiva. Pozicijom cinguluma implantata u razmaku od 13 mm moguće je postići
dovoljan razmak za papilu između
dva implantata najmanje 3 mm, po

1,5 mm od zuba i promjerom implantata 3,7 mm nemamo prostora
za grešku, zato savjetujemo neku
od otvorenih kirurških udlaga (michiganska udlaga, H. L. Wang)
Na opisanim slučaju surađivali su: implantacija dr. Miljus,
oblikovanje izlaznog profila dr.
Aleksandar Lazarević, izrada definitivnih krunica dr. Milena Kopanja, dentalna tehnika Aleksandra Tomašević.

18
17

Sl. 17: Definitivne krunice iz frontalne perspektive.

Sl. 18: Definitivne krunice iz okluzalne perspektive.

[10] =>

KLINIČKA PRAKSA

10
SLUČAJ 2
Po tipu 2 u klasifikaciji – rana ugradnja nakon prvog zarastanja mekog
tkiva od četiri tjedna.
Nakon frakture zuba 21 došlo je do
manjeg defekta bukalne lamele i
do defekta najmanje dva milimetra
marginalne gingive, što bi u slučaju
imedijatne ugradnje bilo jako teško
ili čak nemoguće nadoknaditi. U
prvom posjetu zub je atraumatski
ekstrahiran, izvedena je prezervacija alveole a-PRF membranom i
frenulektomija. (Slike 1. - 5.)

Dental Tribune Croatian Edition | 03/2023

Nakon četiri tjedna postiglo se zadovoljavajuće zarastanje mekog
tkiva, kao i visina papila i marginalne gingive. (Slike 6. - 7.)
Nakon toga smo pristupili ugradnji
implantata Zimmer Trabecular koji
ima površinu izrađenu od tantala,
što po literaturi ubrzava osteointegraciju čak i do tri puta. Incizija pri
odizanju režnja postavljena je više
palatinalno da bi se nadoknadio
defekt bukalne lamele. Napravila
se i simultana augmentacija (Xenograft Zimmer CopiOs, i-PRF+a-PRF)
i postavljen je multiunit abutment
koji omogućuje lakšu augmentaciju i oblikovanje izlaznog profila
s obzirom na poziciju implantata
koji je morao biti postavljen više
od 4 mm dubine u odnosu na visine
kontaktnih točaka susjednih zuba.
(Slike 8. -10.)

Sl. 1: Izgled defekta nakon traumatske frakture krune zuba 21. Sl. 2: Visoka pozicija
marginalne gingive i zenita u odnosu na susjedne zube. Sl. 3: Izgled nekrotične
marginalne gingive nakon traume. Sl. 4: Defekt bukalne lamele i marginalne

gingive. Sl. 5: Prezervacija alveole PRF-om i frenulektomija, monofilamentni šav 5-0
minimalno dva tjedna.

Strojno obrađena površina multiunit abutment-a omogućuje koštano
i mekotkivno srastanje i izradu
protetskih radova po principu
"one abutment - one time" protokola. To svakako omogućuje veću
stabilnost koštanog i mekog periimplantatnog tkiva i konverziju
biotipa gingive (Slike 11. - 15.).

Nakon maturacije mekog tkiva i
oseointegracije implantata pristupilo se izradi definitivne krunice.
(Slike 16. - 18.) Zbog uznapredovale parodontopatije i horizontalne
koštane resorpcije, pacijent nema
u potpunosti popunjene interdentalne prostore papilama, ni u gornjoj ni u donjoj čeljusti.
Sl. 6: Izgled izraženog

defekta nakon 4 tjedna i
resorpcija ligamentarne
kosti bukalne lamele.

Sl. 7: Okluzalni prikaz
defekta.

Sl. 8: Retroalveolarna

snimka ugrađenog Zimmer

Trabecular Metal implantata
(pozicija 1 milimetar

apikalnije od visine bukalne
lamele). Sl. 9: Postavljanje
multiunit abutment-a uz

dodatak Xsenografta i A-PRF
membrane.

Sl. 10: Postavljanje A-PRF

membrane.

Sl. 11: Postavljanje

titanijskog cilindra za
privremenu krunicu.

Sl. 12: Poliranje i

postavljanje privremene
krunice.

Sl. 13: Privremene krunice i
pozicija papila.

Sl. 14: Izgled izlaznog
profila nakon ranog

zarastanja gdje se jasno

vidi nadomješten bukalni
defekt.

Sl. 15: Visina papila nakon
rekonstrukcije defekta.

[11] =>

KLINIČKA PRAKSA

11

Dental Tribune Croatian Edition | 03/2023

Sl. 16: Izgled definitivnog
izlaznog profila.

Sl. 17: Definitivna krunica.
Sl. 18: Definitivna krunica.

16

17

18

O autoru:

O

D

LI

ČNA

BEZ

A
R
E
OM
N
O
M
A S

I Č

N I

H

I

N

OS

T

K L

B

ZAKLJUČAK
Ako postoji defekt bukalne lamele
i mekog tkiva veći od 2 mm nakon
ekstrakcije zuba svakako treba pristupiti odloženoj ranoj ugradnji
implantata nakon prvog zarastanja mekog tkiva od četiri tjedna.
Dizajnom reza kod odizanja mukoperiostalnog režnja postavljanjem
multiunit abutment-a i simultanom
koštanom i mekotkivnom augmentacijom (Xenograft, A PRF) moguće
je nadoknaditi volumen bukalne
lamele. Težina ovog defekta ne zahtijeva upotrebu autologne kosti,
vezivnog transplantata i kolagene
membrane. Implantacija po principu jednovremene nadogradnje
svakako omogućuje veću stabilnost periimplantatnog koštanog
i mekog tkiva.

FIVE

Take
to match them all!

O

I

L

RASPRAVA
Niska linija osmijeha svakako nije
opravdanje da pokušavamo učiniti
više čuda odjednom (Denis Tarnow). Ako ne pristupimo racionalnije u više faza i idemo protiv biologije kod izraženog mekotkivnog
i koštanog defekta, rizik od neuspjeha u estetskoj zoni iznimno je
visok i neprihvatljiv.

Oglas

K O

M P AT I

B

Dr Dušan Miljuš

Školovanje:

Radno iskustvo:
- 2009.- 2020.
"Tihaček" Dental
Practice
- 2020. - ,,Dental
Nation``

- 1992. - 1996. - Srednja medicinska
Škola ,,Nadežda Petrović'', Zemun
- 2001. - 2009. - Stomatološki
fakultet, Sveučilište u Beogradu
- 2010.- 2012. - Akademski specijalistički studij na „Klinici za stomatološku protetiku“, Stom. fakultet,
Sveučilište u Beogradu
- 2014. - 2017 - Zdravstvena specijalizacija u oralnoj kirurgiji, Stom.
fakultet, Sveučilište u Beogradu
- 2016. - 2017. Master studij iz
oralne implantologije i parodontologije, Sveučilište u Michiganu

Vještine:

- Radio edukacije i tečajeve o primjeni PRF-a i Multiunit Abutment-a kao
i Sinus Lift procedura.
- Primjena suvremenih metoda u
oralnoj kirurgiji i implantologiji.
- Sudjelovanje na brojnim domaćim i
međunarodni skupovima.
- Objava znanstvenog rada u SCI
indeksiranom časopisu.

Admira Fusion 5 –
Jednostavno brže. Jednostavno estetski.
Pokrijte svih 16 VITA® classical boja sa samo 5 cluster nijansi.
• Univerzalno: Za najviše zahtjeve u području prednjih i bočnih zubi
• Brzo: 10 sekundi svjetlosne polimerizacije za sve boje
• Odlično biokompatibilno: Bez klasičnih monomera
• Prvoklasno: Bez premca najmanje skupljanje (1,25 vol. postotka)

Kontakt:

email: miljus7@gmail.com
tel: +381652509027
Belgrade, Serbia

VOCO GmbH · Anton-Flettner-Straße 1-3 · 27472 Cuxhaven · Njemačka · Tel. +49 4721 719-0 · www.voco.dental

[12] =>

KLINIČKA PRAKSA

Dental Tribune Croatian Edition | 03/2023

Liječenje kompromitiranih zubi:
uobičajene sumnje

Autori: dr. Robert E. Grover, dr. Kenneth S. Serota
Uvod
Neprestane inovacije i promjene na području
dentalnih tehnologija i materijala podigle su
sofisticiranost modaliteta liječenja na visoku
razinu. Međutim, kada smo usredotočeni na
novost i uzbuđenje zbog ishoda, ne obraćamo pozornost na svrhu samog postupka.
Primjer za to su dentalni implantati. Oni su

se u početku smatrali zlatnim standardom za
nadomještanje kompromitiranih zubi unatoč
izvješćima da je endodontska terapija osiguravala uspjeh tijekom vremena u rasponu od
91 % do 97 %.1 Inovacija je zasjenjena izvješćima da su periimplantitis i perimukozitis dosegnuli stopu prevalencije od 43 % diljem Europe i 22 % diljem Južne i Sjeverne Amerike.2

Bezbroj čimbenika utječe na početak i napredovanje periimplantatne bolesti; nažalost, liječenje periimplantatne bolesti u najboljem
je slučaju povoljno kratkoročno jer bolest ima
visoku stopu perzistencije i recidiva.3 Istraživanje Guarnierija i sur. pokazalo je da je aktivna
parodontološka terapija u kroničnih parodontoloških pacijenata praćena dugoročnom pot-

pornom terapijom s redovitim održavanjem
bila uspješna u očuvanju većine parodontološki ugroženih zubi.4 Kod istih je pacijenata
utvrđena veća tendencija gubitka implantata
nego gubitka zubi. Niz prikaza slučajeva u
ovom članku poslužit će kao vodič pri odlučivanju za najbolju praksu koja pomaže u očuvanju ugroženih zubi endodontskim liječenjem.

Prikaz prvog slučaja: CBCT u endodonciji
Možda je najvažnija prednost
CBCT-a u endodonciji to da pokazuje anatomske značajke trodimenzionalno, što intraoralne, panoramske i kefalometrijske slike
ne mogu. Osim toga, s obzirom
na to da se rekonstrukcija CBCT
podataka izvodi izvorno s pomoću osobnog računala, podaci
se mogu preusmjeriti u pravim
prostornim odnosima.5
U listopadu 2015. 55-godišnji pacijent, prethodno pregledan u drugoj ordinaciji, sam se uputio radi
drugog mišljenja u vezi s preporučenom ekstrakcijom zuba u desnom kvadrantu maksile za koji se
sumnjalo da je frakturiran. Naveo
je da je blaga oteklina postala očita
tijekom prethodnog tjedna. Kliničkim pregledom utvrđena je fluktuirajuća oteklina između zuba 15
i zuba 14, a sondiranjem je detektiran defekt od 12 mm duž kuta
meziobukalne linije zuba 15.
Pacijent je predočio periapeksnu
rendgensku snimku koja je pokazivala mezio-aproksimalnu periradikularnu radiolucenciju povezanu
sa zubom 15 (Slika 1.). Sagitalni
presjek CBCT-a (Carestream
CS 9000, Carestream Dental) pokazao je opseg lezije (Slika 2.).
U dotadašnjem endodontskom
liječenju detektiran je i tretiran
samo bukalni kanal. Aksijalni presjek pokazao je netretirani palatalni kanal (Slika 3.). Za nadograd-

Sl. 1: Područje periradikularne radiolucencije duž mezio-aproksimalnog dijela zuba 15. Uočava se postojeće punjenje korijenskog kanala i nadogradnja koja podupire

cirkonij-oksidnu krunicu. Sl. 2: Sagitalni presjek CBCT-a pokazao je lateralnu leziju koja se proteže do alveolarnog grebena. Sl. 3: Aksijalni presjek CBCT-a pokazao je opseg

razrijeđenosti kosti uz mezijalnu stranu korijena i netretirani palatinalni kanal. Sl. 4: Provedeno je selektivno liječenje palatinalnog kanala. Kalcijev hidroksid umetnut

je u prostor kanala. Sl. 5: Ekstruzija privremenog uloška kalcijeva hidroksida kroz sulkusno područje zuba 15. Sl. 6 Lateralna grana endodontskog prostora koja sadrži

opturacijski materijal koji je izašao u sučelje srednje i apeksne trećine korijena. Sl. 7: Periapeksna rendgenska snimka snimljena četiri godine nakon liječenja pokazala je

koštanu regeneraciju i reetabliranje parodontnog ligamenta. Sl. 8: Koronalni presjek CBCT-a pokazao je preoperativnu periradikularnu radiolucenciju.
Sl. 9: Koronalni presjek CBCT-a snimljen četiri godine nakon liječenja pokazao je povlačenje periradikularne radiolucencije.

nju zuba upotrijebljen je vlaknima
ojačani kompozitni kolčić postavljen u bukalni kanal. Pacijentu je
rečeno da se pogrešno usmjereni
intraradikularni kolčić proteže u
parodontni ligament. Uz pristanak pacijenta odlučeno je da se

selektivno tretira palatinalni kanal.
Nakon privremenog šestotjednog
razdoblja terapije kalcijevim hidroksidom (UltraCal XS, Ultradent;
slike 4. i 5.) 6, prostor korijenskog
kanala opturiran je tehnikom tople
vertikalne kondenzacije7. Optura-

cijski materijal istisnut je u bočno
razgranati apikalni otvor (Slika 6.).
Četverogodišnje praćenje pokazalo je povlačenje lateralne lezije
(Slike 7. do 9.). Početna pretpostavka o frakturiranom korijenu
pokazala se pogrešnom, što suge-

rira da je dijagnosticiranje stanja
temeljeno na nedovoljnom prikupljanju podataka nepouzdano. Upotreba CBCT-a je imperativ u endodontskim zahvatima bilo koje vrste
pod uvjetom da se poštuje pravilo
ALARA u vezi s dozom zračenja.

Prikaz drugog slučaja: Amputacija korijena (parodontno-endodontska lezija)
Resekcija korijena je terapijska opcija za kutnjake s uznapredovalom
zahvaćenošću furkacije. U istraživanju Derksa i sur., donji kutnjaci
nakon resekcije korijena imali su
vjerojatnost preživljavanja od gotovo 80 % čak i nakon 20 godina.8
U listopadu 1998. 39-godišnji pacijent došao je u ordinaciju žaleći se
na osjetljivost gingive u donjem desnom kvadrantu. Opsežan gubitak
kosti primijećen je interproksimalno
između zuba 47 i zuba 46; međutim,
parodontološki status denticije općenito je bio u granicama normale.
Ispitivanje osjetljivosti pulpe zuba
u desnom kvadrantu donje čeljusti pokazalo je da je pulpa zuba 46
nekrotična (Slika 10.). Pacijentu je
objašnjeno da je liječenje parodontno-endodontskih lezija općenito
nepovoljno i da uspjeh ovisi o težini gubitka kosti, duljini korijena,
stupnju separacije korijena, zakrivljenosti korijena koji se resecira,

sposobnosti eradikacije koštanog
defekta, statusu pulpe i potrebnim
restaurativnim i oralno-higijenskim
postupcima.
Uz pacijentov pristanak, distalni
korijen zuba 46 je reseciran i zadržan je krunski dio (Slika 11.). U
nekom trenutku nakon postupka
amputacije, stomatolog koji ga je
uputio imobilizirao je zube 47 i 46
udlagom od kompozita i ribbond

vlakana. Dvadeset i dvije godine
nakon inicijalnog zahvata, između
zubi 47 i 46 bila je vidljiva koštana
regeneracija i kortikacija u furkalnoj regiji (Slika 12.). Napredak u
strategijama očuvanja ugroženih
zubi u kombinaciji s većim razumijevanjem čimbenika rizika povezanih
s dentalnim implantatima poziva na
ponovnu procjenu prednosti strateškog vađenja zuba s upitnom pro-

gnozom ili ograničenom strateškom
vrijednošću9. Postupci augmentacije tvrdog i mekog tkiva, kao i primjena fibrinom bogatih trombocita, minimalno invazivnog dizajnu
režnja i tehnika šivanja u kombinaciji
s kirurškim operacijskim mikroskopima, žrtvovanje zuba za implantat
učinili su nerazumno s obzirom na
to da ova terapijska opcija pokazuje
povoljnu prognozu i stope uspjeha10.

Sl. 10: Gubitak kosti između zuba 47

i zuba 46 te gubitak parodontnog

ligamenta oko apikalne regije mezijalnog
i distalnog korijena.

Sl.11: Nakon resekcije distalnog korijena,
čini se da se gubitak kosti povećao.

Sl. 11: Praćenje tijekom 22 g.

pokazalo je regeneraciju izgubljene
interproksimalne kosti i kortikaciju
alveolarne kreste.

➜ Nastavak na str. 14

[13] =>

KLINIČKA PRAKSA

BEGO Varseo Cure

Dental Tribune Croatian Edition | 03/2023

NOV 13
O

Lampa za svjetlosnu polimerizaciju

1.875,00 €

• Kompaktan - Ne zauzima puno mjesta sa svojim dimenzijama od Š 220 x D 200 x 160 mm, a pri tom ima dovoljno
velik prostor za polimerizaciju dimenzija Š 145 x D 142 x 80 mm
• Jednostavan za korištenje - Instalirana biblioteka materijala sadrži parametre za sve BEGO materijale
• Siguran - Instalirani parametri osiguravaju pravilno vrijeme osvjetljavanja materijala
• Snažan - Inteligentni menadžment izvora svjetlosti za maksimalnu energetsku učinkovitost i idealan intenzitet svjetlosti
od 365 nm, 385 nm i 405 nm
• Svestran - Čitač SD kartica za ažuriranje i dodavanje datoteka u biblioteku materijala
• Pouzdan - 2 godine BEGO jamstva
• Povoljan - Savršen za početak rada u području 3D printa u dentalu

Uz kupnju paketa od 25 BEGO Semados® SC/SCX/RS/RSX
implantata GRATIS BEGO Varseo Cure
10% popusta na BEGO Varseo Cure
Akcije vrijede do 31.10.2023.
Cijene su izražene s PDV-om

BEGO Croatia d.o.o.
Brozova 30, 10000 Zagreb
Tel/Fax: +385 (0)1 3375 921
e-mail: info-croatia@bego.com

3.625,00 €

[14] =>

KLINIČKA PRAKSA

Dental Tribune Croatian Edition | 03/2023

Prikaz trećeg slučaja: Resorptivni defekt
Progresivna unutarnja resorpcija ili
slučajevi s perforacijama korijena
mogu se razlikovati od vanjske resorpcije različitim radiološkim tehnikama. Kod zuba s unutarnjom
resorpcijom radiolucentna lezija
pomiče se s kanalom kada se rendgenske snimke snimaju pod različitim kutovima, dok se kod vanjske
resorpcije radiolucentna lezija pomiče izvan kanala.11,12
U ožujku 1999. 47-godišnja pacijentica došla je u ordinaciju s oteklinom lica, a zub 11 bio je osjetljiv na
perkusiju. Periapeksna rendgenska
snimka prednjeg sekstanta gornje
čeljusti pokazala je velike restauracije klase III i IV. Zub 11 pokazao
je periapikalnu radiolucenciju. Zub
21 pokazao je unutarnju resorpciju
na razini sredine korijena (Slika 13.).
Pacijentica je navela da je zub 21 bio
traumatiziran prije nekih 35 godina.
U nedostatku CBCT snimanja, pretpostavilo se da je resorpcija perforirala facijalnu stijenku korijena i
probila gornju kortikalnu kost.
Ispitivanje osjetljivosti pulpe prednjih zubi pokazalo je da je zub 11
avitalan. Zub je bio endodontski

Sl. 13: Intraoralna periapeksna rendgenska snimka otkrila je periradikularnu radiolucenciju na vrhu korijena zuba 11. Veliko područje unutarnje resorpcije bilo je vidljivo u

sredini korijena zuba 21. Resorpcija je perforirala lateralnu stranu korijena uzrokujući prekid interproksimalne kosti. Sl. 14: Postoperativna rendgenska snimka pokazala je

endodontsko punjenje zuba 11. Zub 21 zapečaćen je bijelim mineralnim trioksidnim agregatom do incizalne razine resorptivnog defekta jer je imao minimalnu diskoloraciju

korijena. Sl. 15: Periradikularna radiolucencija povezana sa zubom 11 je nestala. Resorptivni defekt je smanjen, a radiolucentna područja bila su očita unutar resorptivne kripte.

Sl. 16: Sagitalni presjek CBCT-a pokazao je intaktnu kortikalnu ploču. Prisutnost kalcificiranih naslaga bila je vidljiva u rezidualnom resorptivnom defektu koji se značajno smanjio.

liječen i opturiran tehnikom tople
vertikalne kondenzacije. Zub 21 instrumentiran je do incizalne razine
resorptivnog defekta, a kanal je zapečaćen bijelim mineralnim triok-

sidnim agregatom (Slika 14.).13 Da
se zub danas liječi, izbor materijala
za opturaciju bio bi EndoSequence
BC kit (Brasseler). Trenutačno postoji trend prema upotrebi rege-

nerativnog pristupa uz trombocite
bogate fibrinom za rješavanje unutarnjih resorptivnih defekata koji
pokazuju veliki potencijal za dugoročno cijeljenje.14

Praćenje nakon 21 godine pokazalo
je da je periradikularna radiolucencija povezana sa zubom 11 nestala
i da je resorptivni defekt smanjen
(Slike 15. i 16.).

