DT Bosnia and Herzegovina No. 5, 2015
Vino šteti zubima i više nego što smo do sada znali
/ Ankete pokazale utjecaj ekonomske krize na sektor oralnog zdravlja u Portugalu
/ Istraživanje pokazalo nerealna očekivanja javnosti o zubnim implantatima
/ Začin curry je potencijalni lijek za oralni HPV karcinom
/ Laserski tretman uklanjanja vaskularne lezije usne
/ Temeljna stomatološka briga pomaže vam da zadržite svoj mladalački izgled
/ Čišćenje nasadnih instrumenata. Šta trebate očekivati?
/ Bakterijski virus - pronađen u otpadnim vodama Jeruzalema - mogao bi spriječiti infekcije korijenskog kanala
/ Bakterijski virus - pronađen u otpadnim vodama Jeruzalema - mogao bi spriječiti infekcije korijenskog kanala
/ Novi put u prevenciji karijesa?
/ Skoro 15% djece - mlađe od 8 godina - u Americi ima neliječene zubne karijese
/ Održan VI simpozijum doktora stomatologije sa međunarodnim učešćem u Foči
Array
(
[post_data] => WP_Post Object
(
[ID] => 67028
[post_author] => 0
[post_date] => 2015-10-12 15:40:14
[post_date_gmt] => 2015-10-12 15:40:14
[post_content] =>
[post_title] => DT Bosnia and Herzegovina No. 5, 2015
[post_excerpt] =>
[post_status] => publish
[comment_status] => closed
[ping_status] => closed
[post_password] =>
[post_name] => dt-bosnia-and-herzegovina-no-5-2015-0515
[to_ping] =>
[pinged] =>
[post_modified] => 2024-10-23 00:22:26
[post_modified_gmt] => 2024-10-23 00:22:26
[post_content_filtered] =>
[post_parent] => 0
[guid] => https://e.dental-tribune.com/epaper/dtbih0515/
[menu_order] => 0
[post_type] => epaper
[post_mime_type] =>
[comment_count] => 0
[filter] => raw
)
[id] => 67028
[id_hash] => b91f37e328ff36468af8ed86a4622c69c9436d063af326025e3e15e1f405bd58
[post_type] => epaper
[post_date] => 2015-10-12 15:40:14
[fields] => Array
(
[pdf] => Array
(
[ID] => 67029
[id] => 67029
[title] => DTBiH0515.pdf
[filename] => DTBiH0515.pdf
[filesize] => 0
[url] => https://e.dental-tribune.com/wp-content/uploads/DTBiH0515.pdf
[link] => https://e.dental-tribune.com/epaper/dt-bosnia-and-herzegovina-no-5-2015-0515/dtbih0515-pdf-2/
[alt] =>
[author] => 0
[description] =>
[caption] =>
[name] => dtbih0515-pdf-2
[status] => inherit
[uploaded_to] => 67028
[date] => 2024-10-23 00:22:20
[modified] => 2024-10-23 00:22:20
[menu_order] => 0
[mime_type] => application/pdf
[type] => application
[subtype] => pdf
[icon] => https://e.dental-tribune.com/wp-includes/images/media/document.png
)
[cf_issue_name] => DT Bosnia and Herzegovina No. 5, 2015
[contents] => Array
(
[0] => Array
(
[from] => 01
[to] => 01
[title] => Vino šteti zubima i više nego što smo do sada znali
[description] => Vino šteti zubima i više nego što smo do sada znali
)
[1] => Array
(
[from] => 02
[to] => 02
[title] => Ankete pokazale utjecaj ekonomske krize na sektor oralnog zdravlja u Portugalu
[description] => Ankete pokazale utjecaj ekonomske krize na sektor oralnog zdravlja u Portugalu
)
[2] => Array
(
[from] => 04
[to] => 04
[title] => Istraživanje pokazalo nerealna očekivanja javnosti o zubnim implantatima
[description] => Istraživanje pokazalo nerealna očekivanja javnosti o zubnim implantatima
)
[3] => Array
(
[from] => 05
[to] => 05
[title] => Začin curry je potencijalni lijek za oralni HPV karcinom
[description] => Začin curry je potencijalni lijek za oralni HPV karcinom
)
[4] => Array
(
[from] => 06
[to] => 07
[title] => Laserski tretman uklanjanja vaskularne lezije usne
[description] => Laserski tretman uklanjanja vaskularne lezije usne
)
[5] => Array
(
[from] => 09
[to] => 09
[title] => Temeljna stomatološka briga pomaže vam da zadržite svoj mladalački izgled
[description] => Temeljna stomatološka briga pomaže vam da zadržite svoj mladalački izgled
)
[6] => Array
(
[from] => 10
[to] => 11
[title] => Čišćenje nasadnih instrumenata. Šta trebate očekivati?
[description] => Čišćenje nasadnih instrumenata. Šta trebate očekivati?
)
[7] => Array
(
[from] => 12
[to] => 13
[title] => Bakterijski virus - pronađen u otpadnim vodama Jeruzalema - mogao bi spriječiti infekcije korijenskog kanala
[description] => Bakterijski virus - pronađen u otpadnim vodama Jeruzalema - mogao bi spriječiti infekcije korijenskog kanala
)
[8] => Array
(
[from] => 15
[to] => 15
[title] => Bakterijski virus - pronađen u otpadnim vodama Jeruzalema - mogao bi spriječiti infekcije korijenskog kanala
[description] => Bakterijski virus - pronađen u otpadnim vodama Jeruzalema - mogao bi spriječiti infekcije korijenskog kanala
)
[9] => Array
(
[from] => 16
[to] => 17
[title] => Novi put u prevenciji karijesa?
[description] => Novi put u prevenciji karijesa?
)
[10] => Array
(
[from] => 19
[to] => 19
[title] => Skoro 15% djece - mlađe od 8 godina - u Americi ima neliječene zubne karijese
[description] => Skoro 15% djece - mlađe od 8 godina - u Americi ima neliječene zubne karijese
)
[11] => Array
(
[from] => 20
[to] => 20
[title] => Održan VI simpozijum doktora stomatologije sa međunarodnim učešćem u Foči
[description] => Održan VI simpozijum doktora stomatologije sa međunarodnim učešćem u Foči
)
)
)
[permalink] => https://e.dental-tribune.com/epaper/dt-bosnia-and-herzegovina-no-5-2015-0515/
[post_title] => DT Bosnia and Herzegovina No. 5, 2015
[client] =>
[client_slug] =>
[pages_generated] =>
[pages] => Array
(
[1] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/2000/page-0.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/1000/page-0.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/200/page-0.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 67028-e6e1e743/2000/page-0.jpg
[1000] => 67028-e6e1e743/1000/page-0.jpg
[200] => 67028-e6e1e743/200/page-0.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[2] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/2000/page-1.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/1000/page-1.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/200/page-1.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 67028-e6e1e743/2000/page-1.jpg
[1000] => 67028-e6e1e743/1000/page-1.jpg
[200] => 67028-e6e1e743/200/page-1.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[3] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/2000/page-2.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/1000/page-2.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/200/page-2.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 67028-e6e1e743/2000/page-2.jpg
[1000] => 67028-e6e1e743/1000/page-2.jpg
[200] => 67028-e6e1e743/200/page-2.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[4] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/2000/page-3.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/1000/page-3.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/200/page-3.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 67028-e6e1e743/2000/page-3.jpg
[1000] => 67028-e6e1e743/1000/page-3.jpg
[200] => 67028-e6e1e743/200/page-3.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[5] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/2000/page-4.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/1000/page-4.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/200/page-4.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 67028-e6e1e743/2000/page-4.jpg
[1000] => 67028-e6e1e743/1000/page-4.jpg
[200] => 67028-e6e1e743/200/page-4.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[6] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/2000/page-5.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/1000/page-5.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/200/page-5.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 67028-e6e1e743/2000/page-5.jpg
[1000] => 67028-e6e1e743/1000/page-5.jpg
[200] => 67028-e6e1e743/200/page-5.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[7] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/2000/page-6.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/1000/page-6.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/200/page-6.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 67028-e6e1e743/2000/page-6.jpg
[1000] => 67028-e6e1e743/1000/page-6.jpg
[200] => 67028-e6e1e743/200/page-6.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[8] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/2000/page-7.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/1000/page-7.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/200/page-7.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 67028-e6e1e743/2000/page-7.jpg
[1000] => 67028-e6e1e743/1000/page-7.jpg
[200] => 67028-e6e1e743/200/page-7.jpg
)
[ads] => Array
(
[0] => Array
(
[post_data] => WP_Post Object
(
[ID] => 67030
[post_author] => 0
[post_date] => 2024-10-23 00:22:20
[post_date_gmt] => 2024-10-23 00:22:20
[post_content] =>
[post_title] => epaper-67028-page-8-ad-67030
[post_excerpt] =>
[post_status] => publish
[comment_status] => closed
[ping_status] => closed
[post_password] =>
[post_name] => epaper-67028-page-8-ad-67030
[to_ping] =>
[pinged] =>
[post_modified] => 2024-10-23 00:22:20
[post_modified_gmt] => 2024-10-23 00:22:20
[post_content_filtered] =>
[post_parent] => 0
[guid] => https://e.dental-tribune.com/ad/epaper-67028-page-8-ad/
[menu_order] => 0
[post_type] => ad
[post_mime_type] =>
[comment_count] => 0
[filter] => raw
)
[id] => 67030
[id_hash] => a50779f6ab6a73b8f7732fc915d5f40d3c15ea633d1ce9db1d23bdbd396962d1
[post_type] => ad
[post_date] => 2024-10-23 00:22:20
[fields] => Array
(
[url] => http://www.dental-tribune.com/companies_3406_sirona-the_dental_company.html?language=en
[link] => URL
)
[permalink] => https://e.dental-tribune.com/ad/epaper-67028-page-8-ad-67030/
[post_title] => epaper-67028-page-8-ad-67030
[post_status] => publish
[position] => -0.56,0,99.5,99.45
[belongs_to_epaper] => 67028
[page] => 8
[cached] => false
)
)
[html_content] =>
)
[9] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/2000/page-8.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/1000/page-8.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/200/page-8.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 67028-e6e1e743/2000/page-8.jpg
[1000] => 67028-e6e1e743/1000/page-8.jpg
[200] => 67028-e6e1e743/200/page-8.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[10] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/2000/page-9.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/1000/page-9.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/200/page-9.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 67028-e6e1e743/2000/page-9.jpg
[1000] => 67028-e6e1e743/1000/page-9.jpg
[200] => 67028-e6e1e743/200/page-9.jpg
)
[ads] => Array
(
[0] => Array
(
[post_data] => WP_Post Object
(
[ID] => 67031
[post_author] => 0
[post_date] => 2024-10-23 00:22:20
[post_date_gmt] => 2024-10-23 00:22:20
[post_content] =>
[post_title] => epaper-67028-page-10-ad-67031
[post_excerpt] =>
[post_status] => publish
[comment_status] => closed
[ping_status] => closed
[post_password] =>
[post_name] => epaper-67028-page-10-ad-67031
[to_ping] =>
[pinged] =>
[post_modified] => 2024-10-23 00:22:20
[post_modified_gmt] => 2024-10-23 00:22:20
[post_content_filtered] =>
[post_parent] => 0
[guid] => https://e.dental-tribune.com/ad/epaper-67028-page-10-ad/
[menu_order] => 0
[post_type] => ad
[post_mime_type] =>
[comment_count] => 0
[filter] => raw
)
[id] => 67031
[id_hash] => 36bb1deff18bbdf6933388f0f9df2029267b630436bb4a7e46cc6afc5b55a833
[post_type] => ad
[post_date] => 2024-10-23 00:22:20
[fields] => Array
(
[url] => http://www.dental-tribune.com/companies/content/id/25
[link] => URL
)
[permalink] => https://e.dental-tribune.com/ad/epaper-67028-page-10-ad-67031/
[post_title] => epaper-67028-page-10-ad-67031
[post_status] => publish
[position] => 3.44,67.76,92.7,28.14
[belongs_to_epaper] => 67028
[page] => 10
[cached] => false
)
)
[html_content] =>
)
[11] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/2000/page-10.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/1000/page-10.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/200/page-10.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 67028-e6e1e743/2000/page-10.jpg
[1000] => 67028-e6e1e743/1000/page-10.jpg
[200] => 67028-e6e1e743/200/page-10.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[12] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/2000/page-11.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/1000/page-11.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/200/page-11.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 67028-e6e1e743/2000/page-11.jpg
[1000] => 67028-e6e1e743/1000/page-11.jpg
[200] => 67028-e6e1e743/200/page-11.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[13] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/2000/page-12.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/1000/page-12.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/200/page-12.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 67028-e6e1e743/2000/page-12.jpg
[1000] => 67028-e6e1e743/1000/page-12.jpg
[200] => 67028-e6e1e743/200/page-12.jpg
)
[ads] => Array
(
[0] => Array
(
[post_data] => WP_Post Object
(
[ID] => 67032
[post_author] => 0
[post_date] => 2024-10-23 00:22:20
[post_date_gmt] => 2024-10-23 00:22:20
[post_content] =>
[post_title] => epaper-67028-page-13-ad-67032
[post_excerpt] =>
[post_status] => publish
[comment_status] => closed
[ping_status] => closed
[post_password] =>
[post_name] => epaper-67028-page-13-ad-67032
[to_ping] =>
[pinged] =>
[post_modified] => 2024-10-23 00:22:20
[post_modified_gmt] => 2024-10-23 00:22:20
[post_content_filtered] =>
[post_parent] => 0
[guid] => https://e.dental-tribune.com/ad/epaper-67028-page-13-ad/
[menu_order] => 0
[post_type] => ad
[post_mime_type] =>
[comment_count] => 0
[filter] => raw
)
[id] => 67032
[id_hash] => 564f58430a2276af7c1a73b925e5d7a47cbb6e04f4080d4e6b4abac70ad95372
[post_type] => ad
[post_date] => 2024-10-23 00:22:20
[fields] => Array
(
[url] => http://www.dental-tribune.com/articles/index/scope/news/region/international
[link] => URL
)
[permalink] => https://e.dental-tribune.com/ad/epaper-67028-page-13-ad-67032/
[post_title] => epaper-67028-page-13-ad-67032
[post_status] => publish
[position] => 22.22,24.59,73.92,71.58
[belongs_to_epaper] => 67028
[page] => 13
[cached] => false
)
)
[html_content] =>
)
[14] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/2000/page-13.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/1000/page-13.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/200/page-13.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 67028-e6e1e743/2000/page-13.jpg
[1000] => 67028-e6e1e743/1000/page-13.jpg
[200] => 67028-e6e1e743/200/page-13.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[15] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/2000/page-14.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/1000/page-14.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/200/page-14.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 67028-e6e1e743/2000/page-14.jpg
[1000] => 67028-e6e1e743/1000/page-14.jpg
[200] => 67028-e6e1e743/200/page-14.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[16] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/2000/page-15.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/1000/page-15.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/200/page-15.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 67028-e6e1e743/2000/page-15.jpg
[1000] => 67028-e6e1e743/1000/page-15.jpg
