DT Croatia No. 2, 2023
Dostupan je novi sažetak smjernica za propisivanje antimikrobnih lijekova
/ NOVOSTI
/ Razvoj individualne multi-unit nadogradnje
/ Uspješna augmentacija mekog i tvrdog tkiva fibrinom bogatim trombocitima u kombinaciji s koštanim nadomjeskom u protokolu odgođene ugradnje implantata u estetskoj zoni
/ Potpuno digitalni tijek implantološke terapije – mit ili stvarnost
/ Osnove za dentalnu medicinu: tehnika izrade kvržica-po-kvržica s tiksotropnim kompozitom
/ Nestabilnost okluzije: hibridna keramika VITA ENAMIC u virtualnom artikulatoru
/ Novi znanstveni inkubator Stomatološkog fakulteta u Zagrebu
/ IDS OSVRT
/ Uporaba Waterpik oralnog tuša za nanošenje razrijeđenog CHX-a smanjuje dubinu parodontnih džepova i poboljšava kliničku razinu pričvršćivanja u odnosu na samo ispiranje CHX-om bez oralnog tuša
/ Što je zajedničko Be you zubnim pastama i pčelinjem medu?
/ Komunikacija - ključ za pacijentovo povjerenje
/ Pritužbe? Da čujem! Prevencija loših recenzija na Internetu
/ Aesthetic Dental Sinergija 2023
Array
(
[post_data] => WP_Post Object
(
[ID] => 87722
[post_author] => 0
[post_date] => 2023-06-30 07:07:55
[post_date_gmt] => 2023-06-28 09:07:59
[post_content] =>
[post_title] => DT Croatia No. 2, 2023
[post_excerpt] =>
[post_status] => publish
[comment_status] => closed
[ping_status] => closed
[post_password] =>
[post_name] => dt-croatia-no-2-2023
[to_ping] =>
[pinged] =>
[post_modified] => 2024-12-18 11:44:27
[post_modified_gmt] => 2024-12-18 11:44:27
[post_content_filtered] =>
[post_parent] => 0
[guid] => https://e.dental-tribune.com/epaper/dtcro0223/
[menu_order] => 0
[post_type] => epaper
[post_mime_type] =>
[comment_count] => 0
[filter] => raw
)
[id] => 87722
[id_hash] => 3a97436cd4167152e39f2286b8c7d3d70c654ec3e7f8c30830ab502a30338e6a
[post_type] => epaper
[post_date] => 2023-06-30 07:07:55
[fields] => Array
(
[pdf] => Array
(
[ID] => 87723
[id] => 87723
[title] => DTCRO0223.pdf
[filename] => DTCRO0223.pdf
[filesize] => 0
[url] => https://e.dental-tribune.com/wp-content/uploads/DTCRO0223.pdf
[link] => https://e.dental-tribune.com/epaper/dt-croatia-no-2-2023/dtcro0223-pdf/
[alt] =>
[author] => 0
[description] =>
[caption] =>
[name] => dtcro0223-pdf
[status] => inherit
[uploaded_to] => 87722
[date] => 2024-12-18 11:44:20
[modified] => 2024-12-18 11:44:20
[menu_order] => 0
[mime_type] => application/pdf
[type] => application
[subtype] => pdf
[icon] => https://e.dental-tribune.com/wp-includes/images/media/document.png
)
[cf_issue_name] => DT Croatia No. 2, 2023
[cf_edition_number] => 0223
[publish_date] => 2023-06-30 07:07:55
[contents] => Array
(
[0] => Array
(
[from] => 1
[to] => 1
[title] => Dostupan je novi sažetak smjernica za propisivanje antimikrobnih lijekova
[description] => Dostupan je novi sažetak smjernica za propisivanje antimikrobnih lijekova
)
[1] => Array
(
[from] => 2
[to] => 5
[title] => NOVOSTI
[description] => NOVOSTI
)
[2] => Array
(
[from] => 6
[to] => 7
[title] => Razvoj individualne multi-unit nadogradnje
[description] => Razvoj individualne multi-unit nadogradnje
)
[3] => Array
(
[from] => 9
[to] => 10
[title] => Uspješna augmentacija mekog i tvrdog tkiva fibrinom bogatim trombocitima u kombinaciji s koštanim nadomjeskom u protokolu odgođene ugradnje implantata u estetskoj zoni
[description] => Uspješna augmentacija mekog i tvrdog tkiva fibrinom bogatim trombocitima u kombinaciji s koštanim nadomjeskom u protokolu odgođene ugradnje implantata u estetskoj zoni
)
[4] => Array
(
[from] => 12
[to] => 12
[title] => Potpuno digitalni tijek implantološke terapije – mit ili stvarnost
[description] => Potpuno digitalni tijek implantološke terapije – mit ili stvarnost
)
[5] => Array
(
[from] => 14
[to] => 15
[title] => Osnove za dentalnu medicinu: tehnika izrade kvržica-po-kvržica s tiksotropnim kompozitom
[description] => Osnove za dentalnu medicinu: tehnika izrade kvržica-po-kvržica s tiksotropnim kompozitom
)
[6] => Array
(
[from] => 16
[to] => 17
[title] => Nestabilnost okluzije: hibridna keramika VITA ENAMIC u virtualnom artikulatoru
[description] => Nestabilnost okluzije: hibridna keramika VITA ENAMIC u virtualnom artikulatoru
)
[7] => Array
(
[from] => 18
[to] => 18
[title] => Novi znanstveni inkubator Stomatološkog fakulteta u Zagrebu
[description] => Novi znanstveni inkubator Stomatološkog fakulteta u Zagrebu
)
[8] => Array
(
[from] => 20
[to] => 23
[title] => IDS OSVRT
[description] => IDS OSVRT
)
[9] => Array
(
[from] => 24
[to] => 24
[title] => Uporaba Waterpik oralnog tuša za nanošenje razrijeđenog CHX-a smanjuje dubinu parodontnih džepova i poboljšava kliničku razinu pričvršćivanja u odnosu na samo ispiranje CHX-om bez oralnog tuša
[description] => Uporaba Waterpik oralnog tuša za nanošenje razrijeđenog CHX-a smanjuje dubinu parodontnih džepova i poboljšava kliničku razinu pričvršćivanja u odnosu na samo ispiranje CHX-om bez oralnog tuša
)
[10] => Array
(
[from] => 26
[to] => 26
[title] => Što je zajedničko Be you zubnim pastama i pčelinjem medu?