Prikaz četvrtog slučaja: Fraktura zuba
U istraživanju s 2086 napuknutih
zuba koje su proveli Krell i Caplan15,
zubi koji su najčešće zahvaćeni lomovima bili su drugi kutnjaci u donjoj čeljusti (36 %), zatim prvi kutnjaci u donjoj čeljusti (27 %) i prvi
kutnjaci u gornjoj čeljusti (18 %). Nije
bilo statistički značajnih razlika u
uspjehu liječenja na temelju stanja
pulpe (ireverzibilni pulpitis 85 %; nekroza 80 %; prethodno liječen zub
74 %), dobi ili spola pacijenata, godine liječenja, vrste zuba, restaurativnog materijala ili broja restauriranih površina u vrijeme istraživanja.
U srpnju 2014. 45-godišnja pacijentica javila se u ordinaciju s oteklinom distalne papile zuba 14 kao
glavnom tegobom koja je trajala
deset dana. Kliničkim pregledom
utvrđen je okluzalni amalgamski
ispun na zubu. Dubine sondiranja
duž distobukalnog i lingvalnog kuta
zuba pokazale su infrakoštani džep
od 8 mm. Periapeksna rendgenska
snimka prikazala je mali amalgamski ispun s vertikalno nagnutom
radiolucencijom interproksimalno
između zuba 14 i zuba 15.
Identificirana je linija loma koja se
protezala u mezijalni rubni greben
(Slike 17. i 18.). Vitalitet pulpe zuba
provjeren je termičkim i električnim
testovima koji nisu dali odgovor.
Pacijentici su objašnjene terapijske
mogućnosti: (1) vađenje i restauracija tročlanim mostom; (2) vađenje,
augmentacija mekog i tvrdog tkiva
i implantoprotetsko nadomještanje

zuba; ili (3) endodontsko liječenje
i restauracija sa zaštitom kvržica.
Pacijentici je rečeno da treća opcija
ima upitnu prognozu; međutim, iz
financijskih razloga odlučila je nastaviti s tom opcijom. Treba napomenuti da uspješnost liječenje frakturiranog zuba varira ovisno o težini
simptoma i dubini frakture.
Endodontsko liječenje izvedeno je
tehnikom tople vertikalne kondenzacije (Slika 19.). Pristupni kavitet
zapečaćen je tekućim i hibridnim
kompozitnim kompozitom uz upotrebu sustava Bioclear Matrix koji je
razvio dr. David Clark. Na rendgenskoj snimci nakon šestogodišnjeg
praćenja (2020.) uočena je koštana
regeneracija u interproksimalnom
području, čime je eliminiran parodontni defekt (Slika 20.).

Zaključak

Proces planiranja terapije zahtijeva uključivanje mnoštva podataka koji se odnose na status
zuba i strukture korijena. Vodič
za odlučivanje Američke udruge
endodonata potiče kliničare da
uzmu u obzir lokalne i sistemske probleme specifične za slučaj, financijske aspekte, želje i
potrebe pacijenta, estetiku, potencijalne štetne ishode i etičke
čimbenike. Provedena terapija
mora odražavati najbolju praksu
za potrebe pacijenta (www.aae.
org/treatmentoptions).

O autorima:
Dr. Robert Grover je docent
na Odsjeku za stomatologiju
Sveučilišta u Virginiji i Stomatološkom fakultetu Sveučilišta Virginia Commonwealth
u SAD-u. Ima privatnu endodontsku ordinaciju u Stauntonu u Virginiji.

Sl. 17: Infrakoštani defekt od 8 mm bio je očit duž disto-aproksimalnog dijela

korijena zuba 15. Sl. 18: Debris prisutan u distalnom rubnom grebenu zuba 14

ukazao je na frakturu. Međutim, nije bilo naznaka odvajanja kvržice. Uklanjanje
amalgama otkrilo je proširenje frakture ispod kvržice u predjelu bukalnog i

aksijalnog kuta.Sl.19: Prostor korijenskog kanala opturiran je tehnikom tople

vertikalne kondenzacije. Uočene su bočne grane prostora korijenskih kanala.

Sl. 20: Postoperativna periapeksna rendgenska snimka snimljena 2020. pokazala

je koštanu regeneraciju i reetabliranje parodontnog ligamenta u infrakoštanom
defektu duž distalne strane korijena. Sl. 21: CBCT prikaz.

21
Napomena: Ovaj članak je objavljen u roots - international magazine of

endodontics vol. 18, izdanje 2/2022. Popis literature je dostupan u uredništvu.

Dr. Kenneth Serota je
ambasador udruženja Slow
Dentistry Global Network,
Digital Dentistry Society
(Kanada) i CleanImplant
Foundation. Osnovao je
online forum ROOTS 2000. i forum NEXUS
na Facebooku 2015. te se bavi endodoncijom u Ontariju u Kanadi više od 35 godina.

[15] =>

KLINIČKA PRAKSA

Dental Tribune Croatian Edition | 03/2023

O autorima:
Javier Tapia Guadix,
dr. med. dent., umjetnik
računalne grafike
Rođen je
1978. godine
u Madridu,
Španjolska.
Završio je
studij dentalne
medicine na
Europskom
sveučilištu u Madridu 2003.
godine. Nakon toga je radio kao
izvanredni profesor na Zavodu
za protetiku tijekom 2004.
godine. U 2005. godini započeo
je karijeru kao profesionalni
umjetnik računalne grafike,
s fokusom na ilustraciji,
animaciji i razvoju aplikacija.
Iste godine stekao je priznanje
za zasluge (Collegiate Merit
Award) Španjolskog kolegija
doktora dentalne medicine iz
1. regije, za suradnju u komisiji
za nove tehnologije. Zajedno
s Panaghiotisom Bazosom
i Gianfrancom Politanom
osnovao je Bio-Emulation
grupu 2011. godine. Aktivno
surađuje kao pozvani predavač
s nekoliko sveučilišta diljem
Europe te je član savjetničkog
odbora GC Restorative Advisory
Board. Godine 2017. postao
je službeni recenzent za
International Journal of Esthetic
Dentistry. Zaposlen je u vlastitoj
privatnoj ordinaciji u Madridu te
se osobito bavi restaurativnom
dentalnom medicinom i
estetikom. Kao međunarodni
predavač sudjelovao je na više
od 300 kongresa, praktičnih
tečajeva i tečajeva uživo.
Objavio je nekoliko članaka
o restaurativnoj dentalnoj
medicini, dentalnoj fotografiji
i računalima u dentalnoj
medicini.
Prof. dr. Annelies Van Ende,
dr. med. dent.
Završila je
magisterij
iz dentalne
medicine na
Sveučilištu
Leuven u
Belgiji 2009.
godine.
Dobitnica je nagrade Junior
Robert Frank CED-IADR-a
2008. godine za istraživanje
koje je provela kao dio svoje
doktorske disertacije. Ubrzo
nakon toga, počela je raditi
kao doktorska stipendistica
fondacije Flanders Research
Foundation (FWO) na
Biomat Research Clusteru
pod mentorstvom prof. dr.
Barta Van Meerbeeka, gdje
je doktorirala 2015. godine.
Vlastito istraživanje na temu
kompozita objavila je u raznim
međunarodnim recenziranim
časopisima. Nakon diplome
radila je obiteljskoj ordinaciji
u Kinrooiju u Belgiji. Godine
2016. počela je raditi kao
stručnjakinja za medicinske
teme, urednica i novinarka.

Izvan okvira karte boja za zube:
estetska snaga prirodne opalescencije
Autori: dr. Javier Tapia Guadix i dr. Annelies Van Ende

Boju zuba određuju putovi svjetlosti kroz slojeve cakline i dentina. Boja je zapravo svjetlost, bilo
izravno viđena iz izvora svjetlosti ili reflektirana od predmeta. Dok se u prošlosti boja restauracija
određivala najčešće pomoću konvencionalne monokromatske karte boja, danas je opće prihvaćeno
da je stvarna boja zuba daleko složenija od toga. Ostala optička svojstva zuba imaju velik utjecaj te ih
treba pažljivo razmotriti kada su potrebne visokoestetske restauracije. Svrha ovog članka je detaljnije
proučiti reprodukciju jednog od najznačajnijih optičkih svojstava ljudske cakline: opalescencije.
Kada svjetlost prolazi kroz prirodnu caklinu,
nastaje zanimljiva igra boja. Svjetlost koja se
reflektira daje plavičasti sjaj zubu, dok svjetlost koja se propušta daje narančastu boju.
Ovaj optički fenomen poznat je kao opalescencija (Slika 1.). Opalescencija cakline posvjetljuje
zub bez smanjenja translucencije i pruža dubinu i živost boje. Efekt opalescencije je najviše

vidljiv u incizalnoj trećini zuba, jer u njoj dentin
u podlozi ne utječe na boju.
U nastavku su prikazana dva slučaja korištenja keramičkog bloka Initial LiSi (GC). Initial LiSi
Block je potpuno kristalizirani CAD/CAM blok litij-disilikatne keramike, što znači da mu za postizanje čvrstoće nije potrebno pečenje keramike.

Završno se može obraditi poliranjem ili glaziranjem. Uz izvrsna mehanička svojstva, optička
svojstva su mu također vrhunska, osobito opalescencija. Dok većina restaurativnih materijala
jedva ima pseudo-opalescentni efekt, Initial LiSi
Block je istinski opalescentan te mu je to velika
prednost kod usklađivanja boja, kao što će biti
vidljivo u prikazanim slučajevima.

Objašnjenje opalescencije. Sl. 1a: Incizalna trećina zuba ima plavičasti sjaj od

reflektirane svjetlosti. Sl. 1b: Svjetlo propušteno kroz taj isti incizalni dio daje mu
narančasto-žutu boju. Sl. 1c: Prava opalescencija u odnosu na imitaciju bojama.

Na crnoj pozadini vidi se površinska refleksija svjetla, dok se propuštena svjetlost
apsorbira; na bijeloj pozadini, svjetlost se prenosi kroz disk prije nego što se
reflektira od površine ispod.

1c
SLUČAJ 1:

Polirane monolitne ljuskice iz Initial LiSi bloka
Pacijentica je prethodno bila podvrgnuta tretmanu palatinalnim ljuskicama zbog perzistirajućeg otvorenog
zagriza nakon ortodontske terapije.
Nakon postavljanja ljuskica izrađenih
iz hibridne keramike (CERASMART270,
GC), vratilo joj se prednje vođenje te
joj je nestala bol koju je imala u temporomandibularnom zglobu (Slika 2.).
Vestibularne ljuskice za bolji estetski
izgled izrađene su iz Initial LiSi bloka
boje A1 HT (Slika 3.).
Nisu korištene nikakve boje niti glazure; ljuskice su jednostavno ispolirane do visokog sjaja (Slika 4.), što
je bilo moguće zahvaljujući činjenici
da se blokovi litij-disilikatne keramike
već nabavljaju u potpuno kristaliziranom stanju.
Ovoj prilično mladoj pacijentici ostavljena je donekle izražena morfologija,
koja je poliranjem vrlo lijepo došla
do izražaja. Čak i bez karakterizacije,
restauracije su se vrlo dobro integrirale; to se uglavnom može zahvaliti lijepoj opalescenciji keramičkog bloka
(Slike 5. - 7.). Litij-disilikatna keramika je
manje fluorescentna od prirodnih zubi;
to se međutim može kompenzirati visoko fluorescentnim cementom za cementiranje. Fluorescencija cementa
dobro se širi kroz prilično tanke ljuskice
visoke translucencije. Na kontrolnom
pregledu nakon godinu dana nisu uočene nikakve promjene, budući da je
stabilnost restauracije vrlo visoka.

3
Sl. 2: Prednji gornji zubi prije

terapije ljuskicama iz litij-dislikatne

keramike. Pacijentica je prethodno
bila u tretmanu palatinalnim

ljuskicama iz hibridne keramike

(CERASMART270), radi ispravljanja
otvorenog zagriza koji se vratio
nakon prethodne ortodontske

terapije. Sl. 3: Ljuskice iz Initial LiSi
bloka (boja A1 HT). Promatrana
nijansa ovisi o upadnom

svjetlu - mijenja se od plavkaste
do narančasto-žute nijanse i

prikazuje pravu opalescenciju

materijala. Obratite pozornost da

je incizalni rub prilično debeo zbog
palatinalnih ljuskica.

Sl. 4: Polirane ljuskice iz litij-

disilikatne keramike (Initial LiSi

Block, boja A1 HT) na modelu, s

lijepim sjajem i teksturom površine.

[16] =>

KLINIČKA PRAKSA

Dental Tribune Croatian Edition | 03/2023

7
Sl. 5: Gornji prednji zubi (očnjak do očnjaka) iz poliranog Initial LiSi bloka (boja A1 HT). Sl. 6: Postignuta izvrsna

usklađenost boje s donjim prirodnim zubima, uz isti efekt opalescencije, što je najvidljivije u području prijelaza cakline
od deblje do tanje. Uvećani prikaz: na zubu 11 i 41 dikroizam je označen plavo i narančasto. Sl. 7: Prosijavanje svjetla

kroz restauraciju prikazuje izvrsnu propusnost svjetla Initial LiSi bloka i njegovu prirodnu opalescenciju u incizalnom i
aproksimalnom području.

SLUČAJ 2:

Ljuskice iz Initial LiSi bloka
mikroslojevane ONE SQIN keramikom
U ovom su slučaju pacijentu izrađene ljuskice od zuba 13 do 23.
(Slika 8.). Kako bi se sjekutićima dodalo nešto više detalja, restauracije
su u ovom slučaju mikroslojevane
Initial IQ ONE SQIN keramikom. Očnjaci su, kao i u prethodnom slučaju, ostavljeni bez karakterizacije
i završno su obrađeni samo ručnim
poliranjem.
Vestibularni dio morfologije blago
je reduciran u CAD/CAM softveru
prije glodanja ljuskica iz Initial LiSi
bloka (boja A2 HT) (Slike 9a. i 9b.).
Dodirne točke, palatinalna strana
i incizalni rub ostavljeni su monolitni, bez ikakve redukcije, i ručno

polirani. Incizalna zaštita ljuskica
ključna je za veću trajnost restauracije, uz izbjegavanje mehaničkih
problema poput trganja, što se
često događa kod ljuskica iz obične
glinične keramike.
Iz estetskih razloga se incizalna
zaštita obično nalazi u incizalnoj
trećini. Međutim, kod Initial LiSi
keramike nije potreban takav kompromis, budući da čisti blok bez karakterizacije također ima prirodnu
opalescenciju.
Jedan aspekt opalescencije koji je
važno svojstvo za estetiku je to što
može poboljšati boju zuba bez promjene translucencije.

8
Sl. 8: Izgled prije tretmana.

Sl. 9a i 9b: Ljuskice iz Initial LiSi bloka. Bukalna strana 4 sjekutića je blago reducirana; aproksimalni kontakti, palatalni i incizalni rub ostavljeni su monolitni, dok su očnjaci ostavljeni potpuno monolitni. Opalescencija

je prisutna u cjelokupnim restauracijama, no uglavnom je vidljiva u tanjem, incizalnom dijelu. Sl. 10: Nakon unutarnje karakterizacije Initial Lustre Pastes ONE pastama i Spectrum Stains bojama. U međuvremenu, to
služi i kao pečenje za spajanje za SQIN keramiku.

11a

11b

11c

Nakon nanošenja SQIN keramike i ručne dorade. Sl. 11a: Izgled sprijeda pokazuje izvanredan sjaj. Sl. 11b: efekt opalescencije pokazuje vidljivu aureolu. Sl. 11c: Vrlo glatka površina, iako bez poroznosti, zadržava vrlo
detaljnu teksturu.

[17] =>

KLINIČKA PRAKSA

Dental Tribune Croatian Edition | 03/2023

12a

12b

12c

Sl. 12a, 12b i 12c: Završni osmijeh izgleda potpuno prirodno, s istim optičkim svojstvima kao i prirodni zubi.

Kako bi se to najbolje iskoristilo,
boje treba koristiti vrlo ograničeno. Kada se koriste u većoj količini, boje će pokvariti translucenciju i restauracija će izgubiti
živost boje. Drugo važno načelo je
da opalescencija nije ograničena
na incizalnu trećinu zuba, već je
prisutna u cijeloj restauraciji.
Initial IQ Lustre Paste ONE koriste se za internu karakterizaciju
i služe za pečenje za spajanje
za SQIN keramiku. Korištene su
samo L-NLF (Neutral Fluo) i L-OP
(Opal) paste, uz ograničenu upotrebu Initial Spectrum boja na linijama rasta cakline, kako bi se
simulirao sklerotičniji dentin u incizalnoj trećini. Tako se u konačnici može dobiti prirodniji i realniji
rezultat (Slika 10.).
Nakon pečenja s Lustre pastama
nanesena je SQIN keramika: za
dentinski dio korištena je Dentin
Body-A boja na vrhovima linija
rasta cakline, a na cijelu je restauraciju nanesen tanki sloj dentinske boje BL-D (bleach dentin) kako
bi se povećala cjelokupna luminoznost zuba.
Za caklinski dio korištena je Enamel E-57 boja, pomiješana s Translucent TO (Opal Booster); u incizalnom dijelu korištena je samo
Translucent TO boja (Slika 11.).
Nakon završnog pečenja, restauracije su ručno polirane do visokog sjaja te je izrađena tekstura
prikladna za mlađe osobe sa zahtjevom bolje estetike. Dobivena
površina bila je iznimno fina bez
mikroporoznosti zbog izvrsnih
svojstava ultrafinih staklenih čestica Initial ONE SQIN keramike.
Završni rezultat je bio izvrstan,
sa savršenim prijelazom od mikroslojevanih sjekutića, preko
monolitnih očnjaka do prirodnih
zubi. Potrebno je još jednom naglasiti da se ova uspješna integracija može velikim dijelom pripisati
urođenoj prirodnoj opalescenciji
restaurativnih materijala korištenih u ovom slučaju. Kombinirana
snaga Initial LiSi bloka i Initial IQ
ONE SQIN nedvojbeno podiže
estetiku na višu razinu, bez potrebe korištenja složene i vrlo zahtjevne polikromatske tehnike slojevanja. Katkad finoća i suptilnost
čine razliku, kao i kombinacija glatkoće i teksture. Završni rezultat je
bio vrlo upečatljiv te je omogućio
pacijentu samopouzdani osmijeh.
Prvi put objavljeno u GC get connected 2023 https://www.gceurope.
com/news/newsletter/.

Oglas

Restauracija prirodne
ljepote u jednom tretmanu

LiSi Block

Potpuno kristalizirani CAD/CAM blok litij-disilikatne keramike

GC EUROPE N.V.
GCEEO Croatia
Siget 19b
HR - 10020 Zagreb
Tel. +385.1.61.54.597
Fax. +385.1.61.54.597
info.croatia@gc.dental
www.eeo.gceurope.com

[18] =>

colloquium dental
Brescia/Italy
19 - 21 October 2023
th

st

(Osiguran simultani prijevod na talijanski, engleski, njemački i bugarski jezik)

Četvrtak, 19. listopada 2023. / Dvorana Samuele Valerio
Pretkongresna radionica: Patient aesthetics - adhesion - minimally invasive.
Multidisciplinary restorative-prosthetic treatments of a patient from A to Z
SPEAKERS:
Dr. Andrea Savi (ITA) - Prof. Lorenzo Breschi (ITA) - Mdt. Vincenzo Castellano (ITA)
Petak, 20. listopada 2023. / Dvorana Samuele Valerio
Digital and/or analogue dentistry and dental technology. The current state of the art
PREDAVAČI:
Mdt. Enrico Steger (ITA) - Prof. Dr. Daniel Edelhoff (GER) - Mdt. Otto Prandtner (GER)
Dr. Jose Manuel Reuss (SPA) - Mdt. Luc Rutten (BEL) - Mdt. Patrick Rutten (BEL)
Dr. Ulf Krüger Janson (GER) - Mdt. Kurt Reichel (GER) - Dr. Alessio Casucci (ITA) - Mdt. Carlo Borromeo (ITA)
Prof. Loris Prosper (ITA) - Mdt. Claudio Nannini (ITA) - Mdt. Luigi Maddaluno (ITA)
Dr. Marco Valenti (ITA) - Dr. Manrique Fonseca (CH) - Mdt. Alexander Bassermann (CH)
Petak, 20. listopada 2023. / Dvorana Samuele Valerio
Lights and shadows of the digital age.
Critical analysis of clinical and technical steps in the use of new materials.
Is it right to consider metal-ceramics as the reference standard?
Does the biological aspect benefit from digitalisation?
PREDAVAČI:
Dr. Ignazio Loi (ITA) - Mdt. Antonello Di Felice (ITA)

Znanstveni kongres za doktore dentalne medicine i dentalne tehničare koji će se održati
u sklopu Italian Dental Show - največeg sajma dentalne medicine u Italiji. Vrhunski predavači
i dentalni stručnjaci kao i stručnjaci iz IT industrije.