[200] => 67028-e6e1e743/200/page-15.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[17] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/2000/page-16.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/1000/page-16.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/200/page-16.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 67028-e6e1e743/2000/page-16.jpg
[1000] => 67028-e6e1e743/1000/page-16.jpg
[200] => 67028-e6e1e743/200/page-16.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[18] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/2000/page-17.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/1000/page-17.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/200/page-17.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 67028-e6e1e743/2000/page-17.jpg
[1000] => 67028-e6e1e743/1000/page-17.jpg
[200] => 67028-e6e1e743/200/page-17.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[19] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/2000/page-18.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/1000/page-18.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/200/page-18.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 67028-e6e1e743/2000/page-18.jpg
[1000] => 67028-e6e1e743/1000/page-18.jpg
[200] => 67028-e6e1e743/200/page-18.jpg
)
[ads] => Array
(
[0] => Array
(
[post_data] => WP_Post Object
(
[ID] => 67033
[post_author] => 0
[post_date] => 2024-10-23 00:22:20
[post_date_gmt] => 2024-10-23 00:22:20
[post_content] =>
[post_title] => epaper-67028-page-19-ad-67033
[post_excerpt] =>
[post_status] => publish
[comment_status] => closed
[ping_status] => closed
[post_password] =>
[post_name] => epaper-67028-page-19-ad-67033
[to_ping] =>
[pinged] =>
[post_modified] => 2024-10-23 00:22:20
[post_modified_gmt] => 2024-10-23 00:22:20
[post_content_filtered] =>
[post_parent] => 0
[guid] => https://e.dental-tribune.com/ad/epaper-67028-page-19-ad/
[menu_order] => 0
[post_type] => ad
[post_mime_type] =>
[comment_count] => 0
[filter] => raw
)
[id] => 67033
[id_hash] => e6393adeeb3396d45ea9572c92dee6296b24b3ea0a3450bb30a5e940960c4d94
[post_type] => ad
[post_date] => 2024-10-23 00:22:20
[fields] => Array
(
[url] => http://www.dental-tribune.com/companies_866_fdi_world_dental_federation.html
[link] => URL
)
[permalink] => https://e.dental-tribune.com/ad/epaper-67028-page-19-ad-67033/
[post_title] => epaper-67028-page-19-ad-67033
[post_status] => publish
[position] => 22.62,25.41,72.73,69.95
[belongs_to_epaper] => 67028
[page] => 19
[cached] => false
)
)
[html_content] =>
)
[20] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/2000/page-19.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/1000/page-19.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/200/page-19.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 67028-e6e1e743/2000/page-19.jpg
[1000] => 67028-e6e1e743/1000/page-19.jpg
[200] => 67028-e6e1e743/200/page-19.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[21] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/2000/page-20.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/1000/page-20.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/200/page-20.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 67028-e6e1e743/2000/page-20.jpg
[1000] => 67028-e6e1e743/1000/page-20.jpg
[200] => 67028-e6e1e743/200/page-20.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[22] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/2000/page-21.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/1000/page-21.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/200/page-21.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 67028-e6e1e743/2000/page-21.jpg
[1000] => 67028-e6e1e743/1000/page-21.jpg
[200] => 67028-e6e1e743/200/page-21.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[23] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/2000/page-22.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/1000/page-22.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/200/page-22.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 67028-e6e1e743/2000/page-22.jpg
[1000] => 67028-e6e1e743/1000/page-22.jpg
[200] => 67028-e6e1e743/200/page-22.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[24] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/2000/page-23.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/1000/page-23.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/200/page-23.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 67028-e6e1e743/2000/page-23.jpg
[1000] => 67028-e6e1e743/1000/page-23.jpg
[200] => 67028-e6e1e743/200/page-23.jpg
)
[ads] => Array
(
[0] => Array
(
[post_data] => WP_Post Object
(
[ID] => 67034
[post_author] => 0
[post_date] => 2024-10-23 00:22:20
[post_date_gmt] => 2024-10-23 00:22:20
[post_content] =>
[post_title] => epaper-67028-page-24-ad-67034
[post_excerpt] =>
[post_status] => publish
[comment_status] => closed
[ping_status] => closed
[post_password] =>
[post_name] => epaper-67028-page-24-ad-67034
[to_ping] =>
[pinged] =>
[post_modified] => 2024-10-23 00:22:20
[post_modified_gmt] => 2024-10-23 00:22:20
[post_content_filtered] =>
[post_parent] => 0
[guid] => https://e.dental-tribune.com/ad/epaper-67028-page-24-ad/
[menu_order] => 0
[post_type] => ad
[post_mime_type] =>
[comment_count] => 0
[filter] => raw
)
[id] => 67034
[id_hash] => 852928173eb362c6d4ef0a98d442807eff413e708fe9106c449d775508fabdc6
[post_type] => ad
[post_date] => 2024-10-23 00:22:20
[fields] => Array
(
[url] => http://www.dental-tribune.com/companies/3873_croixture.html
[link] => URL
)
[permalink] => https://e.dental-tribune.com/ad/epaper-67028-page-24-ad-67034/
[post_title] => epaper-67028-page-24-ad-67034
[post_status] => publish
[position] => 0.24,0.27,100.7,99.73
[belongs_to_epaper] => 67028
[page] => 24
[cached] => false
)
)
[html_content] =>
)
)
[pdf_filetime] => 1729642940
[s3_key] => 67028-e6e1e743
[pdf] => DTBiH0515.pdf
[pdf_location_url] => https://e.dental-tribune.com/tmp/dental-tribune-com/67028/DTBiH0515.pdf
[pdf_location_local] => /var/www/vhosts/e.dental-tribune.com/httpdocs/tmp/dental-tribune-com/67028/DTBiH0515.pdf
[should_regen_pages] => 1
[pdf_url] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/67028-e6e1e743/epaper.pdf
[pages_text] => Array
(
[1] =>
untitled
The World’s Dental Newspaper
BiH Edition
n
Bosna i Hercegovina, juni 2015 - godina II br. 5
www.dental-tribune.com
Tema
Tema
Tema
Laserski tretman uklanjanja
vaskularne lezije usne
Broj zuba nam može reći
koliko ćemo dugo živjeti
Trajnom edukacijom stomatološkog
tima do uspješnije svakodnevne
prakse
strana 23
strana 6
strana 21
Vino šteti zubima i više nego što Žene zvaču drugačije
od muškaraca
smo do sada znali
ADELAIDE, Australija: Novo istraživanje sa Univerziteta u Adelaidi
nagovještava da bi ljubitelji vina mogli ozbiljno naškoditi svojim zubima ukoliko ne poduzmu preventivne mjere protiv dentalne erozije.
Prema informacijama iz članka koji je objavljen u posljednjem izdanju Australijskog dentalnog časopisa, demineralizacija se javlja samo
10 minuta nakon što se caklina zuba izloži organskim kiselinama
ovog alkoholnog pića.
Istraživači su istakli da ova saznanja
stavljaju degustatore vina u nezavidnu poziciju, jer su izloženi velikom
riziku od istrošenosti zuba. Prethodna istraživanja pronašla su samo
efekt demineralizacija cakline sat
vremena nakon konzumiranja vina.
Profesionalni degustator vina
dnevno testiraju i do 150 različitih
vina, a vinske sudije čak i više. Prilikom degustacije vina piće se zadržava u ustima i do 60 sekundi prije
nego što se ispljune.
Da bismo procijenili demineralizaciju tokom degustacije vina, naš
tim je simulirao uslove ovog procesa u laboratoriju gdje su, u više
navrata, izlagali izvađene umnjake
bijelom vinu i vještačkoj pljuvački.
Potom je sproveden nano-scratch
test nakon jedne i deset minuta, a
rezultati su pokazali da se dubina
ogrebotine povećala.
Hrapavost zubne cakline takođe
se povećela za skoro 200%.
Na osnovu novih otkrića, istraživači preporučuju profesionalnim
degustatorima vina da poduzmu
preventivne mjere koje uključuju
primjenu sredstava za remineralizaciju kao što su kalcij, fosfat i fluorid kako bi rizik od erozije sveli na
minimum. Istraživači su u izvještaju istakli i da su žvakanje žvakaćih
guma i izbjegavanje četkanja zuba
jutro prije degustacije vina, neke od
dodatnih mjera koje mogu smanjiti
nanošenje štete zubima.
„Nakon degustacije vina zubi postaju mnogo mekši pa preporučujemo ispiranje usta vodom nakon
ovog procesa, a kada dođe vrijeme
da čistite zube stavite malo paste za
zube na prst i protrljajte“, savjetuje
prof. Sue Bastian sa univerzitetske
Škole agrikulture, hrane i vina koja
se, između ostalog, bavi i podučavanjem kako napraviti vino. „Čišćenje tako mekih zuba četkicom povećava rizik od uništavanja cakline
zuba“, dodao je prof. Bastian.
Sa pH-vrijednošću od 3 i 4, kiselost vina može se porediti sa većinom bezalkoholnih pića koja su,
zahvaljujući visokoj koncentraciji
organskih kiselina, okarakterisana
kao glavni uzročnici istrošenosti
zuba širom svijeta naročito kod
djece. Međutim, većina profesionalnih vinskih organizacija svojim članovima trenutačno ne preporučuje nikakve dodatne mjere
opreza. DT
JECHEON, Koreja: Istraživači iz
Koreje pronašli su značajne razlike
među spolovima u veličini zalogaja, u gramima hrane probavljene u
minuti te u snazi žvakanja i sveukupnom trajanju jednog jela. Muškarci prave veće zalogaje i jedu brže
dok žene žvaču istom brzinom kao
i muškarci, ali naprave brojčano
više pokreta žvakanja po zalogaju
produžujući značajno trajanje jednog obroka.
Istraživanje je uključilo 24 muškarca i 24 žene. Dok su učesnici
žvakali porciju od 152 grama kuhane riže, istraživači su, uz pomoć
elektroda zalijepljenih na kožu koja
prekriva mišiće za mastikaciju,
izmjerili veličinu zalogaja, snagu
žvakanja, broj pokreta žvakanja po
gramu, ukupan broj pokreta žvakanja i druge faktore.
Analiza je pokazala da su veličina zalogaja i snaga žvakanja znatno
veće kod učesnika muškog, nego
kod učesnica ženskog spola. Sveukupna brzina jela je znatno veća
kod muškaraca u odnosu na žene.
Iako nije bilo razlike u brzini pokreta žvakanja među muškarcima
i ženama, broj pokreta žvakanja po
gramu bio je znatno veći kod žena
u odnosu na muškarce. Stoga, sveukupno trajanje jednog obroka bilo
je znatno duže kod žena u odnosu
na muškarce.
„Rezultati istraživanja jasno pokazuju da žene prave manje zagrize, uzimaju manje zalogaje, i žvaču
temeljitije, manjom snagom žvakanja u odnosu na muškarce dok
konzumiraju jednaku količinu hrane“, zaključili su istraživači.
Istraživanje Razlike u ponašanju
prilikom jela i u procesu mastikacije po spolovima i statusu pretilosti,
objavljeno je u januaru u sklopu
časopisa Psihologija i ponašanje. DT
[2] =>
untitled
2
Uvodnik
Dental Tribune BiH Edition - Juni 2015
LICENSING BY DENTAL TRIBUNE INTERNATIONAL
PUBLISHER - TORSTEN OEMUS
GROUP EDITOR - Daniel Zimmermann
newsroom@dental-tribune.com
Tel.: +49 341 48 474 107
CLINICAL EDITOR - Magda Wojtkiewicz
ONLINE EDITOR/SOCIAL MEDIA MANAGER - Claudia Duschek
EDITORIAL ASSISTANTS - Anne Faulmann, Kristin Hübner
COPY EDITORS - Sabrina Raaff, Hans Motschmann
PUBLISHER/PRESIDENT/CEO - Torsten Oemus
CHIEF FINANCIAL OFFICER - Dan Wunderlich
CHIEF TECHNOLOGY OFFICER - Serban Veres
BUSINESS DEVELOPMENT MANAGER - Claudia Salwiczek
JR. MANAGER BUSINESS DEVELOPMENT - Sarah Schubert
RIJEČ UREDNIKA
PROJECT MANAGER ONLINE - Martin Bauer
EVENT MANAGER - Lars Hoff mann
MARKETING & SALES SERVICES - Nicole Andrä
EVENT SERVICES - Esther Wodarski
P
oštovane kolegice i kolege, pred Vama je još jedan broj Dental
Tribune BiH edition. Pored dobrih stručnih članaka koji su vrlo
bitni za svakodnevnu praksu moram se osvrnuti i na ovaj protekli
period koji je bio prilično dinamičan. Ukazao bih na kontinuiranu
edukaciju koju smo prvi puta organozovali pored stomatologa i za
stomatološke sestre i zubne tehničare. Sa rekordnih 720 učesnika ovo
je bila najposjećenija edukacija od osnivanja Federalne stomatološke komore. Održana je također i skupština Federalne stomatološke
komore na kojoj su usvojene odluke i pravilnici sa kojima se možete
upoznati na našoj web stranici. Održan je sastanak sa novim mini-
strom zdravstva, te smo tražili mnoge izmjene pravilnika o privatnoj
praksi, da bi se kolegama olakšao rad u ovako teškim uslovima, a kolegama koji su u društvenom sektoru nastojimo pomoći izmjenama
standarda i normativa te bolje satnice. Iz tog razloga održan je i sastanak svih predsjednika Federalnih komora, biomedicinskih - humanih nauka gdje smo usaglasili stavove te ćemo u nekim segmentima,
prvi puta, djelovati jedinstveno prema ministarstvima i zavodima
osiguranja.
Sad nam, nadam se, svima slijede ljetni odmori, pa uživajte, odmorite se i očekujte nas opet u oktobru.
ACCOUNTING SERVICES - Karen Hamatschek, Anja Maywald
Manuela Hunger
MEDIA SALES MANAGERS - Matthias Diessner (Key Accounts,
Melissa Brown (International), Antje Kahnt (International),
Peter Witteczek (Asia Pacific), Weridiana Mageswki (Latin
America), Maria Kaiser (USA), Hélène Carpentier (Europe,
Barbora Solarova (Eastern Europe)
EXECUTIVE PRODUCER - Gernot Meyer
ADVERTISING DISPOSITION - Marius Mezger
DENTAL TRIBUNE INTERNATIONAL
Holbeinstr. 29, 04229 Leipzig, Germany
Tel.: +49 341 48 474 302 | Fax: +49 341 48 474 173
info@dental-tribune.com | www.dental-tribune.com
DENTAL TRIBUNE ASIA PACIFIC LTD.
Room A, 20/F, Harvard Commercial Building,
105–111 Thomson Road, Wanchai, Hong Kong
Tel.: +852 3113 6177 | Fax: +852 3113 6199
TRIBUNE AMERICA, LLC
116 West 23rd Street, Ste. 500, New York, N.Y. 10011, USA
Tel.: +1 212 244 7181 | Fax: +1 212 244 7185
Godina I broj 2, oktobar 2014
Dental Tribune BiH Edition
ISSN broj: 2303-601X
VLASNIK LICENCE
Stomatološka komora FBiH
Antuna Hangija do br.3, 71000 Sarajevo, BiH
IZDAVAČ
Stomatološka komora FBiH
Antuna Hangija do br.3, 71000 Sarajevo, BiH
www.stomatoloskakomora.ba
Tel/Fax:+387 33 203 075
e-mail: info@stomatoloskakomora.ba
Ankete pokazale utjecaj ekonomske krize
na sektor oralnog zdravlja u Portugalu
PORTO, Portugal: Rezultati prvog Državnog barometra oralnog
zdravlja, istraživanja u oblasti
oralnog zdravlja koje je sprovela
Portugalska stomatološka asocijacija, pokazali su da je finansijska kriza koja vlada svijetom još
od 2008. godine imala značajan
utjecaj i na pristupanje oralnom
zdravlju u Portugalu. Istraživanje
je pokazalo da su novčani problemi glavni razlog zbog kojeg
intervjuisane osobe nisu posjetile stomatologa tokom protekle
godine.
Nešto više od 20% ispitanika
znatno su prorijedili svoje posjete
stomatologu upravo iz finansijskih
razloga. Više od 8% ispitanika odgovorili su da nikada nisu bili kod
stomatologa.
Iako je većina ispitanika potvrdila da imaju mnogo problema sa
zubima prilikom jela, tek 48,8%
njih izjavilo je da posjećuju stoma-
tologa svake godine radi redovnog
pregleda, a 29,5% ispitanih izjavilo
je da posjećuju stomatologa samo u
hitnim slučajevima kada ih zaboli
zub.
Barometar je, takođe, pokazao da
70% portugalskog stanovništva ima
nekoliko zuba koji im nedostaju u
usnoj šupljini od kojih 20% imaju
zubnu strukturu u kojoj fali najmanje 10 zuba, dok 7% ispitanih nema
niti jedan zub. Od ovih 7%, samo
7,7% nosi fiksne protetske radove,
a 36,2% nose druge vrste protetskih
radova. To znači da preko 56% njih
ne nosi nikakve protetske radove.
U pogledu njihovih higijenskih
navika, barometar je pokazao da
97,3% ispitanih redovno čisti svoje
zube četkicom, od kojih 72,2% čisti
zube više od dva puta dnevno. Međutim, 54,4% ispitanih izjavilo je
da ne koriste sredstvo za ispiranje
usta, a 76,2% da ne koriste konac
za zube.
GLAVNI UREDNIK
Prim.dr. Edin Muhić
IZVRŠNI DIREKTOR
Prim.dr. Edin Muhić
MARKETING
Stomatološka komora FBiH
e-mail: adi.m@stomatoloskakomora.ba
www.stomatoloskakomora.ba
DIZAJN
Adis Duhović, prof. / PERFECTA, Sarajevo
PREVOD
Edina Karić
LEKTOR
Zdenka Pejić
STRUČNI SAVJETNICI
Prim.dr. Mirjana Duspara
Prim.dr. Šemsa Bašović
Prof.dr.sc. Lejla Ibrahimagić-Šeper
Prim.dr. Mirsad Tokić
prim.dr. Šenol Bejtula
SEKRETAR
Remza Sladić
ŠTAMPA
A3 studio d.o.o.
TIRAŽ
1200 primjeraka
„Rezultati koje barometar pokazuje govore nam da još uvijek ima
puno toga što se treba uraditi u vezi
sa oralnim zdravljem u Portugalu“,
imaju ozbiljne patološke promjene.
Broj ljudi koji nemaju zube je zabrinjavajuće visok te im je time onemogućena pravilna ishrana, a tako
rekao je dr. Oralndo Monteiro da
Silva, predsjednik Portugalske stomatološke asocijacije i bivši predsjednik FDI Svjetske stomatološke
federacije. „Razne bolesti poput
dijabetesa, kardiovaskularne bolesti i infekcije su pod velikim utjecajem oralnog zdravlja. Ljudi uvijek odgađaju posjetu stomatologu
što znači da, jednom kad odu, već
i cjelokupno zdravlje dovedeno u
opasnost.“
Rezultati su zasnovani na istraživanju koje je sprovedeno širom
Portugala i koje je uključilo 1102
ispitanika. Rezultati su predstavljeni na 23. godišnjem kongresu Portugalske stomatološke asocijacije
koji je održan u periodu od 6. do 8.
novembra 2014. godine u Portu. DT
Urednički sadržaj preveden i reproduciran u ovom broju od
Dental Tribune International, Njemačka, je pod autorskim pravima Dental Tribune International GmbH. Sva prava su zadržana.
Objavljeno sa odobrenjem Dental Tribune International GmbH,
Holbeinstr. 29, 04229 Leipzig, Njemačka. Reprodukcija u bilo
kojem obliku na bilo kojem jeziku dijelom ili u cijelosti, bez prethodnog odobrenja Dental Tribune International GmbH je strogo
zabranjena. Dental tribune je zaštitni znak Dental Tribune International GmbH.
DTI - VLASNIČKA STRUKTURA
IZDAVAČ I VLASNIK LICENCE
Stomatološka komora FBiH
ODGOVORNA OSOBA IZDAVAČA
Prim.dr. Edin Muhić
IDENTIFIKACIONI BROJ
4200486540005
PDV BROJ
200486540005
SJEDIŠTE
Antuna Hangija do br.3
71000 Sarajevo, BiH
TEL/FAX
+387 33 203 075
NAZIV MEDIJA
Dental Tribune
VRSTA MEDIJA
Štampani
[3] =>
untitled
Charisma Classic set 8 x 4 g
+ Charisma Classic 4 x 4 g
320 KM
Ponuda je dostupna kod Heraeus Kulzer ovlaštenih distributera:
DENTAL SM d.o.o.
Branka Popovića 266, 78 000 Banja Luka
Tel +387.51.370.724, Fax +387.51.370.724
E-mail dental.sm@blic.net
SANITARIA DENTAL d.o.o.
Blajburških žrtava 23, 88000 Mostar
Tel + 387.36.348.894, Fax + 387.36.348.801
E-mail info@sanitaria-dental.ba
Charisma® Classic.
&KDULVPD&ODVVLFMHVYMHWORVQRSROLPHUL]LUDMXÉLUDGLRRSDNQLPLNURKLEULGQLNRPSR]LW8MHGQRMH
■
MHGLQLNRPSR]LWQLPDWHULMDONRMLVDGUĻLQRYX0LFURJODVV®,,WHKQRORJLMXSXQLOD
■
-HGQRVWDYQHPRQRNURPDWVNHWHKQLNHLSULURGQLMLL]JOHGUHVWDXUDFLMD
■
-HGQRVWDYDQRGDELURGJRYDUDMXÉHERMHLQMHQHSULODJRGEH
-HGQRVWDYQRSULNULYDQMHGLVNRORUDFLMD
■
&KDULVPD&ODVVLFVHW[J $$$$%&2$2$*/80$%RQGPO*/80$(WFKJHO[POYRGLÏERMD
&KDULVPD&ODVVLFVHW[J $$$2$YRGLÏERMD
Giving a hand to oral health.
6OLNHSURL]YRGDVXLOXVWUDFLMH+HUDHXV.XO]HU]DGUĻDYDSUDYRQDL]PMHQX1DYHGHQDFLMHQDQH
XNOMXÏXMH3'97RÏQXFLMHQXSURYMHULWHNRGYDĞHJGREDYOMDÏD3RQXGDYULMHGLGRLVWHND]DOLKD
heraeus-kulzer.com
[4] =>
untitled
4
Zanimljivosti
Dental Tribune BiH Edition - Juni 2015
Istraživanje pokazalo nerealna
očekivanja javnosti o zubnim
implantatima
HONG KONG, Kina: Zubni implantati postaju sve više popularni među pacijentima koji imaju tek nekoliko zuba ili
su potpuno bezubi. Stomatološka industrija i doktori dentalne medicine nude detaljne informacije o implantatskim
materijalima, funkcijama i procedurama. Ipak, veliki broj ljudi nije dobro informiran te zbog toga precjenjuju funkcionalnost implantata dok podcjenjuju stručnost potrebnu u implantologiji. Predstavljamo vam rezultate kvalitativnog istraživanja sprovedenog na Univerzitetu u Hong Kongu.
Istraživači su imali cilj procijeniti
informacije koje se plasiraju javnosti o zubnim implantatima, koliko
javnost razumije date informacija
te koliko njihovo razumijevanje informacija utječe na traženje zdravstvene brige i donošenje odluka.
Tokom istraživanja ispitano je
28 odraslih osoba starosne dobi
između 35 i 64 godine koji nikada
nisu imali nikakve veze sa stomatologijom kao profesijom. Da bi
učestvovali u istraživanju, učesnici
su morali imati barem jedno upražnjeno mjesto u zubnoj strukturi te
su trebali čuti za zubne implantate,
ali da nikada nisu imali zubni implantat niti su se konsultovali sa
svojim stomatologom u vezi s tim.
Ispitanici su podijeljeni u šest
fokusnih skupina u kojima se razgovaralo o zubnim implantatima.
Učesnici su dijelili svoje individualno znanje o implantatima sa
ostatkom grupe. Sve grupne diskusije doslovno su transkribovane
od riječi do riječi te su podvrgnute
tematskoj analizi sadržaja koja je
popraćena temeljitim teorijskim
pristupom.
Tim kineskih istraživača ustanovio je da su učesnici došli do infor-
macija o zubnim implantatima na
različite načine kao što su oglasne
ploče, printane reklame, društveni
mediji te lične veze.
Prema riječima istraživača učesnici su izrazili očekivanja da zubni
implantati vraćaju izgled, funkciju
i kvalitet pacijentovih zuba u potpuno normalno stanje.
„Smatrali su zubne implantate lijekom za sve slučajeve u kojima se
javlja nedostatak zuba te su precje-
njivali njihovu funkcionalnost i
dugovječnost“, istakli su naučnici.
Pored toga, pacijenti su podcijenili stručnost potrebnu da se iznese
jedan klinički postupak umetanja
zubnog implantata. Međutim, ono
što je najviše utjecalo na to da se ne
odluče za stomatološki tretman sa
zubnim implantatima jesu njihove
visoke cijene, invazivnost samog
procesa, brojni rizici te moguće
komplikacije.
Istraživanje je pokazalo i da je
javnost izložena informacijama
različitog kvaliteta te da imaju nerealna očekivanja o pitanju zubnih
implantata. Istraživači su istakli
da ovakva percepcija može znatno
utjecati na odluke o traženju stomatološke brige.
„Naše viđenje problema i iskustva koja smo stekli tokom ovog
kvalitativnog istraživanja mogu
pomoći ljekarima da bolje shva-
te percepciju javnosti, da olakšaju
sami sebi konstruktivnu komunikaciju između pacijenata i stomatologa te da doprinesu kreiranju pozitivnih kliničkih iskustava
u implantatskoj stomatologiji“,
zaključili su istraživači.
Istraživanje pod nazivom Javna percepcija zubnih implantata:
Kvalitativno istraživanje objavljeno je online 8. maja u Časopisu
stomatologije. DT
[5] =>
untitled
Zanimljivosti
Dental Tribune BiH Edition - Juni 2015
Hijaluronska kiselina
KLINIČKI DOKAZANA EFIKASNOST
INDIKACIJE
otečene desni i desni koje
krvare • parodontitis •
gingivitis • hirurški zahvati •
nadraženo zubno meso zbog
zubnih proteza • afte
Gengigel® gel
20 ml tuba
0,2 % hijaluronska
kiselina
Gengigel® sprej
50 ml sprej
0,01 % hijaluronska
kiselina
Upotreba:
Sloj gela ravnomjerno
utrljajte u desni.
Upotreba:
Nanesite 1–2 puta
na oboljelo područje.
bez
alkohola
Upotreba:
Za dojenčad kad im
izbijaju zubi i djecu
do 7. godine kod
krvarenja desni.
Sloj gela ravnomjerno
utrljajte u desni.
Začin curry je
potencijalni lijek za
oralni HPV karcinom
NEW DELHI, Indija: Najnovije istraživanje je pokazalo da kurkumin, inače jedan od osnovnih sastojaka kurkume ili curry-ja u prahu, ima uticaj prigušavanja humanog papiloma virusa (HPV), koji
se tokom posljednjih nekoliko desetljeća sve više povezuje sa razvojem oralnog karcinoma. Naučnici su otkrili da prirodni antioksidant
kurkumin usporava ekpresiju HPV-a što nagovještava da bi mogao
biti od pomoći pri kontroli širenja oralnih karcinoma povezanih sa
HPV-om.
Vašim
desnima je
neophodan
Gengigel® Baby gel
15 ml tuba
0,2 % hijaluronska
kiselina
5
Gengigel® otopina
150 ml plastična
bočica
0,025 % hijaluronska
kiselina
Upotreba:
Za sprečavanje
nastanka krvarenja
desni i za njegu
cijele usne šupljine.
Ispirajte 1–2 minute,
više puta na dan.
Neliječena parodontalna bolest vodi do gubitka zuba.
Prvi znak gingivitisa i parodontitisa je krvarenje desni.
www.gengigel.ba
Na osnovu rezultata prethodnih
istraživanja iz 2005.godine koja su
pokazala inhibitorni uticaj kurkumina na HPV i ćelije cerviklnog karcinoma, međunarodni tim
istraživača iz Indije i SAD-a je kroz
seriju laboratorijskih eksperimenata testirao njegov uticaj na oralni
karcinom.
Naučnici su stavili ćelije oralnog
karcinoma pozitivne na HPV tip
16 u inkubator zajedno sa različitim koncentracijama kurkumina
u fiksnom vremenskom periodu
te su otkrili da biljni antioksidant
reguliše i sputava ekspresiju HPV-a
i stimuliše rad posebnih proteina koji sprečavaju širenje tumora.
Kurkumin takođe smanjuje i izdr-
žljivost ćelija te inducira morfološke promjene i apoptozu ćelija oralnog raka pozitivnih na HPV tip 16.
Istraživači su zaključili da kurkumin ima terapeutski potencijal
za visoko-rizične oralne HPV karcinome.
Karcinom oralnih skvamoznih
ćelija je na šestom mjestu na listi
najrasprostranjenijih karcinoma u
svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija izjavljuje da se učestalost
pojave oralnog karcinoma kreće od
1 do 10 slučajeva na 100 000 ljudi
u većini država.Prema procjenama
projekta GLOBOCAN jedan je od
najučestalijih zloćudnih tumora.
Projekat je ispitao učestalost pomenutog tumora među 50% svih
malignih tumora u Indiji i Južnoj
Aziji. Glavni uzročnici karcinoma oralnih skvamoznih ćelija su
pušenje i konzumiranje alkohola.
Međutim, veliki broj studija je pokazao da je značajan dio oralnih
karcinoma povezan sa oralnim
HPV infekcijama.
Istraživanje pod nazivom Kurkumin modulira ćelijske AP-1,
NF-kB i HPV16 E6 proteine u
oralnom karcinomu je objavljeno online 23.aprila na ecancermedicalscience, časopisu o
karcinomu kojem je omogućen
pristup. Časopis objavljuje Evropski institut za onkologiju i Organizacija evropskih institucija za
karcinom. DT
[6] =>
untitled
6
Prikaz kliničkog slučaja
Dental Tribune BiH Edition - Juni 2015
Laserski tretman
uklanjanja
vaskularne
lezije usne
Autori: prof. ass. Merita Bardhoshi,
prof. dr. Norbert Gutknecht,
prof. ass. Edit Xhajanka, dr. Esat
Bardhoshi, dr. Alketa Qafmolla, Dritan
Gjini & Elda Gjini, Albanija i Njemačka
Mulliken i Glowacki su 1982. godine na osnovu kliničkih, histohemijskih i celularnih kriterija predstavili
jednostavnu klasifikaciju da bi razlikovali razne vaskularne anomalije (Genovese et al., 2010). Opisali
su dva različita oblika- hemangiome i vaskularne malformacije. Po
porijeklu, lezije mogu biti traumatične ili idiopatske.
Hemangiomi predstavljeni po
različitoj morfologiji: Neki su mali
i jedva primijetni, dok su drugi
pak veliki i deformisani. Pljosnati,
crvenkasti hemangiomi su obično
površni. Oni koji se javljaju dublje
pod kožom su obično plavkasti i
nazivaju se dubokim hemangiomima (Thurnherr et al., 2000). Ukoliko je hemangiom potkožni (duboki) ali izbija i na površinu, onda se
Slike 1-3: Vaskularne lezije usana.
takav hemangiom naziva kombinovani hemangiom.
Za odgovarajući tretman je
ključna ispravno uspostavljena dijagnoza. Vaskularne malformacije
se uglavnom javljaju po rođenju, a
neke vrste se mogu javiti i kasnije.
Pored toga, ovakve malformacije se
neće nikada razmnožiti ili zakomplikovati. Naime, one se polako, ali
uporno šire tokom života prateći
rast i razvoj samog pacijenta. Na
njihov ubrzan rast utiču psihičke
traume, pubertet, trudnoća i td.
Ove lezije su svrstane u podklase na
osnovu dominantnog tipa krvnog
suda i osobina protoka krvi kao
što su kapilarne malformacije, venske malformacije i arteriovenske
malformacije. Prvobitno se javljaju
u obliku ravnih, ružičastih mrlja
i obično su mekane, kompresibilne i rastu sa povećanjem venskog
pritiska.
Neke lezije, kao što su proširenje
venskih i ostalih krvnih sudova,
su normalan dio procesa starenja.
Kongenitalne anomalije se i dalje
mogu dijeliti na osnovu tipa krvnog suda. Mogu se naći u različitim
dijelovima oromaksilofacijalnog
područja: na jeziku, na usnama, na
nepcu, bukalnoj mukozi ili na gingivi (Romanos, 2012). Jedan od načina uklanjanja ovih lezija je upotreba lasera. Zbog estetske važnosti
usana ,npr. diskretne anatomske
linije kao što je vermilion granica,
te njihove funkcionalne važnosti,
laserski tretman ovog područja ima
značajne koristi (Romanos, 2012).
Razvijeno je nekoliko laserskih
sistema uz pomoć principa selektivne fototermolize (DeBiase et al.,
2006). Ciljani hromofor u slučaju
vaskularne lezije je oksihemoglobin
koji je prisutan u crvenim krvnim
zrncima koja cirkulišu krvotokom.
Laserska terapija je dobra metoda za liječenje takvih lezija. Među
velikim brojem različitih laserskih
sistema, za primjenu u liječenju vaskularne lezije na usni smo odabrali diodni laser od 980 nm iz razloga
što hemoglobin dobro upija valnu
dužinu od 980 nm. Ova karakteristika hemoglobina omogućava
da se postigne veoma dobra koagulacija i hemostaza što je veoma
izuzetno važno u procesu liječenja
vaskularnih lezija.