Posjetite vodeći dentalni kongres i iskoristite nekoliko dana za kratki odmor
i opuštanje na prekrasnom Garda jezeru. Sve ostale informacije i registracija na

www.colloquium.dental/en

Osiguran je besplatan ulaz
za sve pretplatnike na časopis Dental Tribune Hr

Global Sponsors:

[19] =>

KLINIČKA STUDIJA

Dental Tribune Croatian Edition | 03/2023

Utjecaj reciprocirajućeg i OTR-kretanja
na otpornost mehaničkih NiTi (nikal-titanij)
igala na lom u cikličkim testovima zamora i
tijekom pripreme kanala u smolnim blokovima
Autor: dr. Sławomir Gabryś

Uvod

Prošlo je više od 30 godina od kada
su 1988. godine prvi put upotrijebljene endodontske ručne igle iz
legure nikla i titanija (NiTi). Ova
činjenica otvorila je priliku da se
1992. godine na tržištu predstave
rotacijske NiTi igle s konusom
većim od 0,2. Priprema korijenskih
kanala pomoću igala pokretanih
motorom revolucionirala je ovu
vrlo važnu fazu terapije korijenskih kanala čineći je bržom i efikasnijom. Istovremeno, održavanje
prvotnog korijenskog puta postalo
je lakše nego iglama od nehrđajućeg čelika.
Međutim, osim očiglednih prednosti upotrebe rotacijskih NiTi igala,
možemo pronaći i nekoliko nedostataka. Jedan od tih nedostataka
je mogućnost pucanja igle unutar korijenskog kanala. Učestalost
pucanja rotacijskih igala, kako je
vidljivo iz istraživanja provedenih
na mnogim slučajevima na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u
Pennsylvaniji u SAD-u i u stomatološkoj bolnici Nanjing u Kini, iznosi
otprilike dva posto slučajeva. Za
doktora dentalne medicine to je
neugodan događaj koji može ometati ili čak potpuno onemogućiti
dezinfekciju čitavog korijenskog
kanalskog sustava. Pomoću endodontskog mikroskopa i ultrazvuka
puknute igle mogu se ukloniti iz
kanala, ali postoji rizik da se kanal
previše proširi i time oslabi korijen
ili uzrokuje perforaciju.
Razlikujemo dva mehanizma koja
mogu uzrokovati lom igle.
Prvi je neuspjeh zbog cikličnog
umora, a drugi je neuspjeh zbog
torzijskog umora. Igla koja rotira
u zakrivljenom kanalu podvrgnuta
je cikličkoj napetosti (površina igle
na vanjskoj stijenci krivine) i kompresiji (površina igle na unutarnjoj
stijenci krivine).
Ciklička napetost i kompresija ponavljaju se sa svakom rotacijom,
dovode do zamora materijala i posljedično do loma igle.

krivljenosti kanala, parametri postavljeni na endodontskom motoru
(brzina, zakretni moment) i tipa
kretanja igle (kontinuirana rotacija, recipročna rotacija, optimalni
obrnuti moment - OTR).
Svrha ovog istraživanja bila je istražiti učinak recipročne i OTR-rotacije
na lom igle u cikličkom ispitivanju
zamora i tijekom preparacije umjetnih kanala u smolastim blokovima,
gdje ga igla, osim što djeluje u zakrivljenom kanalu, mora i proširiti.
U testu su upotrijebljene igle RECIPROC blue R25 (VDW) i Endostar
E3 Azure 25/.06 (Poldent). Igle RECIPROC blue R25 termički su obrađene NiTi igle i imaju nominalnu veličinu od 0,25 mm na vrhu i konus
od 0,08 mm/mm u zadnjih 3 mm od
vrha. Ovi instrumenti imaju presjek
u obliku slova S. To su lijevorezne
igle koje djeluju recipročno.
Igle Endostar E3 Azure 25/.06 termički su obrađene NiTi igle s nominalnom veličinom od 0,25 mm na
vrhu i konstantnim konusom od
0,06 mm/mm. Također imaju poprečni presjek u obliku slova S. Ovo
su desnorezne igle dizajnirane za rotacijsko, recipročno i OTR-kretanje.
Obje vrste iglica (RECIPROC blue
i Endostar E3 Azure) nakon izrade
se tretiraju složenim procesom zagrijavanja i hlađenja, čime se na
njihovoj površini stvara vidljiv sloj
titanijeva oksida i daje im karakterističnu plavu boju. Ovim tretmanom
mijenjaju se temperature prijelaza
između martenzitne i austenitne
faze, što prema proizvođačima
znači da NiTi instrumenti imaju vrhunska mehanička svojstva.
Recipročno kretanje za pripremu
kanala predložio je Yared 2008. godine. U takvom kretanju igla izvodi
naizmjeničnu djelomičnu rotaciju u
smjeru kazaljke na satu (CW) i djelomičnu obrnutu (CCW) rotaciju.
Ova djelomična rotacija izražena

Sl.1: Po mjeri izrađen uređaj s umjetnim kanalima od nehrđajućeg čelika za ciklična ispitivanja zamora.

Sl. 2: Umjetni kanal upotrijebljen u ovoj
studiji: duljina 16 mm, kut zakrivljenosti
90° i radijus zakrivljenosti 2,5 mm.

Sl.3: Mikrokaliper za mjerenje

slomljenih instrumenata.

je u stupnjevima, na primjer 180°
CW i 90° CW, što znači da se igla
naizmjenično pomiče pola rotacije
CW, a zatim četvrtinu rotacije CCW.
Dakle, igla treba četiri ciklusa CW i
CCW za potpuni okret (360°). Pokazalo se da upotreba recipročnog gibanja produljuje vijek trajanja NiTi
instrumenta. Preporučeno recipročno gibanje za iglu RECIPROC
blue R25 je 150° CW i 30° CW rotacija pri 300 okretaja u minuti.
Kretanje - OTR (Optimum Torque
Reverse) patentirao je J. Morita
2015. Ovo novo kretanje uvedeno
je kako bi se iskoristile prednosti
recipročnoga gibanja i smanjili njegovi nedostaci, poput povećanog
pomaka čestica prema apeksu.
OTR-kretanje kombinira rotacijsko
i recipročno gibanje. Kada je igla
umetnuta u kanal, ona se okreće za
360° CW, a kada je sila koja djeluje
na iglu prevelika, ona se okreće u

suprotnom smjeru (CCW) za 90° i
zatim nastavlja okretati u (reznom)
smjeru za 180°.
Tijekom te polurotacije u smjeru rezanja, senzori nasadnika izračunavaju silu koja djeluje na iglu. Ako je
sila prevelika, igla će se automatski
ponovno okrenuti (90° CCW), a za
zatim će se okretati u smjeru CW
za 180°, dok motor ponovno izračunava djelujuću silu.
Dakle, ako je sila koja djeluje na
iglu konstantno prevelika, igla se
pomiče recipročno (180° CW i 90°
CCW). Ako je sila koja djeluje na iglu
mala, igla će se neprestano okretati u smjeru CW.
Možete postaviti pet razina momenta za aktiviranje recipročnog pokreta pri OTR-kretanju: 0,2
Ncm, 0,4 Ncm, 0,6 Ncm, 0,8 Ncm i
1,0 Ncm. Smanjeni moment znači
češće recipročno djelovanje igle
(90° CCW i 180° CW). Sve desnore-

zne igle, poput Endostar E3 Azure,
mogu raditi u OTR-ketanju.

Materijali i metode
Za ispitivanje su upotrijebljene
sljedeće igle: 40 novih igala RECIPROC blue R25 s vrhom veličine
0,25 mm i promjenjivim konusom
(0,08 na vrhu do 0,04 kod steznika)
i 40 novih igala Endostar E3 Azure
25/0,06 s vrhom veličine 0,25 mm i
konstantnim konusom 0,06. Svi upotrijebljeni instrumenti bili su duljine
25 mm. Igle su pregledane pod stereomikroskopom (Leica M50, Leica
Microsystems) s 20 x povećanjem.
Nisu uočene nikakve greške ili deformacije; stoga su sve igle bile predmet ovog istraživanja.Studija se
sastojala od dva dijela. Prvi dio bio
je ispitivanje izdržljivosti na ciklički
umor, dok je drugi bio priprema kanala u smolnim blokovima.

Lom igle
Igla koja širi kanal također je podvrgnuta torzijskom opterećenju
koje je posljedica rezanja dentina.
Ako se prekorači granica elastičnosti legure, igla se lomi zbog torzijskog zamora.
Na lom igle utječu mnogi čimbenici:
iskustvo korisnika, tehnika instrumentacije (pristup, redoslijed koji
se primjenjuje, put klizanja), dizajn
instrumenta i toplinska obrada njegove legure, stupanj i radijus za-

Sl. 4: Pozicioniranje igala u umjetnim kanalima: lijevo igla RECIPROC blue R25 i desno igla Endostar E3 Azure 25/.06. Sl. 5: Endodontski blokovi od smole s umjetnim

kanalom duljine 18,5 mm i zakrivljenosti od 55° u apeksnom području.

[20] =>

KLINIČKA STUDIJA

20
Ciklični test
izdržljivosti na umor
Za ovaj test upotrijebljeno je dvadeset igala RECIPROC blue R25 i
20 igala Endostar E3 Azure 25/.06.
Ukupno 40 instrumenata nasumično je podijeljeno u četiri grupe
(svaka grupa uključivala je deset
instrumenata iste marke; n = 10),
prema testiranoj rotaciji:
● G
rupa 1: RECIPROC blue R25

igle u kontinuiranoj rotaciji ulijevo (CCW) pri 300 o/min s momentom od 2 Ncm.

●G
rupa 2: igle RECIPROC blue

R25 u recipročnom kretanju
(program “RECIPROC ALL”).

●G
rupa 3: Endostar E3 Azure

25/.06 igle u kontinuiranoj rotaciji u smjeru kazaljke na satu
(CW) pri 300 o/min s momentom od 2 Ncm.

Grupa 4: Endostar E3 Azure 25/.06
igle u recipročnom OTR-kretanju s
aktivacijskim momentom postavljenim na najnižu razinu (0,2 Ncm)
tako da se igla kontinuirano recipročno okreće 180° CW do 90° u
umjetnom kanalu CCW i na brzinom od 300 okretaja u minuti.
Igle smo testirali na po mjeri izrađenom uređaju s umjetnim kanalima
od nehrđajućeg čelika (Slika 1.).
Uređaj je izrađen u skladu sa smjernicama koje su opisali Plotino i suradnici 2010. Umjetni kanal bio je
duljine 16 mm i imao je kut zakrivljenosti od 90° i radijus zakrivljenosti od 2,5 mm (Slika 2.).

Rezultati
ISPITIVANJE OTPORNOSTI
NA CIKLIČKI ZAMOR
Tablica 1. prikazuje srednje vrijednosti i standardne devijacije
vrijednosti vremena do loma (u
sekundama) testiranih grupa.
Analiza je pokazala statistički značajne razlike između sve četiri ispitivane grupe (p < 0,001). Grupa 4
imala je najbolje rezultate u usporedbi s preostale tri grupe.
Grupa 1 postigla je najlošiju ocjenu.
Kada se uspoređuje učinak vrste
gibanja (kontinuirano kretanje
naprema recipročnom kretanju)
na vrijeme do loma za istu vrstu
igala (grupa 1 u odnosu na grupu 2;
grupa 3 u odnosu na grupu 4),
došlo je do statistički značajnog
povećanja vremena do loma s recipročnim kretanjem igle RECIPROC
i recipročnim OTR-kretanjem
(p < 0,001; Slika 6.).
Tablica 1. također prikazuje srednje vrijednosti i standardne devijacije duljina fragmenata (mm).
Analiza nije pokazala statistički
značajne razlike u duljini slomljenih fragmenata (p > 0,05).
PRIPREMA KANALA
U BLOKOVIMA SMOLE
Tablica 2. prikazuje medijane i
standardne devijacije broja pripremljenih blokova do loma igle
za sve ispitivane grupe.

Dental Tribune Croatian Edition | 03/2023

Instrumente su pokretala dva
elektromotora, ovisno o primijenjenom kretanju. Endodontski
motor Endostar Provider (J. Morita) upotrijebljen je za grupe 1,
3 i 4, a za grupu 2 VDW. SILVER
RECIPROC (VDW).
Radi smanjenja trenja između instrumenata i stijenki umjetnog
kanala, upotrijebljeno je sintetičko
ulje WD-40 (WD-40 Co.), koje je bilo
raspršeno u umjetni kanal prije
svake upotrebe igle.
Instrumenti su rotirali ili se kretali recipročno unutar simuliranog kanala dok nije došlo do loma.
Vrijeme do loma izmjereno je (u
sekundama) pomoću digitalne
štoperice (Junsd JS-307, Shenzhen
JUNSD Industry Co.). Zatim je svaki
slomljeni instrument izmjeren digitalnim mikrokaliperom (Magnusson, Slika 3.) s preciznošću od
0,02 mm kako bi se provjerilo je li
svaka igla bila postavljena u kanal
na istu dubinu (Slika 4.).

Priprema kanala u
smolnim blokovima

Za ovaj test upotrijebljeno je 20
igala RECIPROC blue R25 i 20 igala
Endostar E3 Azure 25/.06. Ukupno
40 instrumenata bilo je nasumično
podijeljeno u četiri grupe (svaka
grupa sadržavala je deset instrumenata iste marke; n = 10), ovisno
o vrsti kretanja primijenjenog u
smolnom bloku:
● G
rupa 1: igle RECIPROC blue

R25 u kontinuiranoj rotaciji ulijevo (CCW) pri 300 okretaja u
minuti s momentom od 2 Ncm.

● Grupa

2: igle RECIPROC blue

R25 u recipročnom kretanju
(program “RECIPROC ALL”).

● G
rupa 3: Endostar E3 Azure

25/.06 igle u kontinuiranoj rotaciji u smjeru kazaljke na satu
(CW) pri 300 okretaja u minuti s
okretnim momentom od 2 Ncm.

● G
rupa 4: Endostar E3 Azure

25/.06 igle u recipročnom
OTR-kretanju s aktivacijskim
momentom postavljenim na
najnižu razinu (0,2 Ncm) tako da
se igla kontinuirano recipročno
okreće 180° CW do 90° u umjetnom kanalu CCW i na brzinom
od 300 okretaja u minuti.

Ispitivanja su provedena na endodontskim vježbenim blokovima
od smole (VDW) s umjetnim kanalom duljine 18,5 mm i zakrivljenosti od 55° u apikalnom području
(vidi sliku 5).
Svaka igla upotrijebljena je za
pripremu kanala u uzastopnim
blokovima od smole dok se nije
slomila. Zabilježen je broj pripremljenih blokova prije nego što je
došlo do loma za svaku iglu, uključujući i blok u kojem je došlo
do loma.
Sve kanale instrumentirao je samo
jedan korisnik (autor članka). Blokovi su postavljeni u stolnu stezaljku kako bi se osigurala njihova
stabilnost tijekom pripreme kanala. Prohodnost kanala prvo je
određena iglom veličine 10 K (Poldent). Igla je ubačena u kanal sve
dok vrh nije bio vidljiv u foramenu.
Kanal je zatim proširen na veličinu

Tablica 1: Srednje vrijednosti i standardne devijacije vremena do loma (TtF) u

sekundama i duljine loma (FL) u milimetrima.

Grupa

TtF Prosječno (SD)

FL Prosječno (SD)

Grupa 1

31.2 (2.90)

4.01 (0.34)

Grupa 2

40.1 (3.35)

3.95 (0.32)

Grupa 3

89.6 (6.33)

3.78 (0.29)

Grupa 4

217.3 (23.25)

3.79 (0.41)

Tablica 2: Srednje vrijednosti i standardne devijacije broja pripremljenih
blokova (NPB) do loma igle.

Grupa

NPB Median (SD)

Grupa 1

7 (1.20)

Grupa 2

9 (1.10)

Grupa 3

10 (1.10)

Grupa 4

14 (1.29)

20/.02 pomoću pile Endostar NT2
veličine 20/.02 (Poldent) na radnu
duljinu (18 mm). Cilj je bio standardizirati kanale u blokovima tako da
su sve igle testirane u kanalima iste
početne veličine. Zatim smo započeli odgovarajuću pripremu kanala.
Napravljena su četiri ciklusa s iglom
RECIPROC blue ili Endostar E3
Azure, uključujući tri pokreti “kljucanja” u apeksnom smjeru. U četvrtom ciklusu postignuta je radna
duljina od 18 mm. Tijekom svakog
ciklusa kanal je navodnjavan destiliranom vodom pomoću štrcaljke i
igle za endoirigaciju.
Zatim je umetnuta K-igla veličine
10 sve dok vrh igle nije bio vidljiv u
apeksu (propusnost), a kanal je ponovno ispran destiliranom vodom.
Između ciklusa igle su očišćene

spužvom. Kada je dostignuta radna
duljina, kanal se smatrao spremnim
i rad istom iglom je nastavljen u
sljedećim blokovima sve dok nije
došlo do prekida.
Statistička analiza
Statistička analiza provedena je
upotrebom IBM SPSS (verzija 25.0,
IBM Corp.) Kruskal-Wallisov test
proveden je kako bi se provjerile
značajne statističke razlike između
grupa. Kada su se pojavile značajne
statističke razlike, primijenjen je
Games-Howellov post-hoc test kako
bi se odredilo koje su točno grupe
pokazale značajne statističke razlike. Izbor je napravljen na temelju
varijance homogenosti u uspoređivanim grupama. Razina p < 0,05
smatrana je statistički značajnom.

Sl. 6: Prosječno vrijeme do kvara u sekundama. Crveni

Sl. 7: Srednji broj pripremljenih blokova. Crveni stupac:

u odnosu na recipročno kretanje). Plavi stupac: igla

na recipročno gibanje). Plavi stupac: igla Endostar

odnosu na recipročno OTR- kretanje).

recipročno OTR- kretanje).

stupac: igla RECIPROC blue R25 (kontinuirana rotacija

igla RECIPROC blue R25 (kontinuirana rotacija u odnosu

Endostar E3 Azure 25/.06 (kontinuirana rotacija u

E3 Azure 25/.06 (kontinuirana rotacija u odnosu na

Statistički značajne razlike odnose
se na sve grupe u međusobnoj
usporedbi (p < 0,001), osim na usporedbu grupe 2 s grupom 3. Medijana za grupu 4 pokazala se najvećom u odnosu na ostale grupe.
Za grupu 1 bilo je suprotno: dosegla je najnižu vrijednost medijana analizirane varijable. Uspoređujući učinak vrste kretanja
(kontinuirana rotacija naprema
recipročnoj rotaciji) na broj pripremljenih blokova do loma
(grupa 1 protiv grupe 2; grupa 3
protiv grupe 4), došlo je do statistički značajnog povećanja broja
prepariranih blokova do loma s
oba recipročna kretanja: s iglama
RECIPROC i u OTR-kretanju (p <
0,001; Slika 7.).

Rasprava

Istraživanje je pokazalo duži životni
vijek rotirajućih NiTi igala koje rade
u dvije vrste recipročnog gibanja.
Oba recipročna pomaka (s RECIPROC iglama i OTR-kretanje s Endostar E3 iglama Azure) produžila su
vrijeme do loma u cikličkom testu
zamora i povećala broj pripremljenih kanala u blokovima smole do
loma.
Ciklička ispitivanja zamora često se
provode kako bi se usporedila otpornost na zamor određenih igala, koje
se razlikuju po dizajnu, kao što su poprečni presjek, toplinska obrada (ili
nedostatak iste) i različiti proizvodni
procesi. Ovo se istraživanje usredotočilo na učinak vrste kretanja na otpornost na umor. Autorova namjera

nije bila usporediti iglu RECIPROC
blue R25 s iglom Endostar E3 Azure
25/.06 u cikličkim ispitivanjima otpornosti na zamor jer bi usporedba
ove dvije igle bila nepouzdana zbog
njihove različite širine na mjestu
kvara (približno 4 mm od vrha). Ove
igle imaju različito suženje u zadnjih
nekoliko milimetara od vrha. Igla
RECIPROC blue R25 ima konus od
0,08 u zadnja 3 mm od vrha; stoga
je njezina širina na trećem milimetru 0,49 mm, dok igla Endostar E3
Azure 25/.06 ima ravnomjerni konus
od 0,06, a širina na trećem milimetru
od vrha je 0,43 mm. Igla Endostar
E3 Azure široka je 0,49 mm na četvrtom milimetru od vrha. Autor ove
studije nije bio svjestan točnih podataka objavljenih u literaturi o suženju

igle RECIPROC blue R25 iznad trećeg
milimetra od vrha, ali njezina širina
na četvrtom milimetru od vrha definitivno je veća od 0,49 mm jer to je
širina ove igle na treći milimetar od
vrha. Istraživanja Haïkela i sur., Gambarinija i Plotina i sur. pokazala su da
povećanje površine poprečnog presjeka povećanjem konusa ili veličine
igle rezultira smanjenjem otpornosti
na ciklički zamor. Stoga usporedba
dviju igli slične konstrukcije i toplinske obrade s različitim konusom nije
bila svrha ovog istraživanja.
Nije bilo značajne razlike u srednjim
duljinama slomljenih fragmenata
za sve testirane instrumente. Svaka
igla se slomila otprilike 4 mm od
vrha, što pokazuje da je pravilno
postavljena u umjetni kanal.