Pacijenti i metode
Pacijenti
Ovo istraživanje je uključilo 60
pacijenata (32 muškarca i 28 žena)
starosne dobi od 10 do 80 godina
kojima su liječene vaskularne lezije usne (Slike 1-3). Tok istraživanja
je sproveden u dvije grupe: Prva
grupa od 30 pacijenata je liječena
diodnim laserom od 980 nm dok
je druga grupa, kontrolna grupa
od 30 pacijenata, liječena hladnim
hirurškim skalpelom. Tretman
je trajao od maja 2007.godine do
maja 2012.godine na Odjelu za
oralnu hirurgiju na Stomatološkoj
klinici na Univerzitetu u Tirani, u
Albaniji. Svi pacijenti su dobili svoj
klinički dosije. U laserskoj grupi 20
pacijenata nije medicinski tretirano, dok je 10 pacijenata zahvaćeno
terapijom (3 pacijenta su bili pod
terapijom za dijeabetes, 3 pacijenta pod terapijom za srčane bolesti
te 4 pacijenta na antikoagulansnoj
terapiji). U kontrolnoj grupi 18 pacijenata nije medicinski tretirano,
dok je 12 pacijenata bilo pod terapijom (4 pacijenta pod terapijom za
dijabetes, 4 pacijenta pod terapijom
za srčane bolesti i 4 pacijenta pod
terapijom za antikoagulans).
Na osnovu medicinske historije
pacijenata, njihovih godina te detaljnih unutrašnjih i vanjskih ispitivanja i ultrasonografskih otkrića
utvrđeno je da se da su sve lezije
pronađene kod pacijenata vaskularne lezije. Svi pacijenti su dobili
pismene i usmene informacije o
prirodi laserskog tretmana te su
prije tretmana zamoljeni da potpišu izjavu o svom pristanku na
ovakav tretman. Vremenski period
praćenja pacijenata je određen na
[7] =>
untitled
Prikaz kliničkog slučaja
Dental Tribune BiH Edition - Juni 2015
formiranje ožiljka, funkcionalne
smetnje, estetski rezultati kao i karakteristike zacijelivanja rana.
Rezultati
Slika 4: Tretirano područje nije krvarilo a završena je i intralezijska fotokoagulacija
mjesec dana nakon tretmana, šest
mjeseci, jednu godinu i tri godine
nakon tretmana kako bi se procijenile karakteristike zacijeljivanja
rane u ranim fazama kao i dugoročni rezultati. Sve faze tretmana
kao i vremenski periodi praćenja
pacijenata su dokumentovani fotografijama koje su poslužile za poređenje u dugoročnoj evaluaciji.
Metod
Tretmani su izvršeni na pacijentima koji nisu hospitalizirani
pod lokalnom anestezijom. Za
lasersku grupu korišten je diodni
laser od 980 nm. Laserska energija je otpuštena kroz optička vlakna
sa prosječnom snagom od 3W u
kontinuiranom modu od 10 do 60
sekundi u zavisnosti od veličine lezije u kontaktnom i nekontaktnom
modu. Laserski ispitivač je postavljen u nekontaktni mod 2 mm od
pordučja koje je tretirano.
Tretman je počeo pripremanjem
područja oko granica svake lezije
tako što se kružilo oko njih nekoliko puta u istom pravcu. Promjena
boje i vidljivo smanjenje su uzeti
kao signali za početak završnog
dijela tretmana gdje su izvršeni
izbijeljivanje i fotokoagulacija tretiranog područja. U kontaktnom
modu, vlakno je bilo u dodiru sa
mukoznom površinom lezije te je
izvršen blagi pritisak. Vlakno je
prošireno sa područja vaskularne
lezije na periferiju.
Hirurški tretirano područje nije
krvarilo i izvršena je interlezijska
fotokoagulacija (Slika 4). Na tretirano područje je stavljen led 3 do
5 minuta. Nakon tretmana (slika 5)
je propisan analgetik da se koristi
po potrebi – pacijentima nisu propisani nikakvi antibiotici. Upute za
post-hirurški tretman su se sastojale od savjeta da se na tretiranom
području drži led u trajanju od 2
sata, da se izbjegava unošenje tople hrane i pića, da se nanosi mast
bogata vitaminom E na područje
tretirano laserom te da se izbjegava
izlaganje suncu u narednih mjesec
dana.
Pacijenti kontrolne grupe su liječeni kovencionalnim tehnikama za
uklanjanje uz pomoć sredstava kao
što su oštrice i skalpeli. Kao hirurška tehnika odabrana je ekscizija
kojom se u potpunosti odstranila
lezija, a okolne rane su zašivene.
Svim pacijentima su propisani antibiotici- pacijenti koji su bili pod
antikoagulantnom terapijom su
prije hirurškog zahvata prekinuli
terapiju. Za obje grupe (lasersku i
kontrolnu) su, u svrhu istraživačkog
protokola, zakazani pregledi nakon
10 dana, jednog mjeseca, nakon šest
mjeseci, godinu dana i tri godine
nakon tretmana. Na ovaj način su
evaluirani bol, krvarenje, oticanje,
U ovom istraživanju su upoređeni rezultati dvije različite grupe
dobiveni na osnovu istraživačkog
protokola. Prvu grupu je činilo
30 pacijenata sa različitim vaskularnim lezijama koje su tretirane
diodnim laserom (Sirona Dental
Lasers) od 980 nm. Druga grupa je
bila kontrolna grupa u kojoj su pacijenti tretirani konvencionalnim
tehnikama uz pomoć hirurških skalpela. Rezultati su evaluirani kao
rani i dugoročni rezultati. Pacijenti laserske grupe su podvrgnuti
samo jednom tretmanu. U ovom
istraživanju je uključen i slučaj vaskularne lezije donje usne u kojem
su različiti dijelovi tretirani u 5
tretmana.
Bol
Drugi evaluacijski parametar je
bio bol koji se javio nakon hirurškog zahvata. Samo jedan od 30
pacijenata iz laserske grupe se požalio na bol nakon što je lokalna
anestezija prestala djelovati. Ostali pacijenti su osjećali optimalnu
post-hiruršku udobnost i nisu su se
uopšte žalili na bol. Među pacijentima tretiranim konvencionalnom
metodom uz pomoć hirurškog
skalpela 22 od 30 pacijenata (70%
pacijenata) se žalilo na bol što je
riješeno propisivanjem analgetika
za upotrebu u toku nekoliko dana.
Otekline
Još jedan parametar koji je evaluiran tokom posjeta za praćenje
imala normalnu boju i čvrstoću.
Za razliku od ove grupe, u kontrolnoj grupi je zabilježeno 6 slučajeva
(20% pacijenata) u kojima su se javile funkcionalne smetnje.
Ponovno javljanje lezija
Vraćanje lezija je evaluirano kao
dio dugoročnih rezultata dobivenih godinu, dvije godine i tri godine nakon tretmana. Na osnovu kliničkih podataka dobivenih od pacijenata laserkse grupe nije primijećeno ponovno javljanje lezija. U
kontrolnoj grupi prijavljen je samo
jedan slučaj vraćanja lezije tokom
prve godine nakon ekscizije..
Zaključak
Klinička primjena diodnog lasera od 980 nm pri uklanjanju vaskularnih lezija usana ima veoma dobre učinke zbog izvrsne apsorpcija
hemoglobina. Laserski tretman za
Slike 6-7: Četiri sedmice nakon tretmana diodnim laserom od 980 nm. Proces zacijelivanja rana je završen bez formiranja ožiljaka
Još jedan specifičan slučaj unutar
laserske grupe je bio pacijent sa vaskularnom lezijom na donjoj i gornjoj usni koja je tretirana tokom
različitih tretmana u vremenskom
razmaku od 2 do 3 sedmice. Hirurški zahvat je bio veoma kratak
za lasersku grupu- bio je najvažniji interes pacijenata. Pored toga,
ovakav zahvat ne zahtjeva nikakve
šavove, a rane zacijele dvije do tri
sedmice nakon tretmana zavisno
od veličine lezije. Tokom procesa
zacijeljivanja rana ni jedan pacijent
nije prijavio nikakve komplikacije, pa čak ni pomenuti pacijenti sa
specifičnim slučajevima. Za razliku
od pacijenata laserske grupe, 3 do
30 pacijenata kontrolne grupe su
pokazali usporen proces zacijeljivanja rane. Parametri koji su evaluirani su sljedeći parametri:
Krvarenje
Krvarenje se može smatrati tipičnom odlikom tretmana hurirškog uklanjanja vaskularnih lezija. Tokom laserskog tretmana nije
primijećeno nikakvo krvarenje
kod pacijenata. S druge strane, kod
Slika 5: Neposredno nakon tretmana
pacijenata kontrolne grupe je bila
potrebna dugotrajna ekscizija skalpelom, te su za zatvaranje hirurških rana korišteni šavovi.
7
pacijenta u prvoj sedmici nakon
tretmana su bile otekline. Ni jedan
pacijent tretiran laserom nije prijavio oticanje. Za razliku od njih, 20
od 30 pacijenata (60% pacijenata)
kontrolne grupe su prijavili otekline tokom prve sedmice nakon hirurške ekscizije.
Ožiljci
Kad su u pitanju lezije usne,
formiranje ožiljaka je jedan od
uobičajenih problema. Formiranje
ožiljaka je evaluirano među pacijentima kontrolne grupe mjesec
dana nakon tretmana. Formiranje
ožiljaka nije uočeno ni kod jednog
pacijenta tretiranog diodnim laserom od 980 nm (slike 6 i 7). Kod
pacijenata tertiranih konvencionalnim hirurškim skalpelima ožiljci su se pojavili na mjestu gdje je
izvršena ekscizija.
Funkcionalne smetnje
Parametar funkcionalnih smetnji je evaluiran šest mjeseci nakon
tretmana. Kod pacijenata laserske
grupe nisu zabilježene nikakve
funkcionalne smetnje, a usna je
razliku od tretmana hirurških skalpelima je minimalno invazivan i
omogućava dobre estetske rezultate. U poređenju sa pacijentima koji
su tretirani konvencionalnim metodama, pacijenti tretirani laserom
su se osjećali lagodnije po pitanju
tretmana kao i u post-hirurškoj
fazi jer im se nisu javljali ni bol ni
otekline. Pacijenti koji su bili pod
antikoagulantnom terapijom su
tretirani bez zamijena prije laserskog zahvata. Tokom tretmana nije
se javilo krvarenje kod pacijenata
ove grupe. Primjena lasera je izvršena u relativno kratkom tretmanu
i jednako je dobro prihvaćena od
strane svih pacijenata bez obzira
na njihovu starosnu dob. Nakon
primjene lasera rane su zacijelile
u kratkom vremenskom periodu
te se nije javilo formiranje ožiljaka
kao ni funkcionalne smetnje. DT
O AUTORU:
prof. ass. Merita Bardhoshi
Medicinski univerzitet,
Odjel za oralnu hirurgiju
Dibra Street 63, Tirana, Albanija
Tel.: +355 674150102
Fax: +355 42253675
meritabardhoshi@yahoo.com
[8] =>
untitled
INTERDENT-ov SVIJET CAD/CAM TEHNOLOGIJE
S više od 35 godina iskustva tvrtka Interdent predstavlja Vam
CAD/CAM tehnologiju koja vam pruža neograničene mogućnosti.
JEDINICA ZA FREZANJE: CC TRENDY
DISKOVI ZA CAD/CAM
· CC TRENDY: 0,97 kW/nosač za 8 svrdala/5 osovina
· Širok izbor materijala: CoCr, Titan, Cirkon, PMMA akrilat, Vosak, Kompozit,
Staklo keramika
· Za planiranje frezanja, upotrebljava se SUM3D, jedan od najboljih dentalnih
CAM programa.
· Materijal za frezanje dolazi u najčešćem obliku - disk O 98 mm, a za manje
keramičke blokove na raspolaganju je adapter.
· Osnova jedinice iz lijevanog željeza jamči dugotrajnost i minimalne vibracije u
postupku rada, što rezultira preciznim radovima.
· Za mokro i suho brušenje
SOFTWARE EXOCAD
· Otvoreni sistem
· Brzo i jednostavno dizajniranje
· S jednim klikom do granice preparacije
· Bez dodatnih licenci
SCANNER IDENTICA BLUE
· Blue Light tehnologija
· Preciznost 10μm
· Otvoreni STL format
· Mogućnost skeniranja modela u artikulatoru
· Mogućnost skeniranja otiska
· Ergonomičan design
INTEGO,=9('%$1$
.2-86(02æ(7(26/21,7,
,17(*2MHMHGQRVWDYQRQDMEROMDVWRPDWRORåNDVWROLFDXVYRMRMNODVL1MHQHUJRQRPVNLGL]DMQRGOLĀQRNRPELQLUDL]JOHGLIXQNFLRQDOQRVWDQMHJRYDL]QLPQDNYDOLWHWDß0DGHLQ*HUPDQ\ßQLMHVDPR
SREROMåDQMHQHJRLQDGDKQXþH'YDPRGHOD,17(*2L,17(*2352PRJXVHÁHNVLELOQRSULODJRGLW
YDåLP]DKWMHYLPD%H]RE]LUDGDOLVHRGOXĀLWH]DELĀHYHVDJRUQMHLOLGRQMHVWUDQHVYDNDRSFLMDYDP
QXGLRSWLPDODQUDGSRUD]XPQRMFLMHQLNRMDYDPQXGLRGOLĀQXYULMHGQRVWXVYDNRPSRJOHGX
(QMR\HYHU\GD\:LWK6LURQD
Zastupnici za BIH:
ä(+29,ý'(17$/6DUDMHYR
1(2'(177X]OD
.5$-,1$'(17$/GRR%DQMD/XND
Opekarniška 26 · 3000 CELJE · SLOVENIJA
T: +386(03) 425-62-00 · E:info@interdent.cc · www.interdent.cc
[9] =>
untitled
Zanimljivosti
Dental Tribune BiH Edition - Juni 2015
9
Temeljna stomatološka briga pomaže vam da
zadržite svoj mladalački izgled
SHARNBROOK, UK/ LEIDEN,
Holandija: Najnovije istraživanje o
različitim načinima života pronašlo je vezu između naše lične oralne
higijeni i procjene godina od strane drugih ljudi na osnovu naših
crta lica. Istraživanje je pokazalo
da ljudi sa dobrim stomatološkim
navikama i dobrim sveukupnim
zdravljem izgledaju i do 10 godina
mlađe.
Tim naučnika na Unliver i Leiden univerzitetu u Holandiji
procijenio je različite faktore koji
utječu na način života kao što su
pušenje, sunčanje i oralna briga. Posmatrana je njihova veza sa
izgledom lica. Rezultati su pokazali da, zajedno sa drugim faktorima, oralna brigu, uključujući
redovno čišćenje zuba koncem i
četkicom, može imati dugoročni
utjecaj na očuvanje mladalačkog
izgleda.
Da bi odredili broj godina koje
se određuju na osnovu crta lica,
istraživači su fotografisali oko 800
ljudi sa zatvorenim ustima. Nakon
toga su portrete pokazali grupi sudija od 60 ljudi koji su procjenjivali
starosnu dob ljudi na fotografiji u
vremenskom periodu od 5 godina.
Prosječna procijenjena starosna
dob svake osobe je potom upoređena sa faktorima koji utječu na
stil života fotografisanih osoba.
Potrebni podaci prikupljeni su putem upitnika. Grupa ljudi koji su
na fotografijama uključila je i pušače i nepušače iz Holandije i Engleske, starosne dobi od 45 do 75
godina.
Istraživači su otkrili da se za Holanđanke sa nekoliko preostalih
zuba procjenjivalo čak 10,9 go-
dina više nego što stvarno imaju.
S druge strane, za Holanđane sa
zubnim protezama procjenjivalo
se 9,3 godina više nego što stvarno
imaju. Istraživači su naišli na slična
otkrića i kod Britanaca. Za Britanke, koje čiste zube samo jedanput
dnevno i nose zubne proteze, procjenjivalo se 9,1 više godina nego
što je to bio slučaj sa ženama koje
imaju prirodne zube i sveobuhvatne navike oralne higijene.
„Zna se da broj zuba i stanje
desni koje ih okružuju direktno
utječe na izgled površinskog tki-
va. Npr. ljudi izgledaju mlađe kada
zatvore usta nakon što dobiju nove
zubne proteze, a broj zuba i upotreba zubnih proteza je usko povezana sa veličinom usne i izgledom
labio-mentalnog nabora“, izjavio je
dr. David Gunn, viši istraživač na
Unliveru.