[21] =>

KLINIČKA STUDIJA

Dental Tribune Croatian Edition | 03/2023

Za studiju su upotrijebljeni blokovi smole kako bi se odredio
broj kanala koji se mogu pripremiti dok igla ne pukne. Studija na
izvađenim zubima imala bi veću
kliničku vrijednost. Međutim, bilo
bi teško ili čak nemoguće pronaći
kanale koji imaju istu anatomiju
koja se ponavlja. U blokovima
smole, kanali su identični, imaju
istu duljinu, širinu, konus, stupanj
i radijus zakrivljenosti.
Posljedično, igle su upotrijebljene
pod istim uvjetima. Naravno,
smolasti blok nema ista mehanička svojstva kao korijenski
dentin. Knoopova tvrdoća blokova smole niža je od tvrdoće
dentina koji okružuje pulpnu komoru zuba (22 kg/mm2, odnosno
30 kg/mm2). Stoga se rezultati dobiveni smolastim blokovima ne
mogu izravno prenijeti na kliničku
sliku. Broj kanala pripremljenih u
blokovima smole za svaku iglu u
ovoj studiji ne može se smatrati sigurnim brojem kanala koji se mogu
pripremiti s tim iglama in vivo.
Istraživanje za ovaj članak sastojalo se od dva dijela: cikličko ispitivanje otpornosti na zamor i priprema blokova smole.
Cilj je bio provjeriti učinak recipročnog kretanja na životni vijek igle
u testu zamora i pod uvjetima u
kojima igla radi u zakrivljenim kanalima i podvrgnuta je torzijskom
opterećenju koje je rezultat širenja kanala (ispitivanje blok smolom) simulirajući uvjete u kojima
igla radi tijekom endodontskog liječenja. Sustavni pregled in vitro
studija koje su proveli Ahn i suradnici otkrio je da je u većini studija recipročno kretanje povećalo
otpornost igala na umor u usporedbi s kontinuiranom rotacijom.
Vrlo je malo studija koje su istraživale učinak recipročnog kretanja
na životni vijek igala na koje istodobno utječu mehanizam zamora i
torzijski stres. Rezultati ove studije
pokazuju da upotreba recipročnog
kretanja tijekom preparacije kanala smanjuje rizik od loma igle u
kanalu (Slika 8.).
U ovoj studiji je istražen OTR-kretanje jer je to novi pokret u endodonciji i vrlo je malo istraživanja
o učinku ovog pokreta na ciklički
umor. Do sada nije bilo istraživanja o utjecaju OTR-pomicanja na
lomljenje igle tijekom preparacije
kanala. Na temelju ove studije, recipročno OTR-kretanje povećava
vrijeme do loma i omogućuje pripremu više kanala prije loma.

Sl. 8:

Prvi red (igla RECIPROC blue R25,

kontinuirana rotacija): šest blokova
pripremljenih bez lomljenja i igla
slomljena unutar sedmog bloka.

Drugi red (igla RECIPROC blue R25,
recipročno kretanje): osam blokova
pripremljenih bez lomljenja i igla
slomljena unutar devetog bloka.

Treći red (igla Endostar E3 Azure

25/.06, kontinuirana rotacija): devet

blokova pripremljeno bez lomljenja i

igla slomljena unutar desetog bloka.
Četvrti red (igla Endostar E3 Azure

25/.06, OTR-kretanje): trinaest blokova
pripremljeno bez loma, a igla je

slomljena u četrnaestom bloku.

O autoru:
Dr. Sławomir Gabrys diplomirao
je oralnu kirurgiju
na Medicinskom
fakultetu Sveučilišta Jagiellonian
u Krakowu, Poljska. Član je Poljske
udruge (Polskie Towarzystwo Endodontyczne), Europske udruge endodontologa i glavni član grupe Dental Masters. Od 2011. godine radi s
istraživačkim odjelom Poljske endodontske udruge. Osam godina vodio
je poslijediplomski endodontski program Endo Akademia s Poldentom.
Oglas

Izuzetno fleksibilne igle za strojno širenje.
Prate čak i najzakrivljenije korijenske kanale.
kanalom

Zaključak
Unutar ograničenja ove studije,
oba recipročna kretanja (kretanje igle RECIPROC i OTR-kretanje) značajno su povećala cikličku
otpornost na zamor testiranih
igala u usporedbi s kontinuiranom rotacijom. Osim toga, broj
kanala u blokovima smole pripremljenim do loma igle značajno je
povećan primjenom obaju recipročnih kretanja.

Napomena urednika:

Popis literature dostupan je
kod izdavača.

Klasična rotacija

Recipročna rotacija

Complex motion (OTR)

INTERDENT d.o.o. · Vinogradski odvojak 2D 10431, Sveta Nedelja Hrvatska T: +385 1 3873 644
interdent@interdent.hr www.interdent.cc/hr

[22] =>

ORALNO ZDRAVLJE

Dental Tribune Croatian Edition | 03/2023

Održavanje zubi i zdravog osmijeha naših
pacijenata za cijeli život
Pomaganje starijim osobama za doživotno održavanje dobrog oralnog zdravlja
izvor@apolonia-tepe

Autor: dr. Lina Gassner Kanters
Kao stomatološki stručnjaci, znamo
da je održavanje zubi, i njihovo
zdravlje, tijekom života važno iz
mnogo razloga. Usna šupljina je zaista važan dio tijela, a brojna znanstvena istraživanja izvješćuju o povezanosti oralnog i općeg zdravlja.
Oralno zdravlje značajno utječe na
dobrobit i kvalitetu života1. Također,
ne treba podcjenjivati ni društveni
aspekt zdrave usne šupljine.
Osjećati se ugodno smiješeći se,
smijati se i komunicirati s drugim
ljudima je, naravno, bitan dio života. U ovom članku govorit će
se o važnosti održavanja redovite
stomatološke njege kod starijih
osoba i o tome kako uspješno komunicirati s ovom rastućom skupinom pacijenata.

Oralno i opće zdravlje
idu ruku pod ruku

Demografski trendovi se mijenjaju,
a očekivano trajanje životnog vijeka i dalje raste (Ujedinjeni narodi,
2019.). Godine i starenje ne znači
nužno i pojavu oralnih bolesti; međutim, i pri zdravom starenju dolazi
do promjena na zubima i oralnoj
sluznici, a moguće su i promjene u
sastavu sline.2
Srećom, zdrave starije odrasle osobe
često imaju dobro oralno zdravlje.
Za neke starenje znači pogoršanje
općeg zdravlja, s posljedičnom primjenom raznih lijekova. Pogoršano
opće zdravstveno stanje negativno
utječe na oralno zdravlje, a obje stvari
mogu negativno utjecati na kvalitetu
života. Duži život je u većini aspekata
pozitivna stvar, no vjerojatno se možemo složiti da te dodatne godine
treba i kvalitetno proživjeti.
S obzirom na to da se prirodni zubi
zadržavaju duže, potpune (totalne)
zubne proteze su u mnogim zemljama rijetkost. Denticija (zubni
niz) se često obnavlja i kombinira
s mostovima, djelomičnim protezama ili implantatima.
Bolest i invaliditet u kombinaciji s
nedostatkom znanja o optimalnom
održavanju ovih pomagala, mogu
dovesti do smanjene sposobnosti
održavanja zadovoljavajućeg standarda svakodnevne osobne oralne
njege, što dovodi do povećanog rizika od razvoja oralnih bolesti.
Unatoč činjenici da je zdravstveno
stanje ljudi u kasnoj odrasloj dobi
bolje u usporedbi s prethodnim generacijama, oralne bolesti, gubitak
zubi i kserostomija i dalje su vrlo
česti.3 Većina nas je upoznata s kliničkim aspektima koji se odnose na
liječenje starijih osoba, stoga promotrimo pažljivije elemente komunikacije i sudjelovanja.

Redovita njega
zubi je ključna
Kao dio holističkog pristupa skrbi,
važno je zapamtiti da su svi naši stariji pacijenti nekada bili mala djeca.
Prvi kontakt sa stomatologom najvjerojatnije će utjecati na doživotni
stav prema oralnom zdravlju, a povjerenje i iskustva bez stresa važni
su od samog početka. Osobe koje
redovito posjećuju stomatologa
radi preventivne stomatološke
njege od samog početka vjerojatno će nastaviti s tim obrascem
tijekom cijelog života.4 Dugoročni
redoviti posjeti stomatologu pozitivno utječu na zadržavanje zubi
(Talakey & Bernabé, 2019). Godišnje kontrole također su ključne za
rano otkrivanje raka usne šupljine.5
Unatoč tomu, iz studija saznajemo
da mnogi stariji pacijenti gube kontakt sa svojom stomatološkom ordinacijom, a udio ljudi koji gube taj
kontakt raste proporcionalno s godinama starosti. To nije slučaj samo
kada se ljudi presele u posebne
stambene objekte, već i kada nastave živjeti neovisno.6
Prema Grönbeck-Linden (2016.) i
Khabra (2017.), čimbenici koji utječu
na gubitak kontakta sa stomatološkim uslugama mogu biti:
● O
ralni status

● K
ulturološki aspekti
● D
ostupnost skrbi

● S
ocijalno ekonomski status
● F
izički i mentalni problemi
● R azumijevanje

i povezanost s
dentalnim osobljem
● Društveni odnosi, poput života
samostalno ili s partnerom
● O
visnost o obitelji ili prijateljima
za prijevoz i podršku

Također, pacijenti sa simptomima
mogu misliti da su ti problemi povezani s prirodnim procesom starenja, što rezultira time da postaju
pasivniji i da možda ne traže pomoć
iako im je potrebna.7

Komunikacija
je važna

Predviđa se da će 2050. godine
stanovništvo starije od 60 godina
predstavljati 22 % svjetske populacije.8 To znači da većina nas može
očekivati liječenje sve više pacijenata iz starijih dobnih skupina. Neovisno o pacijentu, jedan od najkritičnijih aspekata stomatologije je
da mi kao stomatološki stručnjaci
prihvatimo naše pacijente i njihove
jedinstvene potrebe, a naš glavni
alat za to je komunikacija. Dobar
odnos s našim pacijentima temelj
je za bolje kliničke rezultate.9 Stjecanje povjerenja i slušanje jednako
su važni za pacijente kao i dobivanje pomoći za njihov glavni razlog
dolaska.10
Kako bismo ostvarili uspješnu komunikaciju sa svim našim pacijentima, moramo biti spremni na sve
izazove koji se mogu pojaviti.

Moguće prepreke
u komunikaciji

Stanja povezana s normalnim starenjem mogu ometati komunikaciju. Vizualni učenici s oštećenjem
vida ili verbalni učenici s gubitkom
sluha zahtijevaju dodatne napore
stomatologa. Polifarmacija ili depresija mogu utjecati na reakciju
i percepciju. Zdravstvena pismenost može opadati s godinama,
često u kombinaciji s blagim kognitivnim oštećenjem.10, 11

Drugi problem može nastati kada
stomatološko osoblje koristi tzv.
„elderspeak“, odnosno prilagodbe
govornih obrazaca, poput sporijeg
ili glasnijeg govora, skraćivanja rečenica ili korištenja ograničenog ili
manje složenog vokabulara, koje
ponekad mlađi osobe koriste pri
komuniciraju sa starijim odraslim
osobama (American Psychological
Association, n.d.).
Takav način komunikacije može
se shvatiti kao omalovažavajući i
može narušiti interakciju.10 Vrijedno
je napomenuti da je 73,3 % stomatologa koji su sudjelovali u nacionalnoj anketi izjavilo da nisu prošli
edukaciju o zdravstvenoj komunikaciji.12 Postati izvrstan komunikator je nakon diplome izazov za većinu nas, ali je i ključ uspjeha.

Poboljšanje
komunikacije

Biti sposoban koncentrirati se i
biti prisutan ključno je, zamislite
to kao da su stomatološki tim i pacijent u staklenoj posudi, slobodni
od ometanja poput telefona ili drugog osoblja koje postavlja pitanja.
Omogućujući to u klinici, pacijent
će se osjećati opušteno, a stomatološki tim će imati povoljno, manje
stresno radno okruženje.13
Evo nekih stvari koje treba
uzeti u obzir kako biste postigli
bolju komunikacijsku klimu i
rezultate liječenja:

● N
aravno, topli doček je neopho-

dan za sve pacijente, ali interakcija licem u lice osobito je važna i
poželjna za ljude u starijim dobnim skupinama.13 Održavajte
kontakt očima i, ako je moguće,

sklonite maske s lica prilikom
pozdravljanja pacijenata.
● K
ako biste izbjegli stres za sve,
zakažite dulje sastanke – studije
pokazuju da se manje vremena
troši na savjetovanje starijih
nego mlađih odraslih osoba.
● N
emojte slušati samo s namjerom da odgovorite – koristite
aktivno i refleksivno slušanje.
Samo 60 sekundi potpune pažnje na početku susreta daje pacijentu osjećaj da vam je stalo.
● K
oristite jednostavan jezik (bez
korištenja govora za starije
osobe) i prvo iznesite najvažnije
informacije. Upotrijebite vizualna
pomagala koja postižu isi učinak.
● K
orištenje „teach-back metode“
(objasni natrag), pri kojoj pacijenti ponavljaju informacije svojim riječima, učinkovito je i ne
zahtijeva puno vremena.
Pružite pacijentima pisane upute
i nazovite ih telefonom nakon opsežnih zahvata ili kao podsjetnik.10

Zaključak
Prilagodba naših protokola liječenja, jezika i pristupa skrbi pomaže
promovirati učinkovitu kućnu njegu
u svim skupinama pacijenata. Možemo pružiti kliničku podršku za
promjenjive potrebe starijeg stanovništva poticanjem redovitih posjeta stomatologu i prilagodbom
načina komunikacije. Suradnjom s
našim pacijentima možemo poboljšati svoju učinkovitost i pomoći im
postići dobro oralno zdravlje tijekom cijelog života.

Napomena:

Popis literature dostupan u uredništvu.

[23] =>

[24] =>

PROMO

Dental Tribune Croatian Edition | 03/2023

Kako pacijente osvijestiti o važnosti čišćenja
interdentalnih prostora?

Autor: dr. Ivan Šeparović

Živimo u vremenu u kojem je
oralna higijena već postala svakodnevna navika. Međutim, kod
većine ona podrazumijeva samo
četkicu i pastu. Što je s interdentalnim prostorima?
Većina dentalnih profesionalaca je u
svom radu s pacijentima fokusirana
na terapiju bolesti poput popravaka
karijesa, liječenja kanala, protetske
i implantoprotetske terapije, inicijalne parodontološke terapije struganja i poliranja korijena. Sve navedeno spada pod simptomatsko
liječenje, odnosno terapiju, gdje se
popravlja već nastala šteta odnosno
uklanjaju simptomi bolesti.
Implantoprotetski radovi, kao
jedni od najkompleksnijih u dentalnoj medicini, iziskuju dugi vremenski tijek terapije tijekom koje
su pacijenti potrošili svoje vrijeme
i novac, ali i suočili se s neizbježnim
bolovima i strahovima. Finalni rezultat kvalitetno odrađenog rada
je njihovo ispunjeno očekivanje, ali
i zadovoljstvo povratkom većine
funkcija stomatognatnog sustava.
Međutim, nakon odrađene terapije
(do sljedeće kontrole) pacijenti su
prepušteni sami sebi. Morfologija
njihovih zuba i odnosi u ustima su
se promijenili zbog čega je nužno
novoj situaciji prilagoditi i oralnu
higijenu.

Novo stanje u ustima –
novi pristup oralnoj higijeni
Koliko god je dentalna struka napredna, ne može još nadmašiti
prirodu, jer ona je savršena. Prirodni zubi imaju svoje mehanizme
„samočišćenja“ i “zaštite“, a sve
umjetno što se nalazi u ustima,
iziskuje dodatnu brigu i temeljitije
održavanje.
Tome se danas ne pridaje dovoljno
pažnje. Pacijente se nedovoljno
osvještava i educira, što nerijetko
rezultira upalom gingive već neko-

liko dana nakon predaje implantoprotetskog rada, ali i puno kraćom
biološkom trajnosti rada - često
unutar vremena dane garancije.
Kako bi se zadržala zadovoljavajuća estetika (gingiva), izbjegao neugodan zadah, spriječio nastanak
karijesa i parodontoloških džepova
te u konačnici značajno produžio
vijek trajanja implantoprotetskih
radova, u interesu je obje strane
da se pacijente adekvatno (individualno, teorijski i još važnije praktično) educira o održavanju.

Pacijenti najviše zanemaruju higijenu interdentalnih prostora
Živimo u vremenu u kojem je
oralna higijena postala svakodnevna navika. Međutim kod većine
ljudi ona podrazumijeva samo četkicu i pastu - i to s upitnom tehnikom korištenja.
I dok jedan dio pacijenata uopće
nema svijest o postojanju interdentalnih prostora i potrebi za čišćenjem istih, drugi često koriste
neadekvatna sredstva ili tehniku
čišćenja. Čišćenje međuzubnih prostora i korištenje interdentalnih četkica na ispravan način je znanstveno
dokazano najučinkovitije. Međutim
ono zahtijeva praktičnu vježbu i trening - jer je u pitanju fina motorika.
Briga o interdentalnim
prostorima kao preventiva
Briga o interdentalnim prostorima
je izuzetno važna jer su to plohe
zuba kao i svake druge. Ne čišćenje tih prostora je kao da u stanu
nikada niste očistili ispod kreveta
ili kauča. Neodržavani interdentalni prostori u pravilu su uvijek
izvor bolesti (karijes, parodontni
džepovi), ali i neugodnog zadaha.
Kako motivirati pacijente na
kvalitetniju oralnu higijenu
Iz osobnog iskustva, pacijenti jesu
motivirani, samo im treba pojasniti

što su interdentalne četkice, zašto
je važno da ih redovito koriste i
kako odabrati odgovarajuće veličine četkica. Međutim, još je važnije praktično im pokazati kako da
ih pravilno koriste - zato je nužno s
njima trenirati u ordinaciji.
Na taj način, dentalni stručnjak
svom pacijentu pruža sveobuhvatnu skrb, povećava predvidljivost rezultata i garantira dugotrajnost rada. Kontrole su puno
ugodnije i kraće, a pacijenti još zadovoljniji.

O autoru:
Dr. Ivan Šeparović je certificirani iTOP
predavač i
instruktor
za republiku
Hrvatsku koji
još od studentskih dana provodi
Individualno Trenirana Oralna
Profilaksa (iTOP). Posljednjih 6
godina svoje stečeno iskustvo i
znanje prenosi i svojim pacijentima u ordinaciji informirajući ih i
educirajući o važnosti kvalitetnog
održavanja međuzubnih prostora i korištenja najučinkovitijeg
alata - interdentalnih četkica.

[25] =>

[26] =>

SFZG

(Foto: Darije Petolas)

Dental Tribune Croatian Edition | 03/2023

Sl. 1: Grupna fotografija sudionika IOFOS kongresa ispred zgrade rektorata Sveučilišta u Dubrovniku Sl. 2: Predsjedavajući kolege tijekom jedne od sesija: prof. Anastasia Mitsea, Grčka i prof. Thiago Beaini, Brazil.

Sl. 3: Članovi organizacijskog odbora IOFOS kongresa s lijeva na desno: prof. dr. sc. Jelena Dumančić, dr. sc. Ivan Bedek, prof. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić, prof. dr. sc. Hrvoje Brkić - predsjednik kongresa, izv. prof. dr. sc.
Ivana Savić Pavičin, prof. dr. sc. Marin Vodanović, dr. Luka Banjšak. Sl. 4: Članovi folklornog ansambla Linđo tijekom prijema dobrodošlice u palači Sponza.