Autori su naglasili da aspekti
oralne brige mogu igrati ulogu zamjenika za druge faktore životnog
stila, kao što je dijeta. Međutim, stomatološki aspekti su značajno povezani sa procijenjenom starosnom
dobi u proučavanim grupama. DT
Oseointegracija implantata je dobra kod
dijabetičara kao i kod zdravih pacijenata
SAN ANTONIO, SAD: Dijabetičari sa slabom glikemijskom
kontrolom mogu biti odbijeni kao
potencijalni kandidati za dentalne
implantate jer se njihovo stanje već
dugo vremena povezuje sa raznim
uticajima kao što su veoma spor
oporavak i visoki rizik od infekcija. Međutim, najnovije istraživanje
pokazuje da čak i pacijenti sa loše
kontrolisanim dijabetesom imaju visoke šanse za uspjeh sa implantatinama nakon jedne godine
dana.
Da bi procijenili nivo glikemijskog uticaja na implantate, istraživači na univerzitetskom Centru
za zdravstvene nauke u Teksasu,
San Antonio, su proučavali 110
bezubih pacijenata koji su dobili
mandibularne implantatske zubne
nadomjestke. Učesnici su bili podijeljeni u tri grupe: pacijente koji
nisu dijabetičari, pacijente sa kontrolisanim dijabetesom i pacijente
sa lošom kontrolom dijabetesa.
Nakon vremenskog perioda u
trajanju od godine dana, istraživači nisu otkrili nikakve značajne razlike između proučavanih grupa. I
dijabetičari i pacijenti koji nemaju
dijabetes su imali skoro 100% očuvane implantate.
Dr. Thomas Oates, privremeni
prodekan za istraživanje i prodekan za kliničko istraživanje na univerzitetu, je objasnio da je jedina
razlika bila to što je učesnicima
sa loše kontrolisanim dijabetesom
trebao duži vremenski period da se
izliječe nakon postavljanja zubnih
implantata.
Ukupno su bila samo dva slučaja gdje postavljanje implantata
nije uspjelo, ali su oni zamijenjeni
novim implantatima. Implantati
su osteointegrirani i nisu oslabili
nakon vremenskog perioda od godinu dana.
Rezultati istraživanja su pokazali da su uticaji hiperglikemije na
implantatsku terapiju još uvijek
nepoznati. Pored toga, istraživanja
pokazuju da pacijenti sa sveobuhvatnom glikemijskom kontrolom
mogu imati značajne koristi od
implantatske terapije u odnosu na
dijetu koje se moraju pridržavati shodno svom dijabetičarskom
stanju. Međutim, Oates tvrdi da
su potrebna detaljnija istraživanja
prije nego što se donesu zaključci.
Dijabetes je jedno od najrasprostranjenijih sistemskih oboljenja u
SAD-u. Prema podacima iz Centra
za kontrolu i sprječavanje bolesti
broj Amerikanaca kojima je dijagnosticiran dijabetes se čak utrostručio, porastao je sa 5.6 miliona
iz 1980.godine na 20.9 miliona u
2011. godini.
Procjenjuje se da više od 90%
pacijenata sa dijabetesom u SAD-u
imaju dijabetes tipa 2. DT
[10] =>
untitled
10
W&H
Dental Tribune BiH Edition - Juni 2015
Čišćenje nasadnih instrumenata.
Šta trebate očekivati?
Stomatol o š k i t re t m an i i teh n i ke su s a godinama uznapredovali, a sa njima i postupci čišćenja
i održavanja stomatoloških instrumenata. Danas reprocesiranje
nasadnih instrumenata uključuje
kompleksne higijenske procedure
i protokole koji se redovno provjeravaju, poboljšavaju i preispituju u
skladu sa najnovijm dostignućima
nauke i tehnologije.
Neki instrumenti predstavljaju
veći izazov za pravlno čišćenje i
održavanje, kao npr. nasadni instrumenti (turbine, nasadnici, kolenajci). Isti su komplikovani za
očistiti i sterilisati bez posjedovanja
odgovarajuće opreme i pridržavanja posebnih procedura koji zahtjevaju da se vrše na pravilan način.
Pravilno čišćenje predstavlja temelj cijelog ciklusa reprocesiranja
nasadnih instrumenata i čini osnov
za sigurnu sterilizaciju. Prilikom
sterilizacije, talozi, ostaci krvi ili
lipida predstavljaju prepreku za
paru prilikom sterilisanja. Kako
većina uputstava autoklava ističe:
“ Samo čisti instrumenti se mogu
u potpunosti sterilisati”, prije sterilizacije parom instrumenti moraju biti u potpunosti očišćeni. Na
instrumentima ne smiju postojati
vidljivi tragovi bilo kakvih naslaga
organskog porijekla (ostaci krvi,
lipida, biofilma i sl), mineralnih
taloga ili mrlja. Samo pravilnim či-
šćenjem instrumenata prije njihove sterilizacije se doprinosi manjoj
mikrobnoj populaciji.
Kao što se može vidjeti na ilustraciji, čišćenje kombinira četiri
faktora koji su u međusobnoj interakciji (tzv. Sinner circle):
• Hemijsko djelovanje
• Mehaničko djelovanje
• Temperatura
• Vrijeme kontakta
Ukoliko jedan faktor nedostaje,
ostala 3 faktora se moraju povećati
kako bi kompenzirali nedostatak.
Hemijsko djelovanje predstavlja kiselo ili bazično djelovanje
solucije za čišćenje- deterdženta.
Deterdženti sadrže aktivne sastojke putem kojih se vrši proces
čišćenja: kvašenje, stvaranje pjene, podmazivanje, razgrađivanje
prljavštine. Efikasnost deterdženta
je veća ili manja ovisno od njegove koncentracije. Međutim, velike
koncentracije deterdženta mogu
dovesti do većih troškova, potrebe
za dodatnim ispiranjem, dok neke
jače koncentracije mogu čak i oštetiti instrument. Izbor pravilnog
deterdženta ovisi o vrsti kontaminacije istog (organska, mineralna, mikrobna kontaminacija i sl),
tipa površine koja se treba očistiti
(glatka, gruba, porozna), te oblika
samog instrumenta.
Mehaničko djelovanje predstavlja trljanje i pritisak (npr. sila potrebna da se ukloni prljavština) koje
je potrebno za razgradnju prljavštine na instrumentu. Ukoliko se ne
koristi nikakva oprema, osoba koja
ručno čisti instrument mora primijeniti mehaničko djelovanje kroz
četkanje i trljanje instrumenata.
Temperatura ubrzava hemijske
reakcije (kvašenje, stvaranje pjene),
omekšava stvorene naslage na instrumentu i poboljšava prodiranje
deterdženta. Bitno je da temperatura ne pređe maksimum od 45ºC
kako bi se spriječilo fiksiranje proteina iz krvi na površinu koja se čisti.
Vrijeme kontakta je striktno
vezano za trajanje procesa čišće-
nja i predstavlja rezultat prva tri
faktora.
Izazov ručnog
reprocesiranja
nasadnih instrumenata
Unutrašnji dijelovi nasadnih instrumenata se konstantno smanjuju i usložnjavaju čime se povećavaju i izazovi za njihovo čišćenje. U
nasadne instrumente se ugrađuju
dijelovi napravljeni od različitih
materijala ( kompozitni materijali,
guma, čelične legure...), kao i razne
elektronike.
Osim ukoliko se nasadni instrumenti mogu rastaviti prije čišćenja,
veoma je teško ručnim putem očistiti unutrašnje dijelove nasadnih
instrumenata, kao što su: rotori,
stezači borera, sprej kanali, otvori
za sprej, i sl. Dodatna otežavajuća
okolnost je činjenica da se nasadni
instrumenti ne smiju potapati u ultrazvučne kade.
Obično se preporučuje da se vanjsko čišćenje nasadnih instrumenata
obavi sa mekanim četkama ispod
tekuće vode, prilikom čega se treba
izbjegavati koliko je god moguće
prodor vode iz slavine u instrument. Nakon čišćenja i posušivanja,
instrumenti se trebaju podmazati,
zapakovati i staviti u autoklav na
sterilizaciju. Ručno podmazivanje
instrumenata može lako dovesti do
pretjeranog podmazivanja, što povećava troškove i negativno utječe
na očuvanje okoliša.
Imajući prethodno navedeno na
umu, možemo se složiti da održavanje i reprocesiranje nasadnih instrumenata predstavlja poprilični
izazov. Ukoliko se ove radnje ne izvrše na pravilan način, radni vijek
instrumenata se može smanjiti za
50%. Što je još važnije, nepravilno
održavanje i reprocesiranje instrumenata može dovesti do toga da se
isti neće uspjeti u potpunosti sterilisati, što može ugroziti doktora,
stomatološku sestru i pacijenta.
Nasadni instrumenti se prilikom
rada prenose iz jednih usta pacijenta u druga, čime se povećava
rizik prenosa zaraznih bolesti, kao
što su hepatitis B,C, D i HIV virus.
Šta je sa
automatiziranim
održavanjem nasadnih
instrumenata?
Protokol održavanja higijene
kod reprocesiranja stomatoloških
/-8',,0$-835,25,7(7
ýLVWRL]QXWUD
ýLVWRL]YDQD
*HQHUDOQL]DVWXSQLN
7HO )D[
3UDYLOQRRGUåDYDQLQDVDGQLLQVWUXPHQWLGXåHWUDMX LVSUDYQRþLãüHQMHLSRGPD]LYDQMHVXQHRSKRGQL]DSUDYLODQUDGLGXJUDGQLYLMHN
VWRPDWRORãNLKQDVDGQLKLQVWUXPHQDWD,VSUREDMWH$VVLVWLQX]DRSWLPDOQRUHSURFHVLUDQMH: +QDVDGQLKLQVWUXPHQDWD
[11] =>
untitled
W&H 11
Dental Tribune BiH Edition - Juni 2015
nasadnih instrumenata počinje sa
predezinfekcijom odmah nakon
upotrebe instrumenta. Obično će
stomatološka sestra obrisati instrument sa dezinfekcionom maramicom i odvojiti nasadni instrument
od kuplunga ili mikromotora.
Sljedeća 4 koraka koja su ilustrirana na slici sa desne strane ( predezinfekcija, unutrašnje čišćenje,
vanjsko čišćenje, ispiranje-sušenje,
podmazivanje) se mogu obaviti sa
posebnim uređajem.
Potrebno je naglastiti da neće
svaki uređaj ispuniti sva navedena
4 koraka. Neki uređaji će samo očistiti nasadni instrumenti, dok će ga
drugi očistiti i podmazati.
Uređaji koji obavljaju termo
pranje instrumenata će očistiti instrument iznutra i izvana, ali ga
neće podmazati. U ovakvim slučajevima, potrebno je ručno izvršiti
ostale radnje opisane u 4 koraka.
Stoga, prije kupovine ovih uređaja,
preporučuje se da se raspitate koje
korake isti pokrivaju, da li sva 4 ili
samo neke od njih.
Kako uređaji ispravno
reprocesiraju nasadne
instrumente?
pritiskom distribuira kroz unutrašnje dijelove nasadnog instrumenta.
Ovim se ispunjavaju sva 4 faktora
iz „Sinner circle“-a, koja su navedena na crtežu na početku članka,
gdje se kombinira hemijsko djelovanje (deteržent), mehaničko djelovanje (zračni pritisak), temperatura i faktor kontakta. Neki uređaji
čak dodatno isperu instrument sa
parom.
Efikasno čišćenje zahtijeva savršen balans sva 4 faktora. Nema
sumnje da će se deterdžent pod
određenom temperaturom distribuirati na vanjski dio instrumenta.
Međutim, izazov predstavlja nedostajući faktor: mehaničko djelova-
nje. Kao što smo spomenuli ranije,
ukoliko ovaj faktor izostane, isti
mora biti kompenziran sa ostala 3
faktora. Stoga ukoliko mehaničko
dijelovanje izostane ili bude nedovoljno primijenjeno, koncentracija
deterdženta, radna temperatura i
vrijeme kontakta moraju biti povećani.
Ipak, prevelika koncentracija
deterdženta može dovesti do oštećenja instrumenta, tj. drastično
smanjiti radni vijek instrumenta, te
dovesti do povećanja troškova radi
opravke istog.
Stomatološki nasadni instrumenti zahtijevaju pravilno podmazivanje. Isto se vrši na sljedeći
način: male količine ulja se pod
pritiskom distribuiraju u unutrašnje mehaničke komponente nasadnog instrumenta. Višak ulja se
uklanja u narednoj fazi protokom
zraka pod pritiskom koji ostavlja
samo tanki sloj lubrikanta na mehaničkim komponentama nasadnog instrumenta. Ovaj postupak
podmazivanja je vrlo efikasan i
mnogo ekonomičiniji od ručnog
podmazivanja.
Reprocesiranje sa
assistinom 3 x 3
Više od 125 godina porodična kompanija W&H Dentalwerk
predstavlja jednu od svjetski vodećih kompanija za proizvodnju stomatoloških instrumenata i stomatoloških uređaja. W&H poseban
naglasak stavlja na proizvodnju
stomatoloških nasadnih instrumenata, uređaja za njihovo čišćenje i
održavanje, te autoklava. Važno je
istaći da ova kompanija posjeduje
značajan know-how i bogato iskustvo u navedenim poljima.
Prilikom dizajniranja nove Assistine 3 X 3 , cilj je bio da se ispune
sva 4 esencijalna koraka pretretmana uz kombinaciju sa relevantnim parametrima kojima bi se
ostvario najveći nivo sigurnosti,
kako za njihove korisnike, tako i
za pacijente, te očuvao integritet i
radni vijek stomatoloških nasadnih instrumenata.
W&H inženjeri su uspjeli osmisliti inovativni uređaj za reprocesiranje nasadnih instrumenata koji
nudi temeljito unutrašnje i vanjsko
Ovdje mislimo na “sve u jednom” uređaje koji čiste iznutra,
izvana, posušuju i podmazuju nasadne instrumente, tj. ispunjavaju
sva 4 prethodno opisana koraka.
Temeljito čišćenje unutrašnjosti
nasadnog instrumenta je ključno
za asepsu.
Unutrašnje čišćenje mora podrazumijevati i temeljito čišćenje rotora, sprej kanala i ležajeva. Obično
se unutrašnje čišćenje vrši putem
razrijeđenog deterženta koji se pod
čišćenje nasadnih instrumenata
zahvaljujući sistemu prskanja deterdženta pod pritiskom kroz 6
sprej kanala.
Prateći postulate 4 faktora, hemijsko djelovanje (količina deterdženta) se može drastično
smanjiti na upotrebu sasvim blage
koncentracije deterdženta zahvaljujući pojačanom mehaničkom
djelovanju. Ovaj patentirani sistem
ne traži zagrijavanje deterdženta
niti nasadnog instrumenta koji se
čisti. Samim tim proces čišćenja i
podmazivanja je skraćen za 6:30
minuta, čime se automatski smanjuju ukupni troškovi održavanja
za svaki nasadni instrument koji se
namjerava čistiti i podmazivati. Bitno je naglasiti da se ovakvo vanjsko
čišćenje ne može izvršiti ručnim
putem. Uz to, eliminacijom ručnog
četkanja i trljanja stomatoloških
nasadnih instrumenata izbjegava se
stvaranje ogrebotina gdje se kasnije
mogu taložiti nečistoće. DT
O AUTORU:
Christian Sempf temeljito radi unutar
evropske dentalne industrije. Uključen
je u poljima prevencije infekcija i sterilizacije već 20 godina. Član je European
normalization komiteta koji je formulirao prvu zakonsku normu za autoklave .
Kroz svoje svakodnevne aktivosti i kontakte sa profesionalcima iz oblasti zdravstva i prevencije infekcija diljem svijeta
posjeduje zavidno praktično znanje i
iskustvo u ovim poljima. Također organizuje predavanja iz oblasti sterilizacije
i prevencije infekcije ciljnim grupama u
poljima zdravstva.
0212$5772:(/83
35(*$ý(=$3$&,-(17(
]HOHQDVYSODYDåXWDUR]DQDUDQGåDVWD
SODYDELMHODOLODFUQDOLPHWDERUGR
VPDUDJGQR]HOHQDVLYD
*HQHUDOQL]DVWXSQLN
7HO )D[
0212$57 3$3,51$
=$â7,7$=$672/,&8
ELMHODKLUXUãNL]HOHQDVYLMHWORSODYD
QDUDQGåDVWDåXWDOLODOLPHWDSODYD
[12] =>
untitled
12
Virus
Dental Tribune BiH Edition - Juni 2015
Bakterijski virus, pronađen u
otpadnim vodama Jeruzalema,
mogao bi spriječiti infekcije
korijenskog kanala
JERUZALEM, Izrael: Svake godine, infekcije otporne na lijekove usmrte preko 50 000 ljudi širom Evrope i SAD-a,
te još stotine hiljada ljudi u ostalim dijelovima svijeta. Nedavno su istraživači sa Hebrew univerziteta u Jeruzalemu
predložili novi način za borbu protiv štetnih bakterija koje inficiraju ljude. Oni tvrde da je rješenje u inficiranju
bakterija bakterijskim virusima zvanim bakteriofagi. Jedan ovakav virus, pronađen u otpadnim vodama Jeruzalema, mogao bi pomoći u sprječavanju infekcija nakon stomatoloških tretmana.
Prije samo nekoliko decenija, antibiotici su se smatrali čudesnim lijekovima. S obzirom na to da su jako
dobro odrađivali svoj posao često
su i korišteni, a to je dovelo do pojave bakterije otporne na ovaj lijek.
Ovi neizlječivi patogeni razvili su
mutacije i na taj način su sebi omogućili da se odupru antibioticima
koje doktori propisuju za upotrebu
protiv patogena. Na zahtjev premijera UK-a urađen je Pregled otpora
antimikroba koji nije uspio donijeti
rješenje za rastući problem infekcija otpornih na lijekove. Infekcije bi
mogle izazvati 10 miliona smrtnih
slučajeva godišnje te koštati do 100
triliona američkih dolara do 2050.
Jedan takav patogen koji je otporan na lijekove je Enterococcus
faecalis, bakterija koja se nastanjuje u gastrointestinalnom traktu u
ljudskom organizmu. Ovaj, za život opasan patogen, izaziva razne
bolesti od endokarditisa do bakteremije, infekcije urinarnog trakta,
meningitisa te infekcije korijenskog kanala nakon stomatološkog
tretmana.
E. faecalis je veoma izdrživ i naročito ga je teško uništiti kada je
grupisan u biofilm. Ova bakterija
se često javlja usljed upornih infekcija povezanih sa tretmanom korijenskog kanala koje mogu opstati u
20-33% korijenskih kanala.
Obećavajući alternativni pristup
tradicionalnim antibioticima je
terapija bakteriofagom. Bakteriofag je virus koji inficira bakterije.
Bakteriofag igra ključnu ulogu u
održavanju prirodne ravnoteže u svojoj „lovac-plijen“ vezi sa
bakterijom. Biofagi se razvijaju
uporedo sa razvojem bakterije
domaćina i tako postaju izuzetno
efikasne u uklanjanju specifičnih
bakterija.
Bakteriofag EFDG1 prikazan transmisijskim elektronskim mikroskopom povećan 20000-30000 puta. Bakteriofag uništava bakteriju koja je povezana sa
dugotrajnim infekcijama korijenskog kanala.
Gema doo
Blajburških žrtava bb
Mostar
tel: 036-349-258
Poslovnica Sarajevo
Gema doo
Husrefa Redžića 6
Sarajevo
Tel. 033-552-751
[13] =>
untitled
“
Dental Tribune BiH Edition - Juni 2015
Istraživački tim, na čelu sa dr. Ronen Hazanom iz Instituta za stomatološke nauke i dr. Nurit Beythom
iz Hassad Škole dentalne medicine
na univerzitetu, nedavno je otkrio
način na koji se bakteriofag-terapija koristi u uništavanju E. faecalis
biofilmova.
Istraživači su izolovali anti-E.
faecalis bakteriofag iz otpadnih
voda uzetih iz ustanove za tretiranje otpadnih voda u Jeruzalemu. Bakteriofag je nazvan EFDG1
i može inficirati V583 podtip E.
faecalis-a koji je inače otporan na
vancomycin, najjači antibiotik koji
postoji za upotrebu protiv E. faecalis-a. Istraživački tim procijenio je
efikasnost EFDG1-a u uništavanju
ćelija E. faecalis-a u tečnoj formi i u
formi biofilma. S obzirom na to da
ne postoje efikasni načini da se E.
faecalis biofilmovi iskorijene, glavni cilj istraživača jeste naći način da
unište bakteriju u njenom najsnažnijem obliku, u formi biofilma.
U oba slučaja, EFDG1 je skoro u
potpunosti iskorijenio bakterijske
kulture. EFDG1 se smatra izuzetno
efikasnim u borbi protiv raznih E.
faecalis i Enterococcus izolata, bez
obzira na njihov profil u vezi sa pitanjem otpornosti na antibiotike.
Pored toga, istraživači su dokazali
da je EFDG1 veoma efikasan pri
uklanjanju infekcije korijenskog
kanala u in vitro i ex vivo uzorcima
tkiva. Ovo otkriće pokazalo je da
bakteriofag terapija u kojoj se koristi EFDG1 može biti efikasan način
sprječavanja inficiranja E. faecalisom nakon tretmana korijenskog
kanala.
protiv gram-pozitivnih patogena.
Pored toga, otkrili su i da genom
EFDG1 ne sadrži nikakve vidljive
štetne gene.
„Ideja o upotrebi bakteriofagova
kao antibiotskih lijekova nije nova.
Bakteriofag terapija predložena je
još na početku 20. stoljeća, ali poslije se odustalo od nje iz različitih
razloga, između ostalog i izvanrednog uspjeha hemijskih antibiotika.
Virus 13
Fag terapija predložena je još na početku
20. stoljeća, ali poslije
se odustalo od nje iz
različitih razloga,
između ostalog i
izvanrednog uspjeha
hemijskih antibiotika.
“
PRINT
L
A
T
I
G
I
D
ON
I
T
A
C
U
ED
EVENTS
“
Biofagi se razvijaju
uporedo sa razvojem
bakterije domaćina i
tako postaju izuzetno
efikasne u uklanjanju
specifičnih bakterija.
“
Da bi utvrdili da je EFDG1 siguran za upotrebu u borbi protiv
E. faecalis infekcija u ljudskom
organizmu, istraživači su ispitali
prisustvo štetnih gena u EFDG1
bakteriofagu. Kroz vizualizaciju
bakteriofaga uz pomoć elektronskog mikroskopa praćenu sekvenciranjem cijelog genoma, istraživači su oktrili da spomenuti bakteriofag pripada Spounavirinae-u,
podporodici Myoviridae bakteriofagova, što je otkrilo još niz drugih
obećavajućih kandidata za terapiju
The DTI publishing group is composed of the world’s leading
dental trade publishers that reach more than 650,000 dentists
in more than 90 countries.
Sada stojimo na ivici nove ere
gdje su sintetički antibiotici ograničeni i gdje imamo pojavu tipova
bakterija koji su otporni na antibiotike. Stoga, upravo sada je pravo vrijeme da se obrati pažnja na
to šta nam nudi Majka Priroda za
borbu protiv bakterija.
Kao što naše istraživanje pokazuje, bakteriofagi su se pokazali
efikasnim sredstvom u razvijanju
novih, prijeko potrebnih, antimikrobskih lijekova“, istakao je dr.
Hazan.
Istraživanje pod nazivom Uništavanje Enterococcus faecalis biofilma putem bakteriofag terapije
je 6. februara objavljeno online
prije printane publikacije, a pojavilo se i u aprilskom izdanju
časopisa Primijenjena i ekološka
mikrobiologija. DT
[14] =>
untitled
PRIMIJETITE POZITIVNE
5ç).+%¬6%å¬.!+/.
60 SEKUNDI
parodontax® zubna pasta
(sa 67% natrijevog bikarbonata)
+ONTROLNA¬ZUBNA¬PASTA¬S¬FLUORIDOM
(sa 0% natrijevog bikarbonata)
57%
0OèETAK
Tjedan 12
6%å%
SMANJENJE
INDEKSA
KRVARENJA
(p<0.0001 u usporedbi
s kontrolnom pastom)
0ROSJEèNO¬SMANJENJE¬INDEKSA¬KRVARENJA
56%*
18%
Facijalna
interproksimalna
PODRUèJA¬STRAäNJIH¬
zuba
,INGVALNA¬
interproksimalna
PODRUèJA¬STRAäNJIH¬
zuba
8%
32%
38%
&ACIJALNA¬PODRUèJA¬
STRAäNJIH¬ZUBA
,INGVALNA¬PODRUèJA
STRAäNJIH¬ZUBA
25%
,INGVALNA¬PODRUèJA¬
PREDNJIH¬ZUBA
Facijalna
interproksimalna
PODRUèJA¬PREDNJIH¬
zuba
53%
,INGVALNA¬
interproksimalna
PODRUèJA¬PREDNJIH¬
zuba
7%
&ACIJALNA¬PODRUèJA¬
PREDNJIH¬ZUBA
*56%, p=0.0007
Prednost u postotcima, po lokaciji zuba, zubne paste parodontax®¬U¬POREêENJU¬SA¬ZUBNOM¬PASTOM¬
KOJA¬NE¬SADRäI¬NATRIJEV¬BIKARBONAT¬PREMA¬MODIFICIRANOM¬4URESKY¬INDEKSU¬PLAKA
NOVA
četkica za zube
parodontax®
0REPORUèITE¬ZUBNU¬PASTU¬parodontax®¬5POTREBA¬DVAPUT¬DNEVNO
[15] =>
untitled
Dental Tribune BiH Edition - Juni 2015
Zanimljivosti 15
Američka kompanija predstavila prvu pastu
za zube od kokosovog ulja
SCOTIA, N.Y., SAD: Greensations, kompanija specijalizirana u oblasti prirodnih proizvoda za ljepotu i zdravlje, je
nedavno na tržište izbacila Cocodent, prvu svjetsku komercijalnu pastu za zube od kokosovog ulja. Veliki broj istraživanja je već pokazao da je kokosovo ulje veoma korisno za zdravlje zuba zbog svojih antibiotskih svojstava koja
spriječavaju rast i razvoj bakterija koje izazivaju oralne infekcije.
Pored kokosovog ulja, pasta
sadrži i sodu bikarbonu, ulje
zelene metvice ali ne i fluorid,
dodatne hemikalije i zaslađivače. Prema izjavi Greensations-a
formula za ovu pastu je bazirana
na starom receptu bake osnivača kompanije, registrovane
medicinske sestre koja je radila
i sa prirodnim lijekovima. CEO
Wayne Perry je objasnio da je
Greensations počela raditi na
kreiranju Cocodent-a još prije
godinu dana nakon istraživanja
procesa ispiranja usne šupljine uljem. Ovaj proces je drevni
običaj korištenja ulja kao sredstva za ispiranje usne šupljine.
Pobornici ovog procesa tvrde
da ovakva procedura poboljšava
oralno zdravlje, izbjeljuje zube,
i poboljšava sveukupno zdravlje
tijela. Međutim, kako izvještava
Američka dentalna asocijacija,
postoje tek ograničeni naučni
dokazi korisnih učinaka procesa
ispiranja uljem. Stoga, Asocijacija ne preporučuje ispiranje
usne duplje uljem kao dodatnu
praksu u oralnoj higijeni. Irski
istraživači su 2012.godine otkrili da je kokosovo ulje efikasno
u sprečavanju razvoja većine
streptokok bakterija, uključujući
i Streptokok mutans koja najviše
doprinosi javljanju zubnog karijesa. Ova pasta za zube je dostupna po cijeni od 12.99 američkih dolara u online shopu ove
komapnije na web stranici www.
greensations.com. Pored toga, za
trgovce, stomatološke stručnjake
i medijsko osoblje dostupni su i
uzorci na zahtjev. DT
[16] =>
untitled
16
Uticaj na metabolizam biofilma
Dental Tribune BiH Edition - Juni 2015
Novi put u prevenciji karijesa?
Mikrobni biofilm obično garantuje zdravu usnu šupljinu. Kada često uzimanje ugljenih hidrata niske molekularne
težine dovodi do učestalog pada u pH vrijednosti biofilma, razvijaju se acidogenična i acidurična sredina što dovodi
do demineralizacije gleđi i dentina. Karijes je rezultat metaboličke aktivnosti kariogenog mikrobnog biofilma.
Posljednje sistematske analize
pokazuju da redovna upotreba
pasti za zube, laka, gela i tečnosti
za ispiranje koje sadrže fluorid sigurno smanjuju razvoj karijesa. U
Njemačkoj se rasprostranjenost
karijesa znatno smanjuje posljednjih godina, naročito kod adolescenata. Ipak, veliki broj početnih
karijesnih lezija još uvijek postoji.
A profilaktički uticaj fluorida se
smanjuje kod pacijenata kod kojih
je karijes u punom jeku. Prevencija
karijesa proizvodima sa fluoridom
prvenstveno ima za cilj da djeluje
na procese demineralizacije i remineralizacije na površini zuba. Ipak,
fluoridi jedva da utiču na biofilm
koji prouzrokuje karijes, a koji
pokriva ove površine. Zbog toga
se, načini za postizanje bolje prevencije karijesa traže već izvjesno
vrijeme. Imajući ovaj cilj na umu,
jedinjenja koja sadrže kalcijum
kao što su amorfni kalcijum fosfat/
kazein fosfopeptid (ACP-CPP) su
razvijeni radi dodatne remineralizacije. No, činjenice o kliničkoj
efikasnosti ovih proizvoda su kontradiktorne. U 2011. Centar za Stomatologiju Baziranu na Dokazima
Američke Dentalne Asocijacije
objavio je izjavu da ne postoje potvrđeni dokazi da takvi proizvodi,
ustvari, doprinose prevenciji karijesa. Uz to se ponovo naglašava, da
je mehanizam njihovog djelovanja
remineralizacija prethodno demineralizovane gleđi zuba. Ukoliko
je moguće, nove metode profilakse
karijesa bi trebalo da onemoguće
razvoj početnih karijesnih lezija. U tom pogledu, može se reći i
da kliničke studije još uvijek nisu
obezbjedile bilo kakve dokaze da
paste za zube bez fluorida koje sa-
ma žive u nekoj vrsti zajednice na
koju antimikrobne materije imaju
veoma slab uticaj. Bakterije iz biofilma mogu uspješno da se brane
od tih sredstava, pa je potrebna
njihova mnogo veća koncentracija
od one koja se obično nalazi u vodicama za usta, da bi se ostvarila
kvalitetna prevencija karijesa.
“
drže druge sastojke kao što su nano-hidroksiapatit štite uspješno od
karijesa.
Kao rezultat, istraživanje je naročito usmjereno na važnost kariogeničnog mikrobnog biofilma.
Na prvi pogled, uspješne antimikrobne vodice za usta nude dobre
mogućnosti za prevenciju karijesa.
Ipak, kariogene bakterije iz biofil-
Kariogene bakterije u
biofilmu žive u
nekoj vrsti zajednice na
koju antimikrobne
materije imaju malo
uticaja.
“
Sama mehanička oralna higijena, bez upotrebe paste za zube sa
fluoridom je također nedovoljna za
uspješnu profilaksu. Pošto se zubi
operu, biofilm koji sadrži acidofilične i acidourične organizme često
ostaje na površini zuba na mnogim
mjestima. Neki mikroorganizmi
koji se nalaze u ‘’normalnoj’’ mikroflori i koji su povezani sa zdravom
sredinom u ustima, su u stanju da
pretvaraju molekule iz hrane i pljuvačke u amonijak (NH3). Na taj na-
čin, oni održavaju ravnotežu biofilma i pomažu zaustavljanju razvoja
kariogene mikroflore. Izgleda, čak,
da postoji obrnuti odnos između
prisustva ovih mikroorganizama
koji stvaraju bazu i prevalence karijesa. Faktori koji uključuju stvaranje mliječne kiseline iz ugljenih
hidrata niske molekularne težine i
stvaranje NH3 iz proteina, peptida
i drugih molekula određuju pH u
biofilmu na površini zuba. Sa svoje strane, pH određuje bakterijski
rast pa stoga i sastav bakterijske
populacije. A puferski kapacitet
biofilma, sa svoje strane, također
utiče na ovaj parametar.
Arginin utiče na
ekologiju biofilma
1970-ih, činjeni su pokušaji da se
na biofilm utiče sredstvima koji su
imali ulogu pufera kako bi kontrolisali pH u toku kariogenih napada.