Svjetski „CSI“ stručnjaci u Dubrovniku

Međunarodni kongres forenzične
stomatologije – IOFOS 2023.
Autor: prof. dr. sc. Hrvoje Brkić, Katedra za forenzičnu stomatologiju
Zavod za dentalnu antropologiju, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Međunarodna organizacija forenzičkih stomatologa (IOFOS), u suradnji sa Stomatološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu (SFZG) i
Hrvatskom udrugom forenzičnih
stomatologa je održala trodnevni
Međunarodni kongres forenzične
stomatologije na Sveučilištu u Dubrovniku od 6. do 9. rujna 2023.
Prvog dana kongresa održano je
šest poludnevnih radionica iz različitih područja forenzične stomatologije, a svečano otvaranje
kongresa održano je u četvrtak 7.
rujna s početkom u 8.15 sati u prostorima Sveučilišta u Dubrovniku,
Ul. branitelja Dubrovnika 29.
Više od 150 delegata iz 40 zemalja
širom svijeta, od 6. – 8. rujna, prezentiralo je znanstvene i stručne
metode identifikacije ljudskog tijela putem prepoznatljivosti zubala, analiza ljudskog ugriza, određivanje dentalne dobi te pogrešaka
u radu stomatologa. Kongresu je

prethodilo čak šest poludnevnih
radionica koje su održali svjetski
etablirani forenzični stomatolozi
među kojima su prof. Herman Bernitz sa Sveučilišta u Pretoriji, prof.
Ricardo Henrique Alves da Silva
sa Sveučilišta Sao Paulo, prof. Cristiana Pereira sa Sveučilišta u Lisabonu, prof. Vilma Pinchi sa Sveučilišta u Firenci. Također, radionice je
održala skupina forenzičara sa Stomatološkog fakulteta u Zagrebu:
prof. dr. sc. Marin Vodanović, prof.
dr. sc. Jelena Dumančić i izv. prof.
dr. sc. Ivana Savić Pavičin.
Forenzična stomatologija, danas
forenzična dentalna medicina, specifični je segment moderne dentalne medicine i sastavni segment
sudske medicine. Ona čini uže specijalizirano područje koje nastaje
na sjecištu prava i medicine. Četiri
su osnovna segmenta kojima se
forenzična dentalna medicina bavi:
utvrđivanje identiteta nepoznatog ljudskog tijela ili dijelova tijela

uz postojeću prijesmrtnu dokumentaciju i poslijesmrtni dentalni
nalaz; analiza ljudskog ugriza na
tijelu žrtve te postizanje identiteta
počinitelja; utvrđivanje odgovornosti i nemara doktora dentalne
medicine te segmenta koji je usko
povezan sa zakonodavstvom i nadoknadom nastale štete na tkivima i organima usne šupljine.
Na otvaranju Kongresa svim delegatima se obratio g. Dživo Brčić,
pročelnik Ureda za obrazovanje,
sport, socijalnu skrb i civilno druš-

tvo Grada Dubrovnika, izv. prof. dr.
sc. Marijana Pećarević prorektorica za međunarodnu suradnju i
znanost Sveučilišta u Dubrovniku,
prof. dr. sc. Zrinka Tarle, dekanica
Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te prof. Hrvoje Brkić
kao predsjednik ove ugledne Svjetske organizacije forenzičkih stomatologa koja je u Dubrovniku obilježila 50 godina svoga postojanja.
Osamdeset i pet prezentacija znanstveni je odbor razvrstao u nekoliko skupina: pozivni predavači,
usmene prezentacije, poster-prezentacije te studentsko natjecanje za najbolju prezentaciju. Osim
bogatog znanstvenog udjela, kongres su pratili raznoliki društveni
događaji poput prijema dobrodošlice u palači Sponza smještenoj u samom srcu staroga Grada
Dubrovnika. Osim pića dobrodošlice i slatkih zalogajčića, održan
je i kulturno-umjetnički program
folklornog ansambla Linđo. Dru-

gog dana kongresa svi sudionici
mogli su razgledati stari Grad Dubrovnik uz stručno vođenje licenciranog vodiča. Zadnji dan kongresa obilježila su dva događaja:
kongresna večera koja je održana
na turističkom brodu „Karaka“ poznatom po značajnim filmskim setovima u seriji „Game of Thrones“ i
vožnjom oko cijeloga Dubrovnika
od Stare luke do službene luke
Gruž te Glavna skupština na kojoj
je dotadašnji predsjednik predao
lanac novoizabranoj predsjednici
IOFOS-a prof. dr. Cristiani Pereiri
sa Sveučilišta u Lisabonu.
Postkongresna tura organizirana
je u subotu jednodnevnim izletom po Pelješcu i razgledavanjem
Stona, stare stonske solane te posjetom vinariji „Korta Katarina” u
Orebiću uz degustaciju vrhunskih
dalmatinskih vina i ručkom s pogledom na prekrasan korčulanski
arhipelag te kupanjem u moru na
obližnjoj plaži vinarije.

[27] =>

Sv. Martin na Muri
Jesen u
Toplicama

13. - 14. 10. 2023.

Božićni kongres
08. - 09. 12. 2023.

Hotel Sheraton, Kneza Borne 2, Zagreb

Bit će vrednovano.
Informacije: Hrvatska komora dentalne medicine
Kurelčeva 3, 10000 Zagreb
E-mail: tecajevi@hkdm.hr

E

IJE
E HIG NIČAR
LN

Zagreb

E
DNUJ
RE

AJ ZA DENTA
TEČ

Informacije: Hrvatska komora dentalne medicine
Kurelčeva 3, 10000 Zagreb
E-mail: tecajevi@hkdm.hr

HKDM
V

Terme Sveti Martin
Izvorska 3, Sveti Martin na Muri

[28] =>

MENADŽMENT

Dental Tribune Croatian Edition | 03/2023

Autor: Chris Barrow
U seriji članaka bavim se svakim od
pet osnovnih sustava koje doktori
dentalne medicine i dentalni tehničari moraju poznavati i dajem savjete o tome kako se najbolje mogu
pripremiti za budućnost. U prvom
dijelu referirao sam se na djelo Michaela Gerbera "The E-Myth Revisited" i raspravljao o financijskim
sustavima u ordinacijama dentalne
medicine. U ovom članku usredotočit ću se na sustave za generiranje potencijalnih klijenata (kako
privlačimo nove pacijente i prodajemo više postojećim pacijentima),
što je inače poznato kao unutarnji
marketing ordinacije.
Ukratko ću s vama podijeliti proces u šest koraka za osiguravanje
da vaš marketing bude suvremen i
pogođen, ali prije toga želim naglasiti iznimno važnu razliku između
oglašavanja i marketinga:
Oglašavanje je sustav s pomoću
kojeg strance upoznajete sa svojom ordinacijom te proizvodima i
uslugama koje nudite.
Marketing je sustav kojim potičete postojeće pacijente da troše
više i da vas preporuče svojoj obitelji, prijateljima i kolegama.
Svrha ovog članka jest opisati metode s pomoću kojih možete raditi
uspješan marketing, prema mojoj
definiciji, a o oglašavanju u ovim
okvirima ne bih govorio. Kad me
moji klijenti pitaju o oglašavanju,
upućujem ih na stručnjake i agencije
u tom području, s upozorenjem da
oglašavanje može biti skupo uz velike gubitke – zapravo oglašavanje je
privlačno onima kojima su važne cijene i potencijalnim rasipnicima vremena. Zato treba pažljivo pratiti što
agencije rade s uloženim novcem.
Možete li primijetiti malo pristranosti u ovome što čitate? Ispričavam
se, ali proveo sam previše sati slušajući vlasnike ordinacija kako se
žale na nedostatak rezultata i nedostatak informacija. Caveat emptor!
Moja sklonost marketingu temelji se
na spoznaji da to može biti pretežno
unutarnja aktivnost, pod vašom
kontrolom, uz relativno male troškove i jednostavno praćenje. Dakle,
pogledajmo moje marketinške sustave, posebno u ovom našem
post-COVID digitalnom svijetu.

Vaš sustav pozivanja
pacijenata na kontrolne
preglede

Mnogi klijenti iznenađeni su kada im
kažem da je dobar sustav pozivanja
pacijenata na kontrolne preglede
prva stepenica na marketinškoj ljestvici. COVID je doveo do velikih promjena i lista čekanja. S obzirom na
trenutno ekonomsko okruženje (recesija i inflacija), savjetujem svojim
klijentima da posvete pozornost pozivanju pacijenata i da aktiviraju re-

Suri Sharma/Shutterstock

Razvijanje vaših poslovnih sustava u 2023.
godini i nakon toga — Marketing
dovite podsjetnike za stomatološke
preglede i posjete higijeničaru.
Trebali biste razmotriti sljedeće:
1. Kontaktirate li se svoje
postojeće pacijente redovito
kako biste ih se podsjetili da im
je vrijeme da dođu na pregled
2. M
ožete li ostaviti dovoljno
vremena za stomatološke
preglede
3. Imate li virtualnu platformu
za konzultacije na kojoj
pacijenti mogu razgovarati
s kliničarom prije posjeta
4. Nudite li sustav online
rezervacija
5. N
udite li uslugu online chata
(chatbot)?
Na pregledu ćete imate priliku
ponuditi vrjednije usluge (ako je
prikladno i pristupačno) i zamoliti
pacijenta za usmenu i digitalnu
preporuku, kao i pozitivnu recenziju na Googleu.

Društvene mreže

Žaliti se na društvene mreže jednako je besmisleno kao i žaliti se
na vrijeme – na neke stvari jednostavno ne možemo utjecati. Neodgovorna upotreba društvenih
mreža neprimjerena je u stomatologiji. Međutim, odgovorna upotreba društvenih medija omogućuje
našim porukama da putuju dalje i
brže nego ikada.
Tražim od svojih klijenata da slijede
jednostavno pravilo u svom marketingu, pravilo 80/15/5 za sadržaj:
■ 80 % priča o stvarnim
pacijentima kod kojih ste
postigli pozitivnu razliku
■ 15 % priča o članovima
vašeg tima i kako rad s vama
unaprjeđuje njihove živote
■ 5 % edukacija o oralnom
zdravlju.
Previše ordinacija mijenja ove
omjere pa njihovi profili na društvenim mrežama postaju ja, ja, ja – ja
na tečaju, ja pokazujem opremu, ja
na timskom treningu ili predavanju.
Takve objave mogu biti važne, ali su
publici uglavnom dosadne.
Što se tiče aktivnosti na društvenim
mrežama, trebali biste razmotriti
sljedeće:
1. Dodajete li tri ili četiri objave na
društvenim mrežama tjedno
2. Slijedite li pravilo 80/15/5
3. Komunicirate li sa svakim
sljedbenikom koji vas
kontaktira
4. Potičete li recenzije svakog
pacijenta na Googleu
jednostavnim QR kodom
5. P
rikupljate li redovito selfije
pacijenata i videoizjave (uz
potreban pristanak)?
Ako se ispravno upotrebljavaju,
društvene mreže mogu biti božji
dar za marketing vaše ordinacije i
proračun koji ulažete u marketing.

Vaša mrežna stranica

Mnogi potencijalni pacijenti, čak i
oni koje su drugi uputili, posjetit će
vašu mrežnu stranicu kao dio svog
procesa otkrivanja. Je li vaša mrežna
stranica moderna, svježe dizajnirana
i privlačna? Prije mnogo godina, u
suradnji s vodećom stomatološkom
tvrtkom za mrežni dizajn, opisali
smo šest bitnih komponenti s kojima
će vaša mrežna stranica zaživjeti.
Profil
Za početak se pozabavite profilom
svoje stomatološke ordinacije, to
uključuje vaše ime, brend i jedinstvene prednosti, naglasite to na
cijeloj mrežnoj stranici, posebno
na početnoj i odredišnoj stranici.
To će pomoći u izgradnji svijesti o
brendu tako da postanete poznato
ime u cijeloj zajednici. Želite da ljudi
povezuju vaš profil s dobrom i kvalitetnom stomatološkom uslugom.
Napravite zbirku ocjena i recenzija
svojih postojećih pacijenata na Googleu kako biste to dodatno naglasili. Pobrinite se da vaša početna
stranica i odredišna stranica budu
jedinstvene, zanimljive i privlačne
kako bi potaknule potencijalne pacijente da istraže ostatak vaše mrežne
stranice i ostave svoje podatke ili vas
kontaktiraju izravno kako bi saznali
više informacija ili rezervirali termin
da vas posjete osobno.
Ljudi i prostor
Predstavite ljude u svom timu i prostorije stomatološke ordinacije. Ovo
je vrlo važno u marketinškom miksu
jer pomaže budućim pacijentima da
se upoznaju s vama i vašim timom,
kao i da saznaju više o vašem okruženju kako bi im olakšali da se opuste kada vas osobno posjete.
Cijene
Cijene vaših usluga vrlo su važne.
Većina pacijenata pokušat će dobiti
najbolju moguću ponudu. Ako možete ponuditi bolje cijene od ostalih
stomatoloških ordinacija u vašem
području, onda je to vaša prednost. Ako imate više cijene od svojih konkurenata, nastojte naglasiti
kvalitetu stomatološke skrbi koju
pružate kako biste opravdali svoje
cijene i pomogli pacijentima da prepoznaju vaše iskustvo i stručnost.
Obećanje i proizvodi
Obećajte svojim pacijentima da
ćete im pružiti fantastičnu stoma-

tološku skrb i izvrsnu uslugu i to
dokažite ocjenama i recenzijama
na Googleu, kao i slikama prije i poslije uspješnih terapija provedenih
u ordinaciji. Obavijestite pacijente
o individualno skrojenim proizvodima u obliku terapijskih planova
ili preobrazbe osmijeha kojima se
mogu podvrgnuti u vašoj stomatološkoj ordinaciji.
Važna razmatranja za vašu
mrežnu stranicu uključuju:
1. Osvježava li se vaša mrežna
stranica svake tri godine
2.Je li vaša stopa napuštanja
stranice niska kako biste znali
da posjetitelji ostaju da bi vas
istražili
3. Jeste li uključili pravilo šest P
4. Možete li sa sigurnošću reći
da vam vaša mrežna stranica
zarađuje za život
5. S
adrži li vaša mrežna stranica
videozapise priča pacijenata
6. Jesu li sve vaše fotografije
aktualne i profesionalne
7. I mate li mogućnost online
rezervacija i razgovora
8. Jesu li sve kopije optimizirane
za optimizaciju tražilice?

Digitalni newsletter
za pacijente

Većina mojih klijenata svaki mjesec
objavljuje newslettere za pacijente.
Cilj je povećati prodaju i potaknuti
pacijente da podijele newsletter s
obitelji, prijateljima i kolegama ako
misle da će članak biti od interesa.
Iako neki mogu upotrijebiti modul
u svom softveru za upravljanje ordinacijom, većina će upotrijebiti moderne newsletter-platforme poput
MailChimpa. Sadržaj newslettera
slijedi ista pravila 80/15/5, ali vam
omogućuje da idete u više detalja, prikazujući priče pacijenata i timova. Povratna informacija uvijek je
da pacijenti uživaju u ovim publikacijama, pod uvjetom da se na njih ne
gleda kao na prodajne dokumente.

Svakodnevna analiza
S obzirom na moju usredotočenost
na interni marketing, neće biti iznenađenje da je jutarnja analiza središnja točka tijekom koje se pregledava
popis za taj dan kako bi se prošli pacijenti koji dolaze i kojima bi se moglo
pristupiti internim marketingom.

Tipičan dnevni popis za druženje
bio bi:
1. Novi pacijenti: izbrojite pakete
dobrodošlice podijeljene do
kraja dana
2. N
ovi planovi terapije: zbrojite
ukupan broj potpisanih planova liječenja na kraju dana
3. Proizvodnja: prikupite dovršene radne naloge i zabilježite
ukupnu proizvodnju
4. Prijave na Facebooku: izbrojite
prijave na stranici ordinacije
na Facebooku (voditelj ordinacije ili koordinator liječenja)
5. P
roblemi: navedite sve probleme prijavljene tijekom dana
6. Naknadni

pozivi: navedite sve
naknadne pozive u svrhu provjere pacijenta u dnevniku.
Također, zabilježite sve teške
zahvate ili probleme tijekom
prethodnog dana (kliničari)
7. P
acijenti koji nisu došli ili su otkazali: navedite sve pacijente
koji nisu došli ili su otkazali
prethodni dan i radnje koje su
poduzete
8. Postignuto u odnosu na cilj:
usporedite prosječna dnevna
postignuća koja su evidentirana u odnosu na ciljeve za
svakog kliničara
9. Hitni slučajevi: provjerite postoji li mjesta u rasporedu za
ubacivanje hitnih slučajeva.
10. Rokovi za laboratorijske radove: provjerite jesu li svi
radovi iz laboratorija za sljedeći radni dan spremni i upozorite ako nešto nedostaje
(asistentica)
11. Adrese e-pošte: provjerite
u rasporedu postoji li pored
svakog termina e-adresa. Ako
nema, označite pacijenta i ne
zaboravite prikupiti adresu
12. Provjerite koji pacijenti nisu
imali pregled u posljednjih 12
mjeseci i označite ih na popisu
za preglede
13. Dijeljenje kartica preporuke
pacijentima: one se obično dijele pacijentima na kraju termina kako bi ih dali obitelji i
prijateljima
14. A
ktivnost na Facebooku: objasnite pacijentima da su ordinaciji lajkovi i recenzije na Facebooku jako važni zamolite ih
da budu aktivni
15. S
vjedočanstva: poobrinite se
da na kraju terapije pacijent

[29] =>

MENADŽMENT

Dental Tribune Croatian Edition | 03/2023
podijeli svoja iskustva.
16. L
ojalnost: osmislite način kako
nagraditi lojalnost pacijenata i
svakoga upoznajte s prednostima
ako je vaš dugogodišnji pacijent
17. H
vala: ako nam je pacijent uputio
novog pacijenta, zahvalite mu i
osmislite kako ćete ga nagraditi
18. Novi pacijenti: obavijestite sve
o vremenu dolaska novog pacijenta i budite spremni!
19. Osigurajte koordinaciju svih procesa tijekom terapije.
20. Z
ahtjevni pacijenti: označite vrijeme dolaska i pobrinite se da ga
primite na vrijeme!

Kraj terapije
Kada pacijenti dođu do kraja terapije,
osobito kada se radi o estetskoj terapiji, trebali bi biti na emocionalnom
vrhuncu svog putovanja. To je najbolje
moguće vrijeme da ih angažirate kao
ambasadora ordinacije – stoga budite
spremni sa svojim popisom pitanja:
Preporuka: možemo li vam dati tri
naše posjetnice da ih proslijedite u
obitelji, prijateljima ili kolegama kojima bi dobro došlo da nas posjete
Praćenje: ako imate osobni profil na
Facebooku ili Instagramu, možete li zapratiti našu ordinaciju?
Lajkovi: možemo li vas zamoliti da lajkate naše objave?
Pregled: možemo li vam dati Googleovu karticu za recenziju s QR kodom
da ostavite recenziju?
E-pošta: imamo li vašu adresu e-pošte i možemo li vas dodati na popis
pretplatnika za naš newsletter?
Selfie: možemo li snimiti selfie?
Svjedočanstvo: imate li sada vremena
za snimanje kratkog videosvjedočanstva i svojim iskustvima kod nas ili vas
možemo pozvati na snimanje?

Zaključak
Zbrajanjem svih koraka zajedno stvarate potpun interni marketinški sustav
koji će vaše pacijente pretvoriti u vašu
neplaćenu prodajnu snagu. Interni marketing zabavan je timski rad koji jača i
produbljuje vaše odnose i funkcionira!

O autoru:
Chris Barrow ima više od 50 godina
radnog iskustva i aktivan je kao konzultant, trener i mentor za stomatološku
profesiju u Velikoj
Britaniji više od
25 godina. Njegov
glavni profesionalni
fokus je pružanje obuke i mentorstva
stomatolozima diljem svijeta putem virtualnog savjetovanja, posjeta ordinacijama, programa radionica i platforme
za online učenje kroz njegovu tvrtku Extreme Business. Njegov blog, Thinking
Business, uživa veliki broj sljedbenika.
Tijekom pandemije bolesti COVID-19,
Barrow je kreirao Regeneration
Coaching Program kako bi pomogao
praktičarima da prežive blokadu i da
se oporave nakon povratka na posao.
Više informacija o njegovu radu možete
pronaći na www.coachbarrow.com.
Napomena: Članak je izvorno objavljen u

izdanju Dental Tribune UK & Ireland 1/23. U
prvom dijelu serije objavljenom u DT UK &

Ireland 1/22 autor raspravlja o financijskim

sustavima koji se odnose na UK tržište. Treći dio
će se objaviti u idućem broju hrvatskog izdanja.

Može li stavljanje privrženosti
ispred autentičnosti biti razlog za
izgaranje na poslu?
Autor: dr. Huthaifa Abdul Qader
Ljudska bića imaju potrebu emocionalno se
povezati s drugima i biti autentični. U psihologiji se to smatra jednom od osnovnih potreba
za preživljavanjem. Privrženost dojenčadi
majci povećava šanse djece za preživljavanje,
a intuicija upozorava odrasle na opasnosti. Privrženost znači povezanost, pripadanje, voljeti
i biti voljen. Autentičnost je sposobnost da
budemo u kontaktu sa samim sobom i da budemo sposobni izraziti i manifestirati tko smo
u našim odnosima i društvenim interakcijama.
Kao što je pionirski endokrinolog János Hugo
Bruno Selye rekao: “Najveći stresovi kod ljudi
su emocionalni. Najveći stres od svih je pokušati biti ono što nisi.” Uvijek postoji inherentan
strah u kretanju prema našoj autentičnosti.
Još od djetinjstva prolazili smo razna traumatična iskustva zbog kojih smo se podsvjesno
bojali izraziti i manifestirati svoje autentično
ja. Naš nas um nesvjesno vuče prema sigurnoj
zoni ugrožavajući vlastite potrebe u zamjenu
za društvenu potvrdu. Bez prepoznavanja,
suočavanja, razumijevanja i prihvaćanja ovog
straha, potreba za privrženošću uvijek će nadjačati potrebu za autentičnošću, a kasnije će
biti neizbježna cijena koju ćemo platiti.

kompenzacijom ovisnosti o supstancama ili
obrascima osobnosti, kao što je traženje potvrde, odobrenja i pohvale od drugih.
U psihologiji se izgaranje ili burn out definira
kao stanje fizičke i emocionalne iscrpljenosti. Može se dogoditi kada doživimo dugotrajni stres na poslu ili kada radimo u fizički
ili emocionalno iscrpljujućoj ulozi. Globalna
mreža Slow Dentistry podučava da liječenjem
odgovarajućeg broja pacijenata na dan, uz implementaciju četiri kamena temeljca, sve stomatološke ordinacije mogu postići iskustvo
bez stresa i bezbolno liječenje, a svi stomatolozi mogu se zaštititi od fizičkog izgaranja.
Međutim, to ne mora nužno spriječiti emocionalnu iscrpljenost. Svakodnevna izloženost
velikoj količini emocionalnih stresora na kraju
će dovesti do toga da stomatolozi postanu nesvjesno preopterećeni, tjeskobni ili depresivni.
Stalna izloženost boli i patnji pacijenata na
kraju dovodi do umora od suosjećanja, što je
kombinacija emocionalne iscrpljenosti, depersonalizacije i smanjenog osobnog postignuća.