“
Autor: Prof. Dr. Elmar Hellwig
Ove supstance moraju biti metaboliziranie od strane posebnih mikroorganizama kako bi se dobili krajnji proizvodi, kao što je amonijak.
Pokazalo se da je stvaranje alkalnih
metabolita u oralnom biofilmu
igralo važanu ulogu u prevenciji
karijesa jer su oni puferovali kiseline iz plaka, stvarajući tako manje
kariogenu floru. Ovi rezultati pokrenuli su novu strategiju u unapređivanju oralnog zdravlja. Studije Kleinberg i ostalih označile su
arginin kao jednu od ovih supstanci. Arginin je prisutan u pljuvačci u
slobodnom stanju (7–15 μmol/l ),
a povezan je takođe sa proteinima i
peptidima iz pljuvačke. Metaboliziran je od strane Arginin deiminaze
(AD), sistema određenih mikroorganizama, kako bi proizveo ornitin, amonijak i CO2. Ove bakterije
uključuju Streptococcus gordonii,
Streptococcus parasanguinis i Streptococcus mitis. Određeni lactobacili, actinomycete i spirohete su
također označeni kao arginolitici.
Jedna studija iz 2013. je pokazala
da je aktivnost arginin deiminaze
iz biofilma na površini zuba neugroženog karijesom veća nego u
biofilmu gleđi i dentina napadnutih
karijesom. Poboljšana dostupnost
arginina povećava aktivnost enzima u pljuvačci i biofilmu. Kliničke
studije pokazuju da osobe bez karijesa imaju veći stepen koncentracije amonijaka i više vrijednosti pH,
značajnije viši nivo arginina u pljuvačci kao i povećanu aktivnost arginin deiminaze i u plaku i u pljuvačci. Bakterijska proizvodnja alkalnih
supstanci je u dobroj korelaciji sa
niskim nivoom karijesa. Laboratorijski testovi su pokazali da:
• Kariogeni biofilm pretvara arginin u NH3
• Odgovarajući putevi metabolizma mogu biti prepoznati
• pH u biofilmu se povećava ponovljenom upotrebom (apliciranjem) arginina i na taj način
djeluje kao protivdejstvo na pad
pH prilikom napada karijesa
• Mikroorganizmi koji dovode do
osnovnog povećanja metabolita
se povećavaju u vrijeme kada se
arginin redovno daje.
Upotreba fluoridne
paste za zube sa
argininom dovodi do
promjene u sastavu
bakterija u plaku u
smjeru sastava koji se
nalazi u biofilmu
osoba bez karijesa.
“
da sprečavaju karijes. Rezultati
su bili izuzetno pozitivni. Na primjer, jedna studija je provjeravala
pastu sa 1,5% arginina, kalcijum
karbonatom i 1450 ppm jona fluorida (F-) kao natrijum monofluorofosfat (NaMFP). Druga pasta
za zube sadržala je 1,5% arginina,
dikalcijum fosfat i 1450 ppm F- u
obliku NaMFP. Fluorizovana pasta
za zube (NaMFP: 1450 ppm F-)
Prof. Dr. Elmar Hellwig Direktor odeljenja operativne stomatologije i parodontologije Univerziteta u
Frajburgu, Nemačka
Globalno, može se zaključiti iz
dostupnih in vitro studija, da antikariogeni uticaj paste za zube koja
sadrži arginin može da se pripiše
prvenstveno njenim svojstvima
koja stimulišu sistem arginin deiminaze i stvaraju supstrat za proizvodnju amonijaka dostupnog
bakterijama u plaku. Na taj način
se također vrši metabolizam komponenata pljuvačke i doprinosi većoj proizvodnji baznih supstanci u
plaku. Upotreba fluoridne paste za
zube sa argininom dovodi do promjene u sastavu bakterija u plaku
u smjeru sastava koji se nalazi u
biofilmu osoba bez karijesa. Ovo
očigledno dovodi do ekološki čistog oralnog miljea u kome je patogenima tolerantnim na kiseline
a povezanim sa karijesom teško da
opstanu.
Kombinovana
djelotvornost
arginina/kalcijuma
/fluorida
Ovi nalazi su zatim doveli do
in situ istraživanja na proizvodima dentalne njege koji sadrže
arginin, vezanog za njihov uticaj
sa dikalcijum fosfatnom bazom
igrala je ulogu pozitivne kontrole,
dok je negativna kontrola sadržala
NaMFP (250 ppm) takođe sa dikalcijum fosfatnom bazom. Dvadeset
devet osoba je učestvovalo u studiji
i svakoj od njih su namještena po
dva uzorka gleđi na donjoj vilici uz
pomoć intraoralnog aparata. Gleđni uzorci su zatim demineralizovani tako što su potopljeni u sirćetnu kiselinu 48 sati. Ova studija je
zahtjevala da učesnici peru gleđne
uzorke dva puta dnevno odgovarajućom pastom za zube u trajanju
od jednog minuta, a zatim da ih
ispiraju vodom sa česme u trajanju
od 10 sekundi. Poslije dvije sedmice, gleđni uzorci su izvađeni iz usta
i procjenjivani mikroradiografijom
(posebna rentgenska procedura za
procjenu sadržaja minerala). Pasta
za zube koja sadrži arginin pokazala je značajno bolju remineralizaciju nego druge paste za zube.
U negativnoj kontrolnoj grupi
(250 ppm fluorida kao NaMFP, bez
arginina), bilo je čak i demineralizacije uzoraka gleđi. Zatim su izvršene kliničke studije o uspješnosti
pasti za zube koje sadrže arginin
jer samo klinička upotreba ne-
[17] =>
untitled
Uticaj na metabolizam biofilma 17
Dental Tribune BiH Edition - Juni 2015
TEHNOLOGIJA
The Sugar Acid NeutralizerTM Tehnologija sadrži 1,5%
arginina koji je:
• Aminokiselina koja se javlja u prirodi
• Suštinski (esencijalni) gradivni element za proteine
• Prirodno se nalazi u mliječnim proizvodima, govedini, svinjetini,
piletini, morskim plodovima, zrnima soje, cerealijama itd.
• Prirodan sastojak ljudske pljuvačke
• Igra važnu ulogu u diobi ćelija, zacjeljenju rana, u odbrambenom
sistemu i oslobađanju hormona
• Danas se koristi u mnogobrojnim suplementima u ishrani
kog proizvoda može da obezbjedi
stvarne dokaze da je nešto uspješno u profilaksi karijesa. Naročito
je, naravno, važno testirati da li
neka supstanca smanjuje karijes u
većoj mjeri nego zlatno standardni fluorid. Kliničke studije su se
uglavnom fokusirale na paste za
zube koje sadrže arginin i razna
jedinjenja kalcijuma. Jedna studija koju su objavili Acevedo et al
u 2005. testirala je pastu za zube
bez fluorida, a sa arginin bikarbonatom i kalcijum karbonatom na
školskoj djeci staroj 11-12 godina u
periodu od dvije godine: 304 djece koristilo je pastu pod imenom
CaviStat, dok je 297 učenika činilo kontrolnu grupu upotrebljavajući pastu koja sadrži 1100 ppmF.
Istraživači su došli do zaključka da
je pasta za zube koja sadrži arginin
klinički i statistički efikasnija od
paste za zube koja sadrži fluorid u
sprječavanju, nastanku i progresiji
karijesa. Poslije dvije godine, pak,
ukupan DMFS nije više pokazivao
značajniju razliku između dvije
grupe. Što se tiče DMFS premolara
i molara ponovo se pojavila značajna razlika koja daje prednost grupi
koja je koristila pastu za zube sa
argininom. Dalji razvoj je rezultirao stvaranjem paste za zube koja
sadrži 1,5% arginina, 1450 ppm
fluorida (natrijum monofluorofosfat) i komponentu kalcijuma. Nekoliko studija je urađeno vezano
za ovu pastu za zube uključujući
jednu koja je upoređivala nju sa
pastom za zube sa natrijum monofluorofosfatom (1450 ppmF-) i
onom koja uopšte nije sadržala fluorid. Studija je vođena u pet škola
u Chengdu, u Kini i uključivala je
446 učenika između 10 i 12 godina, od kojih je svaki imao najmanje
jednu početnu karijesnu leziju na
bukalnoj površini jednog od šest
prednjih zuba (sjekutići i očnjaci)
u gornjoj vilici. Koristeći posebnu
proceduru (Quantitative Light
Induced Fluorescence, QLF), autori su istraživali da li je došlo do
promjene u veličini početnih karijesnih lezija poslije šestomjesečnog
odgovarajućeg tretmana. To je dvostruko-slijepi nasumice kontrolisani pokušaj sa tri paralelna sredstva
liječenja. Svi učesnici su morali da
peru svoje zube dva puta dnevno
kod kuće odgovarajućom pastom
za zube. Kada su išli u školu, također su prali zube pod kontrolom
dva minuta popodne. Pasta za zube
sa fluoridom i argininom smanjila
je prosječnu veličinu lezije za 50%
ili više kod 45% učesnika. Samo
23% učesnika koji su koristili paste
koje sadrže jedino fluorid postiglo
je slične rezultate dok je samo 13%
onih u negativnoj kontrolnoj grupi
pokazalo odgovarajuće promjene
na lezijama. Autori su zaključili
da je korištenje pasti za zube koje
sadrže i fluorid i arginin bilo efikasnije u prevenciji karijesa nego uz
korištenje samog fluorida. Jedna
druga studija sa skoro identičnom
studijskom namjenom upoređivala
je gore spomenutu pastu za zube sa
argininom (koja sadži 1450ppmF
u obliku natrijum monofluorofosfata i kalcijum karbonat kao
osnovu) i pastu za zube koja sadrži
1450 ppmF u obliku natrijum fluorida. Ponovo, negativna kontrolna
grupa nije sadržala fluorid. Poslije
šest mjeseci, veličina lezije u grupi
koja koristi pastu za zube sa argininom/fluoridom je smanjena za
51%. Odgovarajući odnos je bio
34% za pastu sa samo fluoridom a
13% za negativnu kontrolnu grupu
(prikaz 2). Studija je također pokazala da je pasta za zube koja sadrži arginin efikasnija od paste sa
jonskim vezanim fluoridom. Treća
studija, slične namjene, izvedena
sa djecom na Tajlandu je takođe
pokazala da je pasta sa fluoridom
koja sadrži arginin superiornija od
paste za zube koja sadrži samo fluorid. Efikasnost ove paste za zube,
Povećanost u DMFT
35
0,7
Negativna kontrola
Kontrolni proizvod (sa NaF)
Arginin/NaMFP
30
25
0,5
20
0,4
15
0,3
10
5
0
0,2
0,1
na početku
poslije 3 meseca
Pasta za testiranje sa
argininom, NaMFP i
dikalcijum fosfatom
0,6
poslije 6 meseci
Prikaz 1: Veličina početne karijesne lezije na početku, poslije 3 mjeseca i na kraju
kliničke studije uz upotrebu različitih sastava pasti za zube
fluorid. Nikakva razlika nije otkrivena u dvije testirane paste za zube
sa argininom (prikaz 1). Pasta za
zube sa argininom, fluoridom i dikalcijum fosfatom također je dala
bolje rezultate nego pasta samo sa
fluoridom što se tiče zaustavljanja
(ponovnog učvršćavanja) karijesaizazvanog demineralizacijom na
površini korjena.
Zaključak
Aktuelno korištenje proizvoda sa
fluoridom je i dalje kamen temeljac
prevencije karijesa. Ipak, promjene
u kariogenom biofilmu otvaraju
mogućnost novih načina prevenci-
0,0
Pasta za testiranje sa
argininom, NaMFP i
kalcijum karbonatom
Pozitivna kontrola sa
NaF
Povećanje DMFT 1
NEUTRALIZERTM
Veličina lezije tokom vremena
Veličina lezije (mm2 %)
THE SUGAR ACID
testirana je također, u studijama
koje su standardno istraživale kliničko dijagnosticiranje karijesa.
Obimna studija obuhvata 6000
učesnika između šest i dvanaest
godina starosti, od kojih svaki ima
bar četiri iznikla stalna molara i
bar jedan iznikli centralni sjekutić.
Ova studija je bila dvostruko-slijepo nasumice izvedeno ispitivanje
u paru, pri čemu je svakoj grupi
dodjeljeno 2000 učesnika. Obje
ispitivane grupe su imale blago
razvijeni karijes. Učesnici su savjetovani da peru svoje zube dva
puta dnevno pastom koja je sadržala 1,5% arginina i 1450 ppmF(NaMFP) pasta za zube napravljena je sa kalcijum karbonatnom
osnovom. Druga ispitivana pasta
za zube ima isti sadržaj arginina
i fluorida ali dikalcijum fosfatnu
osnovu. Kontrolna grupa je koristila pastu za zube koja sadrži natrijum fluorid (1450 ppm). Studija
je trajala dvije godine i na kraju je
pokazala da su testirane paste za
zube obezbjeđivale značajno bolju
zaštitu od karijesa od standardnih
pasti za zube koje sadrže natrijum
Poslije jedne godine
Poslije dvije godine
Prikaz 2: Povećanje u DMFT poslije jedne i dvije
godine korištenja različitih pasti za zube
je karijesa u budućnosti. Teoretska
mogućnost da se na biofilm utiče sa
alkaloscentnim molekulima kao što
je arginin, što je prvi pretpostavio
Kleinberg na kraju 1970-ih , realizovano je proizvodima za kliničku
upotrebu koji su uspješno testirani.
Uz to, kalcijumove komponente u
ovim proizvodima nude mogućnost da se poveća količina slobodnih kalcijumovih jona u procesima
remineralizacije pošto je površina
zuba napadnuta karijesom.
Citirani naučni radovi
E. Hellwig, Beeinflussung des Biofilm-Metabolismus, zm 104, Nr. 15
A, 1.8.2014, 1734–1737 DT
[18] =>
untitled
[19] =>
untitled
Zubni karijes 19
Dental Tribune BiH Edition - Juni 2015
Skoro 15% djece, mlađe od 8 godina, u
Americi ima neliječene zubne karijese
ATLANTA, SAD: Iako se sveukupna rasprostranjenost zubnog karijesa u SAD-u smanjila tokom proteklih nekoliko
decenija, Centar za prevenciju i sprječavanje bolesti nedavno je objavio izvještaj koji pokazuje da karijes preovladava kod učenika i adolescenata te da značajna većina nije podvrgnuta odgovarajućem tretmanu. Pored toga,
izvještaj pokazuje da su nejednakosti među različitim etničkim grupama još uvijek, itekako, prisutne u ovoj državi.
FDI 2015BANGKOK
Annual World Dental Congress
Zubni karijes je jedna od najproširenijih oralnih
bolesti među djecom i adolescentima širom svijeta
22 - 25 September 2015 - Bangkok Thailand
Uz pomoć podataka prikupljenih
putem Ankete državnog zdravlja
i istraživanja ishrane, istraživači
spomenutog Centra otkrili su da
je blizu 37% djece starosne dobi od
2 do 8 godina imalo zubni karijes
na mliječnim zubima u periodu od
2011. do 2012. godine, a 14% njih je
imalo netretirano raspadanje zuba.
Manje od jedne trećine (31%) djece
bijelaca, onih koji nemaju latinsko
porijeklo, ima netretirane zubne
karijese dok je taj broj značajno
veći kod djece Lationamerikanaca
(46%) i djece crnačke populacije koji nemaju latinsko porijeklo
(44%). Postotak djece koja imaju
netretirani zubni karijes bio je niži
kod djece starosne dobi od 6 do 11
godina (6%), ali su se i dalje zadržale etničke razlike. Netretirani zubi
su preovladavali kod latinoameričke djece (9%) što je znatno više u
poređenju s djecom bijelaca (4%).
Prema izvještaju CDC-a oko 58%
adolescenata starosne dobi od 12
do 19 godina imalo je problema sa
zubnim karijesom na stalnim zubima u periodu od 2011. do 2012.
godine, a 15% njih nije tretiralo karijes. U ovoj starosnoj grupi, netretiranje zuba dovelo je do truljenja.
Procent raspadanja zuba ponovo
je bio veći kod adolescenata crnaca
(21%), nego kod iste starosne grupe među bijelcima (13%). Izvještaj
pod nazivom Zubni karijes i pečatna smola kod djece i adolescenata
SAD-a, 2011-2012, objavljen je u
martu u okviru sažetih podataka
Državnog centra za zdravstvenu
statistiku. Sažeti podaci NCHS-a su
statističke publikacije koje pokazuju najznačajnije informacije u vezi
s aktualnim javnim zdravstvenim
temama. DT
www.fdi2015bangkok.org
www.fdiworldental.org
[20] =>
untitled
20 VI Simpozijum
Dental Tribune BiH Edition - Juni 2015
Održan VI simpozijum doktora stomatologije
sa međunarodnim učešćem u Foči
I ove godine, šesti put za redom,
30. maja 2015. godine, u organizaciji Medicinskog fakulteta Foča
i Komore doktora stomatologije
Republike Srpske, održan je Simpozijum doktora stomatologije RS
sa međunarodnim učešćem.
Oko 180 učesnika Simpozijuma
imalo je mogućnost prisustvovati
predavanjima eminentnih stručnjaka iz svih oblasti stomatologije
sa Stomatološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Medicinskog
fakulteta Univerziteta u Istočnom
Sarajevu. Ono što je ovaj simpozijum izdvojilo u odnosu na dosadašnje je činjenica da je Medicinski fakultet u Foči po prvi put imao
čast ugostiti predavača sa Stomatološkog fakulteta Univerziteta Svetog Kirila i Metodija u Skoplju.
Dobrodošlicu učesnicima skupa
poželjeli su predsjednik naučnog
odbora prof. dr Stevanka Đorđević i predsjednik Komore doktora
stomatologije RS-a, primarijus dr.
Mladen Mišeljić, koji su istakli da
su ovakvi skupovi prilika da se na-
uči nešto novo, da se ide u korak sa
savremenim dostignućima, kao i da
se razmjene iskustva sa kolegama.
Dekan Medicinskog fakulteta
Foča, a ujedno i predsjednik organizacionog odbora, prof. dr Milan
Kulić je otvarajući Simpozijum
uručio zahvalnicu Stomatološkom
fakultetu Univerziteta u Beogradu
za dragocjenu saradnju i podršku
koju ovaj fakultet pruža Medicinskom fakultetu Foča od njegovog
osnivanja. Zahvalnica je uručena prof. dr Ljiljani Tihaček Šojić,
prodekanu za nastavu na Stomatološkom fakultetu Univerziteta u
Beogradu. Predavanja po pozivu
su održali: prof. dr MiroslavVukadinović (Srbija), prof. dr Ljiljana Tihaček Šojić (Srbija), prof.
dr Stevanka Đorđević (Republika
Srpska), prof. dr Branislav Karadžić (Srbija), prof. dr Ivica Stančić
(Srbija), prof. dr Sonja Apostolska
(Makedonija), doc. Dr Nedeljka Ivković (RepublikaSrpska) i prof. dr
PredragNikolić (Srbija). Predavači
su u svojim izlaganjima prikazali
najnovija istraživačka i stručna dostignuća, kao i preporuke za dobru
kliničku praksu.
Učesnici Simpozijuma su mogli
da se upoznaju sa asortimanima
vodećih firmi stomatološke opreme na ovim prostorima, a za sve
učesnike su obezbjeđeni poklon
paketi od strane Listerine, Colgate, Ivoclar i Curaprox. Skup je
akreditovan sa 10 bodova od strane Komore doktora stomatologije
Republike Srpske. DT
[21] =>
untitled
Zanimljivosti 21
Dental Tribune BiH Edition - Juni 2015
Broj zuba nam može reći koliko
ćemo dugo živjeti
NIIGATA, Japan: Veliki broj istraživanja je pokazao vezu između gubitka zuba i mortaliteta. Jedna nova analiza
koja je uključila skoro 600 starijih učesnika iz Japana pruža nove dokaze po kojima se vidi da bi održavanje dobrog
oralnog zdravlja i očuvanje što više zuba u poznim godinama mogli biti indikatori dugovječnosti. Istraživanje je
pokazalo da je rizik od smrti povezan sa brojem preostalih zuba.
Da bi procijenili moguću ulogu
broja zuba kao nagovještača mortaliteta kod starijih osoba, istraživači na Niigata Univerzitetu su
ispitali usne šupljine 569 zdravih
sedamdesetogodišnjaka.
Tokom perioda od 5 godina 25
učesnika istraživanja (4.4%) je preminulo. Istraživači su zapazili da
pojedinci sa 20 ili više zuba imaju
znatno manju stopa mortaliteta
(2.5%) u poređenju sa onima koji
su imali 19 ili manje zuba (6.1%).
Istraživači su izjavili da su prikupljeni podaci ukazali na porast od
4% u stopi preživljavanja po dodatnom sačuvanom zubu u 70. godini.
„Rezultati ovog istraživanja pokazuju da je očuvanje što više zuba
koristan indikator o dugovječnosti starijih osoba“, zaključili su
istraživači.
Istraživanje pod nazivom Broj
zuba i stopa mortaliteta tokom 5
godina kod starije populacije je
objavljeno u junu u časopisu „Stomatologija zajednice i oralna epidemiologija“. DT
Poštovane kolegice i kolege,
Stomatološka Komora Federacije Bosne i Hercegovine u saradnji sa firmom Colgate u septembru i oktobru 2015 godine, organizuje dvije
Kampanje: „Mjesec oralnog zdravlja“ i „Blistav osmijeh za blistavu budućnost“.
Glavne aktivnosti u toku „Mjeseca oralnog zdravlja“ podrazumjevaju organizovanje edukativnih događaja na javnom mjestu u Sarajevu
( gdje će biti puno edukacije, zabave i uzoraka Colgate-ovih pasti i mnoštvo drugih aktivnosti), te učešće stomatoloških ordinacija u smislu
pružanja pregleda i savjeta pacijentima.
Ovim putem Vas pozivamo da u tom razdoblju zajedno s nama sudjelujete u edukaciji naših pacijenata o važnosti oralnog zdravlja i pravilne
oralne higijene. Vi možete pomoći ne samo kao Doktori dentalne medicine sa stomatološkim intervencijama, već i kao edukatori i promotori
pravilnog pranja zuba, upotrebe konca i prikladnih stomatoloških sredstava koji sprječavaju karijes i formiranje zubnih naslaga.
Kampanja se provodi širom svijeta pa tako i diljem BiH (Sarajevo, Tuzla, Mostar, Banja Luka), sa ciljem podizanja svijesti o oralnom zdravlju
općenito i poboljšanju navika u održavanju dobre oralne higijene.
Colgate, kao svjetski poznati lider u oralnoj higijeni učestvovati će u Vašoj misiji i partnerski će Vas podržati u vašim nastojanjima da pacijenti
budu zdravi i sretni.
Detaljnije informacije vezane za Vaše učešće će biti naknadno objavljene.
“
Vezano za drugu Kampanju, sa posebnim zadovoljstvom objavljujemo da konačno i u Bosni i Hercegovini, nakon što se već više od deset
godina provodi u preko 80 zemalja svijeta, počinjemo sa realizacijom kampanje „Blistav osmijeh za blistavu budućnost“.
Tokom deset godina, u sklopu ove Kampanje širom svijeta, educirano je oko 1 milijardu djece.
Ove godine u našoj zemlji planiramo Kampanjom obuhvatiti oko 7.000 djece prvih razreda osnovnih škola u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Banja
Luci, u smislu edukacija o održavanju oralne higijene i poklon paketima iz asortimana Colgate-a.
Rezultati ovog
istraživanja pokazuju
da je očuvanje što više
zuba koristan
indikator o
dugovječnosti
starijih osoba
“
Imajući u vidu KEP indeks kod djece, loše navike i potrebu za edukacijom o oralnoj higijeni, glavni cilj ove Kampanje je da se što više roditelja
i djece potakne da vode bolju brigu o oralnom zdravlju.
BLISTAV OSMIJEH
TM
´
ZA BLISTAVU BUDUCNOST
„Vratimo osmijeh na naša lica! “
Radujemo se saradnji sa Vama u očuvanju zdravije budućnosti,
jer svima nama je potreban osmijeh za cijeli život!
[22] =>
untitled
22
20 godina HKDM
Dental Tribune BiH Edition - Juni 2015
Djeca i mladi slavili sa
Hrvatskom komorom
dentalne medicine
Hrvatska komora dentalne medicine na najljepši mogući način
obilježila je 20. rođendan. U SOS
Dječjem selu Lekenik održana je
svečana sjednica nakon koje su, uz
prigodni ručak, upoznali za Selom,
SOS mamama i djecom.
SOS Dječje selo Lekenik objeručke je dočekalo svoje partnere i
donatore, Hrvatsku komoru dentalne medicine. Nakon okupljanja,
uz prijeko potrebno osvježenje
zbog velikih vrućina, u Društvenom centru SOS Dječjeg sela Lekenik održana je svečana sjednica.
Protokolarni dio održan je pod
voditeljskom palicom Olivera Mlakara, a njemu su, među brojnim
uzvanicima, nazočili i održali kratke govore visoki uzvanici: predsjednica Akademije medicinskih
znanosti i izaslanica predsjednice
republike Hrvatske dr.sc. Jasna Lipozenčić, dr.med., ministar zdravlja prim. Siniša Varga, dr.med.
dent., dr. Zvonimir Šostar, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno
zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“,
prof.dr.sc. Hrvoje Brkić, dekan
Stomatološkog fakulteta u Zagrebu, prof.dr.sc. Sonja Pezelj Ribarić, dr.med.dent., prodekanica
Studija stomatologije Medicinskog
fakulteta u Rijeci, doc.dr.sc. Vlatka
Lajnert, dr.med.dent., izaslanica
predsjednika Hrvatskog liječnič-
kog zbora, prim. Edin Muhić,
dr.med.dent., predsjednik Stomatološke komore FBiH kao i domaćini dr.sc. Neven Vidović, dr.med.
dent., predsjednik Upravnog vijeća Komore i mr.sc. Hrvoje Pezo,
dr.med.dent., predsjednik Komore. Na samom početku okupljene
je pozdravio direktor SOS Dječjeg
sela Lekenik, Mario Čović.
Nakon nastupa KUD-a Prigorec
iz Sesvetskog Kraljevca, predsjednik Komore mr.sc. Hrvoje Pezo,
dr.med.dent., održao je kratko
predavanje. Naravno, najmlađi stanovnici Sela mislili su na svoje goste. Samo za njih odigrali su predstavu ‘Vuk iz Siska i Crvenkapica
iz Lekenika’ te pokupili ovacije.
Slijedio je nastavak protokolarnog
dijela, a zamjenik predsjednika
Komore prof.dr.sc. Pavel Kobler,
dr.med.dent., je tom prilikom uručio Plaketu Sv. Apolonije sa poveljom predsjedniku Komore mr.sc.
Hrvoju Pezi, dr.med.dent. za iznimne doprinose u promicanju struke dentalne medicine. Razdragani
gosti, očarani i šarmirani dječjom
dramskom sekcijom, u pratnji direktora Sela i nacionalne direktorice SOS Dječjeg sela Hrvatska,
Višnje Tuškan-Krupić, obišli su
SOS kuće i imali prilike upoznati SOS mame, a djeca su uživala u
edukativnoj predstavi ‘Mali Hlapić i strašni Bub’ u izvedbi Scene
‘Gorica’.
Ostatak dana uzvanici i gosti Komore proveli su sa djecom, mladima i djelatnicima Sela u ugodnom
druženju. DT
[23] =>
untitled
Kontinuirana edukacija 23
Dental Tribune BiH Edition - Juni 2015
Trajnom edukacijom stomatološkog tima
do uspješnije svakodnevne prakse
13.06.2015 održana je kontinuirana edukacija sa temom „Trajnom edukacijom stomatološkog
tima do uspješnije svakodnevne
prakse“ u organizaciji Stomatološke komore FBiH Sa partnerima
Interdent, Medis i W&H okupila
je doktore stomatologije, stomatološke sestre-tehničare i zubne tehničare na jednom mjestu kako bi
edukaciju naših članova dovela na
zavidan nivo, te omogućila našim
članovima napredovanje i usavršavanje u struci.
Stručna edukacija organizovana je u Hotelu Terme na Ilidži,
te okupila preko 700 učesnika što
nam daje za pravo da ocijenimo
ovu edukaciju kao jednu od najuspješnijih i najposjećenijih edukacija u našoj zemlji, uzimajući u
obzir ukupan broj članova naše
Komore.
Na edukaciji su učestvovali prestižni predavači iz Francuske, Češke, Slovenije i Hrvatske. Edukaciju je moderirala podpredsjednica
Federealne stomatološke komore
Prim Dr. Ismeta Strujić. Ono što
ovu edukaciju izdvaja od ostalih
jeste prisustvo pored stomatoga i
zubnih tehničara te stomatološ-
kih sestara-tehničara. Na osnovu
izuzetno aktuelnih predavanja i
demostracije izrade sa Identica
Blue EXOCARD & CAD/CAM
sistemom omogućila je učesnicima edukacije ali i učenicima i studentima stomatološkog smijera da
se upoznaju sa evolucijom zubne
tehnike.
Pored bogatog cjelodnevnog
programa predavanja i vrsnih predavača, edukaciji su prisustvovli
brojni izlagači svjetskih brendova iz
oblasti stomatologije i zubne tehnike koji su tokom edukacije prezentirali svoje nove proizvode. DT
[24] =>
untitled
)
[page_count] => 24
[pdf_ping_data] => Array
(
[page_count] => 24
[format] => PDF
[width] => 814
[height] => 1191
[colorspace] => COLORSPACE_UNDEFINED
)
[linked_companies] => Array
(
[ids] => Array
(
)
)
[cover_url] =>
[cover_three] =>
[cover] => ![DT Bosnia and Herzegovina No. 5, 2015]()
[toc] => Array
(
[0] => Array
(
[title] => Vino šteti zubima i više nego što smo do sada znali
[page] => 01
)
[1] => Array
(
[title] => Ankete pokazale utjecaj ekonomske krize na sektor oralnog zdravlja u Portugalu
[page] => 02
)
[2] => Array
(
[title] => Istraživanje pokazalo nerealna očekivanja javnosti o zubnim implantatima
[page] => 04
)
[3] => Array
(
[title] => Začin curry je potencijalni lijek za oralni HPV karcinom
[page] => 05
)
[4] => Array
(
[title] => Laserski tretman uklanjanja vaskularne lezije usne
[page] => 06
)
[5] => Array
(
[title] => Temeljna stomatološka briga pomaže vam da zadržite svoj mladalački izgled
[page] => 09
)
[6] => Array
(
[title] => Čišćenje nasadnih instrumenata. Šta trebate očekivati?
[page] => 10
)
[7] => Array
(
[title] => Bakterijski virus - pronađen u otpadnim vodama Jeruzalema - mogao bi spriječiti infekcije korijenskog kanala
[page] => 12
)
[8] => Array
(
[title] => Bakterijski virus - pronađen u otpadnim vodama Jeruzalema - mogao bi spriječiti infekcije korijenskog kanala
[page] => 15
)
[9] => Array
(
[title] => Novi put u prevenciji karijesa?
[page] => 16
)
[10] => Array
(
[title] => Skoro 15% djece - mlađe od 8 godina - u Americi ima neliječene zubne karijese
[page] => 19
)
[11] => Array
(
[title] => Održan VI simpozijum doktora stomatologije sa međunarodnim učešćem u Foči
[page] => 20
)
)
[toc_html] =>
[toc_titles] => Vino šteti zubima i više nego što smo do sada znali
/ Ankete pokazale utjecaj ekonomske krize na sektor oralnog zdravlja u Portugalu
/ Istraživanje pokazalo nerealna očekivanja javnosti o zubnim implantatima
/ Začin curry je potencijalni lijek za oralni HPV karcinom
/ Laserski tretman uklanjanja vaskularne lezije usne
/ Temeljna stomatološka briga pomaže vam da zadržite svoj mladalački izgled
/ Čišćenje nasadnih instrumenata. Šta trebate očekivati?
/ Bakterijski virus - pronađen u otpadnim vodama Jeruzalema - mogao bi spriječiti infekcije korijenskog kanala
/ Bakterijski virus - pronađen u otpadnim vodama Jeruzalema - mogao bi spriječiti infekcije korijenskog kanala
/ Novi put u prevenciji karijesa?
/ Skoro 15% djece - mlađe od 8 godina - u Americi ima neliječene zubne karijese
/ Održan VI simpozijum doktora stomatologije sa međunarodnim učešćem u Foči
[cached] => true
)