Samo kada je prisutno
suosjećanje, ljudi će si dopustiti
da vide istinu

Gornji citat poznatog autora A. H. Almaasa
podsjeća nas da također moramo pokazati
suosjećanje prema sebi. U situacijama kada
stalno potiskujemo svoje emocije radi privrženosti, možemo se zapitati: “Zašto se još uvijek tako ponašam?” Ovo nije pravo pitanje;
nego je to izjava koja implicira osjećaj nedostojnosti. To je izjava jer podsvjesno znamo
da sumnjamo u sebe. To je samooptuživanje
zbog nedostatka bezuvjetnog priznavanja
vlastite vrijednosti. Drugi način da postavite
isto pitanje je: “Zašto se stvarno pretvaram da
sam takav?” Čineći to, pomičemo svoju svijest
prema suosjećajnoj znatiželji. U situacijama
koje nas tjeraju da potisnemo svoje autentično ja, moramo suosjećajno preispitati svoje
stavove odvajajući se od svog ponašanja. Tek
će nam tada doći odgovor.
Potiskivati se u prisutnosti određenih ljudi navika je stečena u djetinjstvu. Nesvjesno mislimo: “Ako sam autentičan, nikomu se neću
svidjeti”. Ove su navike automatski obrasci ponašanja koji diktiraju mnoge naše svakodnevne
interakcije i životne odluke, unatoč našoj želji
da razmišljamo racionalno. Ako se ne istreniramo da se suočimo s tim obrascima ponašanja
i promijenimo ih, iste navike će ostati.
Prema riječima poznatog stručnjaka za ovisnosti dr. Gabora Matéa, ovisnost nije izbor
koji donosimo niti je bolest koju nasljeđujemo;
to je pokušaj rješavanja problema. Dr. Maté
je rekao: “Užitak je neophodan za život, međutim često nam nedostaje užitka u našim životima osim ako se ne okrenemo sredstvima
koja nas tjeraju da privremeno zaboravimo na
svoje probleme.” Slično tomu, sklonosti otupljivanju boli, nelagode i straha od otuđenja
signaliziraju postojanje problema u nama koje
nastojimo držati podalje. Da bismo razumjeli
i razriješili zašto žudimo za zadovoljstvom,
zašto nam nedostaje utjehe i zašto nas boli,
moramo pogledati dublje u sebe, a to se može
dogoditi samo usporavanjem tempa života. Ti
čimbenici gotovo uvijek imaju svoje korijene
u iskustvima iz djetinjstva koja su rezultirala

“Najveći stresovi kod ljudi su emocionalni. Najveći

stres od svih je pokušaj da budete ono što niste” –
János Hugo Bruno Selye

U kliničkom okruženju
sami sebe opterećujemo
do te mjere da se
zapravo razbolimo.
Tri glavne komponente stresa su:
■s
tresor, koji je vanjski događaj
■a
parat za procesuiranje koji je naša nesvjesna interpretacija vanjskog događaja
■ f iziološki odgovor, koji je unutarnja reakcija na vanjski događaj.
Komponente koje igraju najznačajniju ulogu u
prevladavanju stresa u stomatološkim ordinacijama su naša vlastita podsvjesna uvjerenja i tumačenja. Dentalni stres tumači se podsvjesno
u onoj mjeri u kojoj ostajemo nesvjesni potiskivanja sebe u preuzimanju emocionalnog tereta
naših pacijenata i zbog privrženosti, želje da
budemo prihvaćeni, voljeni i poštovani i čineći
to, ostajemo nepovezani sa svojim pravim ja. U
kliničkom okruženju sami sebe opterećujemo
do te mjere da se zapravo razbolimo. Tako nas,
u konačnici, izgaranje može naučiti lekciju.
Cijela poanta ovog članka je da čitatelji postanu svjesni temeljnog uzroka izgaranja.
Izgaranje nije neizbježno. Međutim, ako patite od emocionalne iscrpljenosti, umjesto da
na to gledate kao na nevolju protiv koje se
trebate boriti, gledajte na to kao na priliku
za učenje. Ono što učimo, uvijek iznova, jest
da nikada nismo bili ono što jesmo. Izgara-

nje ukazuje na potrebu da se vratimo svom
autentičnom ja. Osim ako mi kao pružatelji
zdravstvenih usluga ne počnemo postavljati
zdrave granice i dajemo prioritet brizi o sebi,
ovo će stanje nastaviti postojati i utjecati na
naše zadovoljstvo poslom i predanost.
Odabir pacijenata aspekt je etičke stomatološke skrbi koji se krivo shvaća i pogrešno primjenjuje. Odbijanjem liječenja pacijenata koji
se ne pridržavaju skupa vrijednosti i kodeksa
ponašanja stomatološke ordinacije, stomatolozi mogu izbjeći mnoge čimbenike koji pridonose emocionalnom izgaranju. Globalna
mreža Slow Dentistry uvodi koncept osobne
podudarnosti kao alat za navigaciju u gotovo
svim izazovima i teškoćama s kojima se stomatolozi mogu susresti tijekom svoje karijere. Osobna podudarnost razvija se tijekom
vremena, a što se manje prakticira, to se više
zbunjenosti i nesklada uvlači u naše odnose
s članovima našeg tima i pacijentima. Razotkriva područja neusklađenosti između naših
vrijednosti i ponašanja, služeći tako kao kompas za održavanje naše dobrobiti. Upoznavajući sebe, možemo biti ono što jesmo – zato
je povećana samosvijest jedna od najvažnijih
osobnih vještina koju se svakom stomatologu
savjetuje njegovati.
Samosvijest zahtijeva ranjivost, a za većinu
nas biti ranjiv izazovno je i neugodno. Zašto je
onda teško biti ranjiv? Latinska riječ vulnerare
znači “raniti”. Budući da su naše rane previše
sirove da bismo se s njima suočili, prikrivamo
svoju ranjivost upotrebom kompenzacijskih
mehanizama koji nam drže srca zatvorenima.
Ova emocionalna nedostupnost sprječava nas
da naučimo kako prakticirati ljubav prema
sebi. Naše traume iz djetinjstva uzrokovale
su mnoge rane koje su nas prisilile da oblačimo slojeve osobnosti kako bismo se zaštitili
od daljnjih rana. Ove traume nisu događaji; to
su rane koje imamo u sebi i koje nas tjeraju da
potiskujemo svoje prave emocije. Dobra je
vijest da se naše autentično ja nikad ne gubi;
možemo oporaviti svoje autentično ja na isti
način na koji se ljudi oporavljaju nakon bolesti. Oporaviti se znači pronaći nešto, a kada se
nešto nađe, to znači da uopće nije izgubljeno.

Naš oporavak mora biti na
prvom mjestu kako sve što volimo
u životu ne bi moralo biti na
zadnjem mjestu
Ljudsko funkcioniranje oblikovano je formativnim iskustvima i imamo problema s razumijevanjem onih čija su formativna iskustva
drugačija od naših. Svi mi živimo na istom
spektru ljudskih emocija; neki se mogu osjećati potišteno neko vrijeme i nakon toga se
trgnuti; drugi mogu pasti u duboku depresiju
i vidjeti svijet drugim očima. Oni koji nikada
nisu iskusili depresiju možda se nikada neće
moći povezati s onima koji jesu i mogli bi ih
početi osuđivati. Nitko ne bi trebao biti pasivan primatelj tuđe brige. Moramo ponovno
steći svoj osjećaj slobode izbora, da zapravo
pogledamo svoje ponašanje, svoje obrasce
i svoju dinamiku i budemo dovoljno hrabri,
otvoreni i znatiželjni da se odvojimo od njih
kako bismo započeli vlastito putovanje iscjeljenja. Započnimo tako što ćemo se zapitati:
“Zašto sam pokušavam otupiti? Trebam li doista tolerirati takav pacijentov stav? Jesam li
doista još uvijek ono dijete, malo dijete koje
treba izabrati privrženost umjesto autentičnosti?” Tek će nam tada doći odgovori.

[30] =>

MENADŽMENT

Dental Tribune Croatian Edition | 03/2023

12 “smrtnih” grijeha
u stomatologiji
Autor: Siniša Drobnjak
Ako pitate bilo kojeg stomatologa
da li ima dovoljno znanja i kliničkih
vještina da napravi ključne zahvate
u terapiji poput brušenja, uzimanja
otiska, ugradnje implantata, endodoncije, cementiranja i slično, zasigurno će vam odgovoriti potvrdno.
Čak, ako i ne ugrađuje sam implantate ili izvodi kompleksne kirurške zahvate, vjerojatno surađuje s
nekim od kolega koji odrađuju taj
dio terapije za njegove pacijente.
Svojevrsni “dentalni paradoks” je u
tome da ključni problemi u stomatologiji nisu klinički, nego poslovni.
Usprkos tome, većina stomatologa i
dalje usavršava uglavnom svoje kliničke vještine i na taj način u konač-

Svojevrsni “dentalni paradoks” je u tome da ključni problemi
u stomatologiji nisu klinički, nego poslovni.
nici postaje žrtvom vlastitog uspjeha
- imaju dovoljno novca za visoki standard života i veliku zonu komfora,
ali su prisiljeni i dalje raditi iz dana
u dan, da bi taj standard i zadržali.
Jer ako oni stanu, sve drugo staje.
Umjesto da rade “na” svom biznisu,
sve više rade “u” svom biznisu.
Umjesto da se fokusiraju na stjecanje poslovnih i financijskih vještina i
postepeno preuzmu ulogu vlasnika,
usavršavaju svoje kliničke vještine i
u konačnici postaju najbolje plaćeni
“zaposlenici” u vlastitoj ordinaciji.

EDOSTATAK VIZIJE
N
I STRATEGIJE
Ako ne znate kud idete, svaki će
vas put tamo odvesti - ključna je
jasnoća vizije vašeg poslovanja.
Morate prepoznati u kojoj se fazi
životnog ciklusa poslovanja nalazite, jer su potrebe i strategije za
svaku fazu različite.
Najbitnija vještina koju morate savladati za ovaj “grijeh” je da počnete raditi “na” biznisu, umjesto
“u” biznisu. Najbrži način da savladate ovaj rizik je da se pridružite
grupnom treningu poslovnih vještina ili da angažirate vlastitog poslovnog trenera.

NEDOSTATAK PLANIRANJA
I PRIPREME
Američki predsjednik i general,
Dwight Eisenhower je izjavio:
“Planovi su beskorisni, ali planiranje je neprocjenjivo.” Bez
dobrog plana terapije nema ni
predvidljivog rezultata. Bez dobrog poslovnog plana, postajete
žrtva promjena u svom okruženju koje su konstantne.
Kroz vještine planiranja i pripreme spoznajete i povezujete
sve unutrašnje elemente poslovnog plana, koji bitno lakše možete
mijenjati i prilagođavati promjenama u okruženju ili unutar vlastitog poslovanja.

NEDOSTATAK
DOBITI
Preveliki popusti pacijentima i preniske cijene umanjuju vašu dobit.
U poslovanju morate ostvariti dva
osnovna cilja: dovoljno gotovine
na računu i dovoljno veliku dobit.
Početnička greška je optimizirati
svoje poslovanje da platite što
je moguće manji porez - što nas
uglavnom savjetuju knjigovođe.
Jedino što vaš biznis posjeduje
je vaša dobit. Preniska dobit drastično smanjuje vrijednost vašeg
biznisa - ni jedan investitor neće
investirati u takav biznis i teško
ćete moći prodati svoju praksu,
ako to budete htjeli.
I nemojte zaboraviti - novac koji

Drugim riječima nalaze se u ulozi
zaposlenika, a ne vlasnika svoje ordinacije ili klinike.
Još uvijek prvi dolaze na posao i
zadnji odlaze, još uvijek ne mogu
izostati s posla duže od 10 dana jer
prihodi počnu izostajati, još uvijek
moraju uz rad s pacijentima obavljati i menadžerske poslove. Još su
uvijek “operateri”. Izvrsno plaćeni,
ali “operateri”.
Ako žele postati vlasnici, a ne zaposlenici, realno imaju dvije opcije na
raspolaganju - mogu se i dalje baviti

strukom i raditi s pacijentima, ako
im to pričinjava iznimno zadovoljstvo, ali moraju zaposliti menadžera
koji će upravljati ključnim poslovnim
procesima u klinici.
Ili se moraju prestati baviti radom
s pacijentima i preuzeti upravljanje
klinikom. Oboje nije moguće - patiti
će ili jedna ili druga strana.
Većina stručne edukacije u stomatologiji je i dalje usmjerena na stjecanje boljih i novih kliničkih vještina.
Dentalna industrija kontinuirano
promovira nove proizvode, a njihovi

Ako želite doći do novih pacijenata, morate postići
da primijete ono što radite. Ako želite zadržati postojeće
pacijente, morate raditi ono što će oni primijetiti.
se nalazi u blagajni na recepciji,
nije vaš novac. Da bi si ga mogli
isplatiti, možete to jedino napraviti kroz isplatu dobiti sa žiro računa ordinacije.

NEDOSTATAK
MJERLJIVOSTI
Ono što mjerite, time možete i
upravljati. Ono čime upravljate,
može rasti eksponencijalno. Disciplina mjerenja, ključna je poslovna disciplina svakog stomatologa koji želi rasti i upravljati
svojom klinikom, bez obzira na
njenu veličinu.
Ključni pokretači i pokazatelji poslovanja, neizostavni su alati poslovno uspješnog stomatologa.
Ako bilo koji član vašeg tima ne
želi da se mjere njegove performanse, razmislite imate li pravu
osobu na pravom mjestu.

PREMALO
PACIJENATA
Možete imati najbolje kliničke vještine na svijetu, ali ako nemate
pacijente u svom rasporedu koji
su spremni njih platiti, imate veliki
problem u poslovanju.
Iako je dobro imati fokus na
novim pacijentima, barem dvije
trećine vašeg poslovanja mora
biti bazirano na generiranju
novog posla od postojećih paci-

jenata - trošak dovođenja novog
pacijenta 5 puta je veći od suradnje s postojećim pacijentom.
Ako želite doći do novih pacijenata, morate postići da primijete
ono što radite. Ako želite zadržati
postojeće pacijente, morate raditi
ono što će oni primijetiti.

POGREŠAN
“MINDSET”
Morate imati pravi “mindset” u
glavi da za početak budete u stanju voditi sebe, a onda i druge.
Nemojte upasti u zamku “umjetnika”, jer to nije put prema poslovnom uspjehu.
Ako ste “zaljubljeni” u svoj proizvod ili uslugu, umjesto u izgradnju poslovnih i liderskih vještina,
izgubiti ćete dragocjeno vrijeme na putu prema poslovnom
uspjehu. Konačni ishod će biti nezadovoljstvo i praznina, bez obzira
na količinu novca koji generirate.

LOŠA
KOMUNIKACIJA
Komunikacija je sve i sve je komunikacija. Dobra stomatologija
nikad neće moći nadomjestiti lošu
recepciju i prijem pacijenta.
Interni marketing prema zaposlenicima jednako je bitan kao i vanjski prema pacijentima.
Ubrzana integracija znanja putem

pripremljenih skripti i trening kroz
“igranje uloga” danas nije opcija,
već temeljni uvjet poslovanja. Jutarnji sastanak sa svim zaposlenicima
ključna je poluga u poslovanju.

LOŠ TIM
Ništa ne možemo napraviti
sami. Nesposobnost privlačenja
talentiranih ljudi i nemogućnost
zadržavanja kvalitetnih ljudi, sigurno će unazaditi i najbolje uhodane ordinacije.
Ključno je pitanje - što se mora
dogoditi da postanem klinika u
koju ljudi žele doći raditi, umjesto
da budem klinika koja se bori da
zadrži ljude koji u njoj rade? Jedan
od odgovora je kontinuirana edukacija svakog zaposlenika. Nesposobnost da zamijenimo pogrešne
ljude na pogrešnom mjestu, će
značajno unazaditi svaki biznis.

NEDOSTATAK
PROTOKOLA
Protokoli i procesi uvjet su stabilnog i održivog poslovanja. Ako
ćete svaki puta drukčije ugrađivati implantat, osuđeni ste na
neuspjeh.
Isto je i u poslovanju - bez definiranih procesa i standardnih operativnih procedura, vaše će poslovanje biti osuđeno na borbu
s vjetrenjačama. Postaviti vlaOglas

Ako trebate pomoć u bilo kojem od navedenih područja
pridružite nam se na 4. izdanju poslovne edukacije

D Business Leadership Summit
Hotel “Hilton Garden Inn”, Zagreb, 17. - 19. 11. 2023.
Saznajte više i rezervirajte svoje mjesto u dvorani na službenim stranicama
konferencije ☛ www.dbusinessleadershipgroup.com

Svaka je promjena bitno lakša
kad dobijete potrebna znanja i
podršku okoline u sigurnom okruženju
- što je svrha samog događanja.

vodeći stručnjaci nove i poboljšane
tehnike za te iste proizvode. To je
stvorilo svojevrsnu “tunel” viziju,
u kojoj nema dovoljno mjesta i za
druge stvari koje su jednako bitne.
U svojih 30 godina poslovanja u stomatologiji, surađivao sam sa stotinama ordinacija i klinika. Probleme
koje sam zatekao u njihovom poslovanju, grupirao sam u 12 najčešćih kategorija, koje sam nazvao “12
smrtnih grijeha”.
U svakoj ćete ordinaciji zateći jedan
ili više od navedenih 12 rizika u poslovanju - nitko nije imun na njih.
Ključno je adresirati problem i nazvati ga pravim imenom, kako bi u
sljedećem koraku napravili strategiju i plan kako upravljati tim rizikom, umjesto da on upravlja vama.
stite standarde temeljni je uvjet
uspjeha - jer ćete na kraju uvijek
dobiti samo ono što tolerirate.

LOŠE UPRAVLJANJE
RESURSIMA
Nedostatak vremena, ljudi, novca,
radnih mjesta, prostora - ukratko
nedostatak resursa, jedan je od
najvećih problema u poslovanju.
Upravljanje resursima od presudnog je značaja. Ali nemojte nedostatak resursa koristiti kao izgovor
- pobjeđuju oni koji s dobivenim
resursima upravljaju na najbolji
mogući način, a ne oni koji imaju
najveće resurse.

EDOSTATAK
N
POSLOVNIH VJEŠTINA
Naravno da su kliničke vještine
temeljni preduvjet poslovanja u
stomatologiji. Ali to što ste vrhunski stomatolog nužno ne znači
da ćete imati i poslovno uspješnu
praksu. Ima puno stomatologa sa
prosječno dobrim kliničkim vještinama, koji su poslovno uspješniji
od onih koji su vrhunski kliničari.
Za uspjeh vam trebaju i dobre poslovne i financijske vještine - jedno
ne ide bez drugog.

EDOSTATAK
N
AUTENTIČNOSTI, SREĆE
I ZADOVOLJSTVA
Sreća nije posljedica uspjeha.
Uspjeh je posljedica sreće. Ultimativni neuspjeh je uspjeh bez
osjećaja sreće i zadovoljstva. Ako
nismo autentični i ako ne živimo
svoj život, nego život prema očekivanjima okoline i drugih, na kraju
dana nećemo biti sretni i ispunjeni. Put bez sreće i zadovoljstva,
put je u premorenost i frustraciju,
bez obzira na količinu novca.
Kako dalje?
Bez obzira gdje se sa svojim životom
i poslovanjem trenutno nalazite,
pokušate procijeniti da li je barem
jedan od ovdje navedenih grijeha,
odnosno rizika u poslovanju i “vaš”
- počnete upravljati tim rizikom,
umjesto da on upravlja vama.

[31] =>

D BUSINESS
LEADERSHIP
SUMMIT 2023
4th annual edition
17.-19.11.2023. Zagreb
Hotel "Hilton Garden Inn"

DAY 1

DAY 2

DAY 3

Geert Van Vlijmen, Siniša Drobnjak

Siniša Drobnjak

dr. Edson da Silva, dr. Cyril Gaillard

VISION &
STRATEGY

COMMUNICATION TEAMS &
& MARKETING
EXECUTION

12 deadly sins in dentistry

Keeping score

dr. Cyril Gaillard

dr. Quoc An Nguyen

What are the biggest
problems in dental business

Designing your future (*MC)

How to create the right vision
for your life and business

Geert Van Vlijmen, dr. Cyril Gaillard

Boots on the ground (*MC)
Learn the art of execution on
your vision and business plan

Tomislav Dolušić

Born 2 Flow

How to create the body & mind
balance

dr. Monica Goldenberg

Critical drivers (*MC)

Defining and executing on the
right critical drivers in your
business
Barbara Cerinski

Humanity in business
and leadership

Ceating a winning team (*MC)
We are as good as our team how to use the biggest leverage
we have as Owners

Basic financial literacy for
keeping the score in business

Communicate like a pro (*MC)
We are communicating 24/7 learn how to do it right

Miroslav Zrnčević, Saša Cvetojević

Performance

How to run a high performance
team and business

Saša Cvetojević, Ognjen Bagatin

Geert Van Vlijmen, dr. Monica Goldenberg,
dr. Cyril Gaillard, Siniša Drobnjak

Marketing for success

How to bring new patients to
your clinic

Your Business Blueprint (*MC)

Born 2 Flow

Final session where you will
"connect all the dots" together
and create a "step by step"
business plan

Ciprian Boca

Geert Van Vlijmen

How to create high-level
marketing material for your
business

Connect all potential
knowledge with the most
powerful tool your own mind

Tomislav Dolušić

How to create the body & mind
balance

Esthetics through the lens (*MC)

dr. Daniel Žgombić

Touchdown

Growing boutique dental clinic
Can you grow your business
more then 50% in a year

What humanity, business and
leadership have in common

0

ljenu
p
u
k
j
aku
ovno
d
e
Za sv
r
u po
c
i
n
z
jamo
ula
n
a
l
čni
i, pok
u
r
t
s
cijen
tu na
une
a
b
l
i
r
p
t
T
l
pre
enta
D
s
i
p
inu.
časo
d
o
g
24.
za 20
Powered by

*MC = Masterclass
All lectures include
practical exercises for
the participants

GET YOUR TICKETS @

www.dbusinessleadershipgroup.com

[32] =>

OBNOVITE PRETPLATU

Pretplata na hrvatsko izdanje časopisa Dental Tribune 2023 moguća je tokom cijele godine!

· 4 tiskana/digitalna izdanja časopisa Dental Tribune Hr · 2 boda HKDM za pretplatu na stručne
i indeksirane časopise za tekuću godinu · Posebne pogodnosti i popusti za stručna događanja
u organizaciji Dental Media Grupe i partnera

Published

n
Ruja

r
pape

s

‘s

orld
he W

ew
tal N
Den

862
49 -4

r. 3
2., b
202

Publ

e
ish

, iss

n 18

n
na u
spla
22i usplantata
Tran g korije sljedn0o
o j 2 nje imp
o
d
zubn sti za d gnra
6
u
o
i.
nica
ka k iniranjepa m kost
Stra
go
b
ne na
Srkcijo
kom nstru
ije u je
ln mik a s reko
a
tu ole im
k
v
T a p o
30
EN anas ziva skup
ca
ni
ŽM je d k iza im
ra
St
AD je vije ručn nis?
EN je ko oš u i st a biz
M an i j ma gij
t
Pi ada resi olo
ik ng mat
ko sto
li

Dental New
spaper

ww w.dent

al-tribune.co
m

Ožujak 20
23., br. 1

PRAKSA

PREVENTIV

NA SKRB

Kako intenzi
vna fluorida
cija
pridonosi pre
venciji karijes
a
neovisno o
oralnoj hig
ijeni kod kuć
e.

MENADŽME

NT

Zaposlenje
ili vlastita ord
inacija
- kako pos
tići ravnotežu
između pos
i privatnog
la
života?

Sr
bla etni
gda
ni!
Stranic

Stranica 22

ja
o
in
nograci
edic još pun
Inte
um
li teh
ntaln ebno je razumje
u de
otr
14
, a p lozi bolje vaju.
va
nica
a
d
lja
Stra
mato potreb
o
st
u
bi
koju
logiju

KSA Primje2na
PRA
. nja:
IČKA ja korijen ran,jubrma o
KLIN
ješn
treti .
taci

The World‘s

Stranica 10

oške
l
o
t
ma
o
t
s
ltati z igle
u
z
i re ije be
ć
u
r
j
pe
ava nesatez
ć
pa
e
s
b
a n
Novi izv
O
ew
d in

tia
Croa

1849 -4862

Digitalni po
stupci za
uspostavljan
je okluzije
vođene
očnjakom
u složenom
kliničkom
slučaju.

aciT
ordin o
ljn
MEN
Vaša
ADŽ og zašto niste dovobiste
razl
ti da
ašto
stres duje? Z napravi
li
Je
apre možete
n
e
24
što
ja n
nica
šni i
?
Stra
uspje mijenili
ro
to p

A
NCIJ
LIGE ncije (AI)
e
INTE
aTNA tne inteligviše prevl da
e
UMJE
umje
rada
u sv

ia, issn

KLINIČKA

MEN

.com
une
l-trib
enta
.d
w
ww

T

in Croat

BEZ

a 31

NADOGRAD

BEZ

NJE.
Oglas

CEMENTA.

OPTIMIZIRA
PuJTE CIJELJNJE
bl
UisNO
he VOJ ERI
PRAVE KO
d
iŠT
n AN
REGENERACro E
CIJE
at
i

BEZ

LIMITA.

dental ko
d

SOFTW
a,
SOFTWARE
ARE &
DISTR
es t
is
IBUTIO
N
,aš
sn
igle
www.d
Besplatni
entalko
18
da je
b ez
programi za
d.hr
49
051 58
j
vođenje ord
tezije javilo je
a
s
đ
3
den
e
328
-48
talne medic
inacija
ju an ionika iz ovaj ure ine
n
i
a
62
den
su
talnih labora
KL
prim m sud njih uz
oje
v
tori
ja.
d
I
a
N
s
e
d
IČK
Pre
stalo tnu an
od o zija ko
o
re
a
P
ste
AP
WEB DESIG
se gled
do d
alnih
lna.
n
je
ane
o
Pri
lag
io
o
r
lo
N
odljiv nano
ic
& DEVELO
RA
bezb tijeva
šu ano m o
trad jedećih
PMENT
kompozit
h
p
KS
bila
gotovo sv
za
pra ljini otkrit ralne
eika za mjenom kom sl
A
e boje zuba
i
zacj
e
ri
dion
su vovr tako i pro sluz
.
. Tij
ju p
ni su
jenic
u p em
m
ww
stezi a iglom cijenje e na m
ita eno u na jene e m
d
ro
a
iv
p
to
g
jb
w.d
n
a
sm
in
u u ogu
ju
me
int
olj
dan
or g tezije i bez
s
e
v
e
m
sn
en
u
o
a
m
g
s
mn r ve
sed
slu oj
ma
ta l
ane
i od
n
le
ji
ja
ir
b
je
v
n
n
e le ati čaju
-tr
ljiva aplicira
o pro hniku.
l
il
k
a
b
z
n
a
ibu
r
ije
e
da
atio
.
tima
nu te ći auto
a nij
n
s
je
d
r
ne
S
n
e
e
te
tra
se
za
vo d
.co
e In
nic
alo
rimij
la
,
p
n
tr
je
n
m
u
a
to
a1
n
m
o
r Od učiliTrib
run
zira
l
0
to
B
c
b
k
e
l
ta
o
.
ME
v
e
Pau
Den
prore ti na S ntal,
f.
i
e
y
n
N
ro
a
s
ja
P
Ne
AD
u
a de jna
un ta
nD
ano
van
d
a
lži
b
zn
b
m
d
a
je
i
ta
i
a
n
e
ŽM
a
č
r
sto otiv
istr
Den jtven taknuo je zna
l T Ren jost r: Bre
:
s
je
š
d
v
ir
E
-l tr
a
a
n
č
an
NT
lja
la
, is
Autorzd: ra
nt c. Ašnuto
atolo
osta
zna ia
i
n tvr
Ive
i Ze
tagoRaznmo
Ota
ostnaite
stom traha
De r. s ada
ika svo tke. zapo
Nov dalje je
nt
dob
štu
s
S
4 ,
k
tup , De
sio
knta
isa s m s
l Tri
a u
slu vo z jim p vatk slenic
ED1IN
de
st i
pris
ank
lo -bune Int
ke
uzro
U op ru i su
čaju ala
ernational
DUNnica ksiozno cijentim atološ
os o tk
is
w.
ŽENEVAn, aŠvireka za je čest davanja
VJ čas ovo ner ncije
pa
a
tom ni prim
p carska
brž ganje lom, o je kupo
w
ra an
s
d
a
o
a
a
t
R
i
z
k
k
g
:
n
o
Svj
i
g
i
S
v
etsje
re
eo
n
w
zi
t
stvena org j skrb
tne
u
lu ti ka zdrav- vma
TE ištv raz Al do
z ap
ljainva
k va
dla i u n eško ezad
koanizac na ig
rniji
na
z a ren
a de
IN edn ia u spić: orto
zi iz ajg
alno
O)
po ovo
ok a
je”. objav
pula ine.
a- o u globalnom
je najnoviji ogledija s(SZ
dila
zi
o
z
ju
im
o
j
p
o
n
r
t
t
te
in
a
ic
a
o
pristupu
“p
m
Global ne
v
tvr rem kazu m
ve
U oa G os
ed
ređzdravli-ju, ali mn
su oralnim
tke
ješio sa asta
i, a
su s
em
ča
je
m
bi u
oge oralne
nju oralno kalne ani oizv
Cr vilj ućn
vo b tajoo
.
bolestima.
taln traživa
skrb postali
i eligu g
v j - ti ilmo
g zdravl
bolesti kaz
u
,
je
de n
d
se
Po
is
ja
Ke ud
i
n
S
o
ji
ta
ta
o
a
dac
spr
18.
k
p
u
p
tra
iš
iječiti i lije
i po- ljud
uju da nel
a
ela
zb
an
am
stu
mog
nce studen
m Z2022. godine,“I
nic
međ Sveučil ičiti isplati
ib
iječeni zub
nta mj
i koji žive
gran
goti ko ogao s pacijevim
il
ja iz
a1
- pogađ
erama nav
Novo
u udaljenim
ni karijes
nos tovoo m20
eu č
nakon nje
i na
svim suradn Otago,
go
a
d
v
ede
8
oko
din
s
ač
o
nim
nim
i
a
k
2,5
rur
iv
a
.
gova po
u ovom
sredinama
al- specija
izv zo
milijardi ljud
rn
u
a
og
du
rk
traž
kob ob odao je uješ
je najčešće
sigusljetjdn
i pripadnic
Nov eučilišta nološk
u taju“, rekao je dr.
lizirane str
sjeg
i i da njin
elan ali is
ljivanja. Do
djav- lihan
in
stanje u svi
učnjake i nee
i ma- sne
Tedros Ad
v
m Z
a
ti e
prob
skih grupa.
eh
kument
, bit
le”,
ve č vom
- cjenjuje
jetu, a pro
nirapruoža
ili i is
sa S nd i T a Novo m uređ
fikaintervencije
Visok unos
62
d igsveob
anjaGhebr
alu
hvatnu slik
razv
- svi oblici
se da teš
ažitor a ispi- eyesus, generalni
šećera,
ije
kla
i politike ora
šk u
d n
nje
ji su
na m u-g istrrek
48
u preval
ki parodon
fobenc
up
Auc
di- pogađ
k
zdravlja.
klan ispitiva matolo a
lnog
aj ko
-a- u priop
ijemoraolnih
9titis upotr BER otrebe duhana i šte
linič SZO
bolesti i ukl
ziro
ps e
a
in
Auc
k
mil
uređ
b
č
,
to
4
ćen
ijar
o
je
a
u
s
vi
le
n
du
ta
ju
tna
o
S
N/ oh
eba
š
za jav- Sva
jučuje po
tnnost.rd„SZ
ljudi širom
ig
šće alk
ila O je
,n
Pored nav
18
niče
irala inistrira
BE ola čimben
dat
oda
je
be
sve
lom
re lt
ra
ke
ke
d
n
tv
e
po
ta.
zem
ođ
ig
t
g
za
go
sve
e
o
a
enj
zu
tr
din
o
lje. Izvješ
194
S
ćen pružan
p jer vođ
RL
koji dokpri
n
a zapreka
i
e dijagnost
ici su žan
o
re
dm
daje
upo vajući.
az noTse
taj je iznapotrebn bi sesm
AD glo
IN
ro a i po
ju vjeroj
za pruricira se ne
pnic
je stomatol
up lin
alno
ss
oji a
ez
a
kreatore po
A bal
atnih 380
– no
- nog zdr
potvdrške zemljam
t vo alo
će čajankaikoza jadaza
icion
ja k
oške skrbi,
ju b
be ć
Zd j krizi oral,i
SA ko lnih bi
.000 novih
litike i za zai
a tako jev
trad
avl d -e
a
a
ja
sviigle i i, gd
izvještaj
je istaknu
dstezi ati su o
ia
zija
vanres t uređ
sluča- Ko na biloja. a je za 2 ravs
a raka usn
ti i zje god da
bez ljud
tinte
o različite
strane koj
an e
lt
AK : Ka tika zu
vako
este
igle.
je zira
ne teziob
e šupljine.
02
nač vr , izv
at
žive i bez
t
ljava
e žele podu ovitosira
čimbenike
ije s strae
bez
a an
rezu
4
poboljšanje
klo no
1. ven
PR tura i ver gled
es
trebna pri
hu spješ
.hode,
re tajurje
inac
Štoviše, izv
a
zet
za
k i akcije
ezije
o
n
ološk
prvi
ro
te
o
a
p
st
c
rd
pro
at
im
po
ja
o
a
sta
e
i
u
j
o
m
mo
z
e
kaz
mo
k
s
p
n
v
nja global
jes samgo cu
za
ještaj je utv
viranje ora
e
gu se kor
om
h
iz
C
snao da
n
neli
je an
KA tek lnih ni i
tirao g lokaln že li sestitiškzna
nog oralt vo
lošk
se st
i- razlike
e zanjem i
o mali pono n sko
ra
o je vje nog zdravlja.
rdio velike
i s v nske ko
avan
zdravl
d
o i
a
in
alaiotim
šireg pristu komen lno
St
Iako
IČ
sta bal
n a po
u pristupu
ljud
Ovo uključ
je d
mato
mja
atak
nij pu
ju
je dini, pandsto
po
ti
atolo
og
po ran
trebnim
,” pa stonma
ju za
N ka nt ro
ko glo
uje adresi
uslugama
guću
no ne
dilo
i, A lacnije
U sto dolaze ak i ru nemaru
inject
naje zajedn
pokriven
tom za očuvanje"Jet
e
ed
zb
trira
nog zdravl
m
LI ršins rizo ti pri
ora
omo
oral- i sČ osn
vn č
-m
lno
o
u
opće antol
ju oškojruskr
us aglo m
tp
a
svo
h
se
ičk
ge sbi
n
eđ mijosi
itgialzdravl
inisjim
n
gu
z
ri
e
p
m
K
ih
ja
v
ran
e
s
p
In
e
čim
e
s
i
o
iš
zem
e
v
jem
j
vo
r
r
zak
to
e
pri
D
ja,
ovn
t
d
d
e
ben
m
v h ra
n
u
i
s
s
ljam
ljučio da ora
os
lousl esia:
je
u
stu
kao i bo
a
r im pa lnim
ika rizika
. U om
šk
kro
ruz pri
traažii reg
je
nasp
ug
al
ječ p jav
ijama.
jek os ćbeerner
. Bo čega če e. Pri to ju je
lesti i stanja
th ama pre
Po m uli
oj iji, Fr ora
lo timzdr
lne voljusl
bl
ise
brizm is
pod
Ot go m stu
nom zdravs
Journ vencije i skr
, avsptve
za
naes
st ug
se li a pf. TTa
nu
I
hom
g
a
značajno utj
je kad
vlj
d
an . U
am
ovo
laz u alo
ataim
bo sim
–
i ko
p
l azatreb
za rot nim
teg
pisu
bi najug
tvu; inzbo
ivan
Pu
o
jes ora
cuoni Vse naj
zdra
šloi da
eču naBelgij va, d oa
ti o za
pz ro DProcvfili
im e, eu da se m
do imedjec
m rilrira
časo aju.”
den
roženije i
ob e
sn
ike nje
Istraž reePre
ja
je
jeng zdravl
lik već
sk
trole oralno
ti a, "Š
to clno
l iš ojora
p om
gd tre
to
je u
vo po - išteg
a, bamoa
o o smiriti
lno
naj
se
io
ji
ijeb
s
je
a
lj
a
o
g
siro
-f
o
o
ma
o
ja
n
a
k
m
za
.
id
zdr
v
je
k
že
ri
le
u
p
k
ma
u
z
lj
e
ovo
a
je
k
v
e
je
sto
j
avlja
ljgr
strašnije po
pulacije, od
m2.izvještaj
vl
ud
niju
su
domaj,tol
eed
od
e
mozasnonvan
P oškBom
pić
s ionaln
a
ije šta
zd - sčes
svoje di se s
ont sna
ja nac
a
iran j pio i nije p vij titsoag sisu
r
ljom a,
ijemnaj
u Švicima
u, zub
nosno ljud
s ni kar
i obja pnju 202
lakš
obavlja
i e-viji dan i
an učida vaki i dog
o ij
pr kno
izajn logg
ar junanaj pa or tu ita- skrbi
no đje
eda
."
ra
ings” jes,uteš
aju zdr
edriei pu ac z ta
k i
e koji žive ravs ljuto
i- niskim
sr ki parod
Ogla
rav i bitno
e n sp trci, umjedostu
ma da prigstu
sk
i nit
je d
staim
dun
find
d
v
ne
ili m draslim upn
ontitis,
e m vo im prvf cim
ry
m ažniz
ato u
s tusl
ru ive
alu p tim
d ča
primanjim
a drug nji
jlat i
sa lnim
ve ugiam
gubitak zub
Po nici dob siu ga
dio
pro
e što u stom joj d u drug iz Os proavfoar kro
svipoda- entiistoralni kar
eka agrade
lo
z
a, osobe Za
mi an;ja redeioo
nim najza. Klju
ro se o gi E rza
r fin e nje
i liditetom
g n psjee nvaojoa ranjek
tom
l-žnjiGlobal ja, den of D
ata
p on
.
n
cinom me
s invdan
o nu
a i Nčne om ad
mato
ur
bu
esto
str
na tuga Vira
se .
nmo
n ai rad
t of
lik
, starije oso
ta kstrakci Bur
đu najčešćim
svje
ta mak toirim je i aDis
se eMe
os del
suusldov izoz zapkrrekoe- za već
jem
stit u
one
vim ovo pristup
otre za prium
liikoueas
be i
go č osjet sto acijenbi. ge no
no s
nnar
e
jb
đu
s
a
p
i
o
p
e
la
e
sna
j
i
lo
n
n
u
a
je
il
ora
be
ug
a
ć an
n
s
e
od
k
v
o
v
sk
o
j
lj
am
B
e
ne age
koje živ
is
u
sk nci
t av
same ili u
o kaži
zas
ljn a ora
slno zdr
lju
d ih
mslnoju
r
hzni sina lošpri-žn aistr
to
rost
e ljsukl
đen puet .
m. P
tv
e tje
je za
ov p
go a u
je jeg v anin
g zdrŠavl
prila no skobaje
silipu tim
iji
staračkim
vlj. en li svoaju
o
izd mat itaavl
s
i
se ora
ja
lago svrvrh
nij kriizojačoanj
hrab aki njih traumo
o m va , kse na netvan
tov
i mbula e o
razin
4
s v k a,
o ow karcin
a
"bru
i se sustav
dr o juč
n
domo
oke
prije
zd uju vism
ržlne rzdr
aju avs
. tro
,
e,
e p
t
taln o elj ili akt aj z--a Kölaknih
pit vim
ja
gl a, kao i glo
oji ve iz 2 p
o -sh ti izrazi om
ove
uk
ško
sv
uU ak tu lije
nja
g g rav pa,
Šv nemzaš
trole
O
. S tite
l n
alom ava z v
N ern aistr
m
os iče e ljivo
cinskn – gi den eoprutgite om je tiunbriIDS iz bal
a oa, uno
Njih
ne su uređa
što
hoosobče
da tve
vr
ra
st v oslanj
kon
t pa
izda nje
kriv nje se st oj g dže
st kup
s
tcije aživanja SZO -a.
nja.
ilježe omoću
ini m
at n a o tako pri
as
su icars ta- , pukl
anje naP visva v to Ečujuući
r pri
ojeju-ijem i ho nja
ln
itak
vđei dru
t
inkup
Prema
tup
vaju
kres taruždosdta
liječe de zab
enljenim
okid
gu č ično už
l
keegraci
i int
or oko
k
za tko alno odin enim
ur opsk ijekoljan
iv a j su
odiš
pje
sp
gub
lad dat
pris nja d“S
e
U
m
d
go treblja nta za po
d
im
g
e
i
po
a
o
b
je
a
o
e
ž
a
ć
dac
n
b
n
g
p
t
d
n
ju
o
zi
o
ln
n
e
l
aka
je
k
lempoin
ima, otprili
i
o
a
la
a
n
m
- ac k ad e o p a o š t
na uga a d plj oihoralno
ato to.
az i
č- aju
a ina
te o misao ali najv
oadrcee kua ran ponlov
u sma pan sus
gled o ne ja aneste adicion istraživ ti-iti o up ni dpelin
m
ke
6
NO
a
k
v
a
a
io
jv
zdr
v
o
m
a
o
im
A
im
a
svj
o
,
o
l
0
č
o
avl
s
la
p
K
.
li
t
n
ets
o
d
i
o
,
t
ju uanac
E
p
k
i
brne sus
ke populac
sv nal
aUz iše
čim njiv de
da ron
TIS
sv atija su
o
ti m
p o op ć
Insje b
cij io-a i
ANJ
miraje i ja; onnjem DuIkAu Ii) u no aliz ano
man le i uz tr autoru
ce", od bola atra se već ne
or a m
o
tav
lo
s
D
ije,
m
na
a
ij
o
e
:
p
sno
o
ak
.
a
e
z
za
IZ
e
ji
od
s
j
e
r
a
pra
p
j
3,5
o
b
a
sa ćen
oje
. je zdr
isli
m
a
to
ad
ko
m
ig
da
vih
milijarde ljud
m
nim ad cjen „Po
uslo dalje drav est
n nje
Eu lo p ije
ci tern ne.c
rneru la
WEB
rand n
agvi an iz vodeME (DT o
mo
te
e
avl
ma
sta
k
g
i.
b ez
p
+
d
stra traha s ju. Stog a se raz
ja.
p
b
o
is
vlja
in
o
a
e
d
re
a
i,
o
s
e
r
b
l
o
nje
in
s
ob
je
n
P
Ta
a
u
op
oljela
a e ljud fo
m
ras t ve javn
I
od
litič Švic viš
nje sus zad .
d iš
je
in ibu od oralnih bo
jim S al ćen S.
in )
ci
m.
re
Au1ck
. m aj koji to što pro
wu
do pitan du z
m s nestezi apori d
nji
z
alne
lo
r
g
i
lj
o
t
d
o
e
k
u
e
d
U
re
n
i
n
les
usl
m
s
ig
p
n
n
č
ij
o
a
S
n
t
cen
i
a
a
đ
t
ti,
r
d
v
ug
ri
lo
a
e
v
aotri od
2 re
ek
a ora
n
ne
ou
na
t obolje
ad
ih
rimlnorgskzdrac tar ins o k e, a im sti
s EM tio sv
Nedavni izvj
O čet
sk širi avim volj
ID n
JE iri
g o ( ID d
Ne je u
za a stoje n
pmo
un
f. A
om o g
anja .
ženje nd20u, u
g
le
k
N
z
i
ij
o
z
N
ir
a
u
lu
avl
ešt
oso
je
a
t
o
r
ro
in
ip
s
a
d
le
aj
s
e
ja
li
a
o
e
e
o
be
p
a
tr
b
it
p
v
n
o
ig
u
d
t
A
naj
io
e
u n važ
žive u zem
an nijeo
p
le
ze
me
olj
ro
uc
že
ez
br
se a, p je tako
va želimoda i
K ljam
inis
pa zdra
ri
za ak
p o p ro m o d n o
in
DA
stve s ije. sa , O ern p je z uzd veeć jam Por og
za b u Auckla
je
koji je objavil
e
me
e ig
m
m
nis
S
o
s
in
T
,
ij
U
in
a
b
d
Z
o
I
d
kim
z
je
po
ta
d
d
d
a
d
d
ju
I
n
tn
e
t
o
s
a
o
je
o
e
a
stić
t
v
s
u
ri
i
d
o
i
srednjim pri T B
jed sk
g
o
o is
tr
a
v
i eviz
stane zdr
rav
lije j lju icin vaj zal
rh ivetir-li
ko važn foral
uz zda ijen su n
lje i sa ice. etsk 14.
a, dem st ve ovolj izja va,
oda sti
učen kod tu učilištu mj.oGtor, je
m olo dnj rom In dn dan a p
znijuvun
toda ez upo
ho
lj
t
E
j
in
e
D
a
zdr
dim
k
S
u
je
d
ji
v
r
u
Svje
avs
i
je
lj
u
im
a.
č
tog
m
e
+
n
a
v
e
t
j
e
a2
i
an
n
Pored
tska zdravs
jen ali
ad
n
o
,
ij
a, pokazuje
:
n
r
u.
W
ln n sv
je iz eć -u
č
v
Sv
je
s hn ra tn
je
op ren lja s st vtvene po
cim nic i ko
je
tihi ko
n
je b
ma aju ost no
tvena
sost
nicven
02
S
j
+
odn ti
od to .
o K i B e. Šv og s i uč iPo pru su
od nic
da je glo
k a t a je t
o
t ve i aza
im
će sved pojed
De
eEp kri
reće mač
i,
stezi traživan d kojih
te su par ribu još sko etl ID
balno opeorganizacija pog
raln
terećenje
ica
ač den obl ćeg ne iza IDS i
a ji b
i n e pinc
us inDa a u
ni t
me s d najn 2.
p ok
ane
ralj elg
id i u
nic ma i opć pit žaju
je nje
r:
is
o
itae i zaj
je
se
pus
n
oralnim bo
t
i
m
a
bilate lana
bo op ezu go
naedneice
h
U m al T će am des na
a
vo
o
ru
ika
N
dobo203
i,
d
ev ija, rsk tava
to
i po
je dni ije ode dic rga ma os e
lestima čak
tn sti
vje o.din
o s na s
p
jko miolo
Za e“,škpri
u
lnic 0. dru iza e pr nju
j a
lnic će
su za
ko zdra d je iji
ge iže
i nt t
U o sudion trebno
naglašava
ai
st v
već
P
io
mi
v
j
N
e
j
o
n
a
a
k
jet
d
a
la
neg
u
i
e
i
b
Au
o
a
i
ila
t
p
s
je
e
o
mje
nt dr. zi
a
i
nji
o kod nez
v
s
,
č
u
no kel ra lc
ao
o p r tu Nipo
am gi
lag je
am pra Mik
nja e
ro d . v
sa
je
,
ro
oj ok ć su i
Be
me šir vst v dne poli stra
h s k se
araznih bood no ti zabrinj
öln
nte
ilo
De jav no ć d ga
osam
ba k
m
v
sen
k
6
s
k
b
st
a
LN na t će 40 e m 23. ici otp ova ćuje g
a
v
o
K
,
a
kao
r
v
zu
p
o
2
u
s
dir
e
e
n
su
t
jer
što su menta
ed
D lesd s
avajuće sta
ekt
stig al
g
er
li
e
lja orica
,
og
if
e
bla nez
u
po 021 na š 5 p
m
ob ev ve izla
ve nje je
cu diji d zdr nim čet v ika. e, z o
nje
z
KÖ eđu avi nja aln 20 etn u p in gu per icin je+ go tipu
uju
n ve SZO
e
lni poremeća
svak je gornje
tk og
o
k
li s i
s
go i liara
r
ijih zaožd arm
ide pita
a
stomatolo
dr ti. a v ćina n-a
ječ zne
jabetes i rak
Ne a bozles
dn st je er
n
vr en jka va n
sk
jed to. . taj olsk sto
din
M osl va ent ka blj IDS iju, mo u ma
in tin
u
li
ci tog ose vst
a
ške skrbi
a
je
poji, idini i da je zna
o
po
O
v a đe
. T žb žu elo nira ori. ve avst „Ojevaj
r izv
u m Eu slu
go
ba alna kak
o db aj iju
ožip kao
Li r tn
tajskup jedn ceuti. i zd vjer pos gnu veni form e vje što
pr rža d žuj 0. o na str
čajno poratu nog sim pos
lina
i služi kao
o dj la at ra
polaz
ve uje dješ
sta
va slu
e i n zic ijr
o
a
ije
5
k
o
a
a
i
li
u
d
,
e
o
0
u
o
r
u
t
je
r
po
toč
v
e
poz
a
o
4
a
t
n
n
Uk
me
p
sljednjih 30
ra
o
iv na
uplj o.
1 od d ve
Ra nud ljeka bi
o jm .
cij
d
jih jemp ina:
raz kaimpružan
d o em su o p niz ist biod
vs ju m otka su s
se od p tog tak dicin osn
ovn
p o ne p o s t r a
n o
p
u
u
it
8
e
a
a
go
n
z
d
i
ih
a
o
j
j
o
din
rn izgle
pol
s
g
inf
d
o
p
k
u
m
og
g
n
1
li
a
t
itičk
a
a
p
orm
a
ij
s
n
s
raničenog
zbog
ru
u
a za t
u im
u 0 a
)
u akciju za
išlj . O am
d u li
litič ve
iak
a
et
mlj i?
su
i. O a
izn u, d a
o
,n
to
ita vu
a
a:
e mo bi
o 2ja kkak
št ale kr
je naci
e org re k j kog
pri
h
n
sv sse
v
mo
e
stu
m
a
o
o
E
n
se
iv
e
s
ko dala
č
o
glo
do rad 10 tir tren nu u, a a n ind ljeć
pa
r
a
o
ih
r
E
po
o
n
u
p
l
e
prevenciji
e
od ljam
a
r
s
ter uro š to sio
rim
poboljšanj
ur
o
po
inaf da4 p eđ jim - išlj
vi
o d em
k zem
liječenju ora ia .h
ći
se me
je
inf jim tali
i
cij stri ciju vrd po i su lin čet jet
e oralnog
s
o
k
re raj dir ne set
n
a
va .
u
e
a
lo
se nih zen e
o
n
e
pra
p
d
u
o
lnih
us njih
a
o
ln
a
f
a
v
v
is
te
a
n
6
je
a
e
lu
n
r
o
dak
bolesti.
ati
ar
lj
ze re-– p
Ve
e
j
a
jod ko
v gi tra ot u u el on po sv
jek
ju
oč
pit viih
dn
lug
en p o
o
zdravlja širo
ma mac sto E nap
rž nu
mlj
„Oralnot a lm
Pu pre išn ot v a k ten rod de
vn ana iše o 9 implem
li ent
rž
u Č Brit
Ko
ji
e
a
a
p
g
m svijeta.
e t va
re gis e p e s nav m je
ija vre
im
u
am osto o
ceje, isto
od ka:
d žaj k ve ke B aci
od Köl čke
va ova osta ljeka kiva
e n zdravlje dugo je
ra pru
eš anij niji su n cera ular nire trž u i i i n pre na se
d
e t
će
m
l
ma rme
no
re
o
e
u
ući
,
j
n
li
s
i
je
e
s
n
m
v
r
,
k
pra
a
e
b
r
p
o
r
k
p
m
e
S
a
t
i
s
p
a
n
zan
o
a
u
e
vov
s
n
it
n
a
(
oj,
ni nja
j
sk
oj
če
einf
i N ris
iko ez
i aln an o, eđ št
za a za ih
arem
og tne
u m
a ☛
ob juč ed va da ajv
an .
aja 9.
S
re og
koevaljnn
en dje
nij ene
ih
i
i
š
g
lj
rel
s
t
u
m
S
o
d
ju
r
č
,
e
t
.
ć
iz
n
i
a
u
1
o
o
u
po
r
l
D
i
b
e
te
a
a
c
j
t
n
r
e
r
vra
9
je
po
e
s r m až
I
še
im
č
far e tne
oz
tov bij
ćmaorm
m e je
lju
lje
se n ril e
vje
Eu cep ept pre nog di o
ne inf
vje jet vr t
tpla
ož su z 5
uk spo guć lja nja
aln VID
e
li
i,
d
l
B
aci
.
s
k
m
t
u
o
re
r
t
c
m
t
o
fo e v će orm rđu ina es nje vje anj ada
u
N
z
o
d
i
oci
a
do
ud
g
ič
A
kno
n
²
ij
i
ma
ru
sk od
a
d
O
nja rne oplj a. N i ku zim
s
ji
op
ra mo ve da
viš
je i. Nsi- biva
up cluk
m tk i
e a ona
de ti C
miš ući are. a ne ustr koj, u Ve A e
a
nj jve latf ot v god lnm uže po nir d t ijih to
an
md
se .
ar
s
ina utsk ustnactoion
ni
O e u g iz
sv lijek je
zini. Zaj
i o ajva pnje nja e
čn alndoj
ma iji i
liko
ru 0 0 t v r
da
a lj lia ralje
k
o
na e p a p 30 Koe dr ije pla je o jnov sto
j
edn
a
r
v
b
a
e
m
od ole
ž
e
i
e
d
o
o
s
li
ij
o
č
R
r
n
je
mo
k
ju
k
ć an u
c rn
ek nija lije
s
anpro tr u t
va
o
nim
a 5.0 0
og
a eb
ju
ve
t vr o
sk ov od u 2. U str se oji na u
po umu di
r
o
uju
trenutnu oja n žem
Jed
cij rodo
isp u fa
z
ij
p gu
un
us ko. N 11 83
tiala
a
tke ci. Z miji eni
vje
situaciijju
b a vo b r d
n
a
r
izn še ajm 99 ndu es ja, k ja ova
ind no. treć ute ćno
(Fotografija:
eđ em
o
a pu t a
vu
o
e zan
re jim i
st od luga
ož d ni
viš o z stojn itan mac
m
e
Oakland Ima
V
oralnog zdr
s e 1 i nm đa aci nd
izg em
jed aripvan
nja
s t o d pn
ra ja
Vi
st koj - M and
ika
ges/Shutters
d
izl am ret a je zereu
pit ividu iše g E
e
na svo
ij
l
avlja“, zak
v
uljuč
tock
p
nin
u int
o
ne ravlj ih
ku
no
e
t
k d
r
a
bil ilainje
d
,
em r u
na din lne oe oga str tre
r
a onoa.,
na njim alni d sv rop erne učiv je
iz v jeda i pr
ol jera bol io
go
K d on ih
a
ni se on eo a re
u,
h
oz sto je u
i
p
k
s
.
lj
A
G o nt a
e
s
n
p
k
t
o
u
a
n
o
d
o m e
ne
i
m
li
n
u
ov
s
s
r
rd g
o i u i av e z
o
o
nje COV a. M avje akog anin a –
ia
z ij
je de jmu db dem ržiš
izn a in d n a
tv o
i in kon jeću vaki
z
I
pr valo lja. . g žat ljen e n pit
t
a
PR
im ra m o ln u,
a
je
k
f
Viš , tak D -19 ogu o zd treć
ob a
ed
sa ove a
it
ET
lo ma 23 odr jav se j e u
lje dru enađ orm jsv tern ure
o
vn ih de . p ta jn ,
a
PL
k
g
es
n
pr avn cija iji. zo elik an 21 en ru če
a
sm e po đer , što ćnos ravs eg ž lm
ob es rojn
ze 20 vo
AT
d u na 00
e v etsk cija arnu i Eu uje d t
e
t
t
u
gl ova log iza e v z p 20
ta
zd atra encij vrh je ak
ITE
tes venim li
U no nisu lnm o b
ro
iše ih
izm
n o i .0 ih
a
g
J
m
j
n
S
i
o
a
ju
r
n
p
o
e
aln u p tua tir
i at oč đa li
int pru
lj
SE
eđ jes
dn
g 23 ov iz
p ko oe imi
ID će rž
na avst
an
ih
ln
op
eč a de
en
u
ž
m at ga aš 9, ode Od ne o
DO
im
r
v po
d e
I a v i, K i pr
n
ziv ate
lj
git učiv eni željn uslu isa. o pit ja
kli
Un do roiz D-1 v tu. ije ok a. O lo j om i
KR
ira lja eka o.
je r t k
☛
a
ga
a
aim
ko
r
.E
AJ
plj lne nje preg
a
za p V I iju ije asn kao alj oš avn e
ko
m
tv
ur uslu ni
e
a
na
A2
op
ga
su i CO ozic a sv ci k ivu zem % d ugl sk i s
do
nim nja plik ili na ledi su o je ne
e
t
0
lj
m
a
u
an
p
n se pr 14 7 e, ze ao a u
22
st
pr
la
nu a, lj ljek cije plat i mje snov ki
e
a
j
.G
et
im a p
d
ar
je jm mje je iz 1 o 5 rop izo , k al
tp
ek
re ni
pla
OD
po iti
e
n
j
e
k
o
a
u
a
m
N
n
u
r
i.
a
r
g
t
a
t
s s
ja,
n
dr
te
lj , o E ,
IN
p
đ
op ze
šk kom a b Prem ućno em
EI
na
še ga tite lja , iz ske Eur ih
d
ei
b
u
do
OS
dig inac duć a Eu st cij ido sje tite t va cu e rug
☛
TV
eno
ro
ita iju
po sje ms ran očn i d
om
de
AR
p
s
liz
ac ind ti m ljalik
nt
ITE
po oze , F ist ka
k
ij
iv
e
o
e
o
a
idu
.
r
PO
in lij lja ist
lm
im
aln a
PU
Ita ma g
ed
e
dn
ST
ia
ze isko
Je
.h
Bl
r

ln

d‘s

De
nta

lN

Op
ještaj SZO
a
otkriva al E ada
globalno s
armuan op
tanje oral
ov
nog zdrzadvr roptn
l
l
j
j
a
po avs ana jere
bo sljed tven u nje
les ic i s
ti C a p us
OV and tav
ID em kao
-19 ije

ew
s

pa

pe
r

OB
L JE
O

Str
an
ica
2

2

e

P

VAR
OST

H

KD

M :
TO ETE

LA UJ
P
za stručno
T AR
E
V
PR T
usavršavanje
S
O

kroz strukovne
časopise

HKD

25%

O
NA BNO
DE VI
20
NT TE
AL PRE 23.
TR TP
IB LA
UN TU
EH
R

popusta
na pretplatu

b

o
HK da
DM

za dva ili više doktora/
dentalnih tehničara iz
iste ordinacije/klinike

izd
go anj
a
d

Og

rsto
ck
.co
m

da M

P
Tbo
E
T
J
E
U
R HKDM

a
bod M

ng
/Sh
utt
e

boda
OM
LAT E:

las

išn
+ W TISK
je
EB ANO
IZD
AN
JE

+D
po od
at
g
i p odn ne
op os
us ti
ti

☛ Sva online izdanja časopisa dostupna su na web stranici dentalmedia.hr
HRK

Pretplatiti se možete na stranici
www.dentalmedia.hr,

upitom na info@dentalmedia.hr
ili jednostavnim popunjavanjem
potrebnih podataka internet
bankarstvom putem uplatnice.

= 46,45 �

HR4523600001101986296

Dental Media Grupa
I. G. Kovačića 15a
10410 Velika Gorica

Pretplata na časopis DT za 2023. g.

Pr
os
ina
c2
02
2.,

b
T
sto ilježe NIC
A
i še mato no 1
0
ato zdes loške 0 go
et
lo
u Z ško go nas dina
ag
g f din tave vis
o
reb
a
a
u. kulte sam u Hr košk
va
o
o
ta
Sv staln tsko lske
eu
čiliš osti j
Sto
ta
m-

pri

D

a
nt

nost
sklo a je
voju
d
s
e
j
li
i
zraz
avilo
nti i
a izj
acije udionik lna.
p
u
vi s
zbo
ms
ija, s t od osa j bila be
rakc
a
es
ekst
, a š vaj uređ
h
i
le
g
n
i
e
z
uz o
bavlj ezije be
njih
on o
t
kod
Nak ju anes
ezija
n
t
a
s
e
m
an
pri

eW
orl

Lig
hts

e

Th

0

10
i
av
sl 23.
ija 20
r
st a u
u
d Sn
i ID
a

tock
ters
Shut

l

or
W

go

di

94 /
ehog
hedg

n

De
s
‘
d

N

Slika:

l
ta

Th

HRK = 46,45 �

HR4523600001101986296
Upisati OIB, JMBG ili MB

Pretplata na časopis DT
za 2023. g.

br.
4

) [page_count] => 32 [pdf_ping_data] => Array ( [page_count] => 32 [format] => PDF [width] => 822 [height] => 1191 [colorspace] => COLORSPACE_UNDEFINED ) [linked_companies] => Array ( [ids] => Array ( ) ) [cover_url] => [cover_three] =>

[cover] => DT Croatia No. 3, 2023

[toc] => Array ( [0] => Array ( [title] => Diploma iz dentalne medicine među najcjenjenijima je u 2023. godini [page] => 1 ) [1] => Array ( [title] => Adolescentice više pate od bola temporomandibularnog zgloba [page] => 2 ) [2] => Array ( [title] => Novosti [page] => 3 ) [3] => Array ( [title] => Minimalno invazivno podizanje vertikalne dimenzije okluzije [page] => 6 ) [4] => Array ( [title] => Osnovni protokoli za uspješnu ugradnju implantata u estetskoj zoni ovisno o težini defekta nastalog nakon ekstrakcije zuba [page] => 8 ) [5] => Array ( [title] => Liječenje kompromitiranih zubi: uobičajene sumnje [page] => 12 ) [6] => Array ( [title] => Izvan okvira karte boja za zube: estetska snaga prirodne opalescencije [page] => 15 ) [7] => Array ( [title] => Utjecaj reciprocirajućeg i OTR-kretanja na otpornost mehaničkih NiTi (nikal-titanij) igala na lom u cikličkim testovima zamora i tijekom pripreme kanala u smolnim blokovima [page] => 19 ) [8] => Array ( [title] => Održavanje zubi i zdravog osmijeha naših pacijenata za cijeli život [page] => 22 ) [9] => Array ( [title] => Kako pacijente osvijestiti o važnosti čišćenja interdentalnih prostora? [page] => 24 ) [10] => Array ( [title] => SFZG [page] => 26 ) [11] => Array ( [title] => Razvijanje vaših poslovnih sustava u 2023. godini i nakon toga — Marketing [page] => 28 ) [12] => Array ( [title] => 12 “smrtnih” grijeha u stomatologiji [page] => 30 ) ) [toc_html] =>

Table of contents

[toc_titles] =>

[cached] => true )