[description] => Što je zajedničko Be you zubnim pastama i pčelinjem medu?
)
[11] => Array
(
[from] => 28
[to] => 29
[title] => Komunikacija - ključ za pacijentovo povjerenje
[description] => Komunikacija - ključ za pacijentovo povjerenje
)
[12] => Array
(
[from] => 30
[to] => 30
[title] => Pritužbe? Da čujem! Prevencija loših recenzija na Internetu
[description] => Pritužbe? Da čujem! Prevencija loših recenzija na Internetu
)
[13] => Array
(
[from] => 31
[to] => 31
[title] => Aesthetic Dental Sinergija 2023
[description] => Aesthetic Dental Sinergija 2023
)
)
[seo_title] =>
[seo_description] =>
[seo_keywords] =>
[fb_title] =>
[fb_description] =>
)
[permalink] => https://e.dental-tribune.com/epaper/dt-croatia-no-2-2023/
[post_title] => DT Croatia No. 2, 2023
[client] =>
[client_slug] =>
[pages_generated] =>
[pages] => Array
(
[1] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-0.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-0.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-0.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-0.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-0.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-0.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[2] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-1.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-1.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-1.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-1.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-1.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-1.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[3] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-2.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-2.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-2.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-2.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-2.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-2.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[4] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-3.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-3.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-3.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-3.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-3.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-3.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[5] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-4.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-4.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-4.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-4.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-4.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-4.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[6] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-5.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-5.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-5.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-5.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-5.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-5.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[7] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-6.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-6.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-6.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-6.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-6.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-6.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[8] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-7.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-7.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-7.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-7.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-7.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-7.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[9] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-8.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-8.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-8.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-8.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-8.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-8.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[10] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-9.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-9.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-9.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-9.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-9.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-9.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[11] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-10.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-10.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-10.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-10.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-10.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-10.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[12] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-11.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-11.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-11.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-11.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-11.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-11.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[13] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-12.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-12.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-12.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-12.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-12.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-12.jpg
)
[ads] => Array
(
[0] => Array
(
[post_data] => WP_Post Object
(
[ID] => 87724
[post_author] => 0
[post_date] => 2024-12-18 11:44:20
[post_date_gmt] => 2024-12-18 11:44:20
[post_content] =>
[post_title] => epaper-87722-page-13-ad-87724
[post_excerpt] =>
[post_status] => publish
[comment_status] => closed
[ping_status] => closed
[post_password] =>
[post_name] => epaper-87722-page-13-ad-87724
[to_ping] =>
[pinged] =>
[post_modified] => 2024-12-18 11:44:20
[post_modified_gmt] => 2024-12-18 11:44:20
[post_content_filtered] =>
[post_parent] => 0
[guid] => https://e.dental-tribune.com/ad/epaper-87722-page-13-ad/
[menu_order] => 0
[post_type] => ad
[post_mime_type] =>
[comment_count] => 0
[filter] => raw
)
[id] => 87724
[id_hash] => ce5b30765252bc07f41865189ccb788b45c3a9860ebaa27bc051263ba9fcab23
[post_type] => ad
[post_date] => 2024-12-18 11:44:20
[fields] => Array
(
[url] => https://www.dental-tribune.com/c/gc-international/
[link] => URL
)
[permalink] => https://e.dental-tribune.com/ad/epaper-87722-page-13-ad-87724/
[post_title] => epaper-87722-page-13-ad-87724
[post_status] => publish
[position] => 0.31347962382445,0.64935064935065,99.373040752351,99.134199134199
[belongs_to_epaper] => 87722
[page] => 13
[cached] => false
)
)
[html_content] =>
)
[14] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-13.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-13.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-13.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-13.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-13.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-13.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[15] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-14.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-14.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-14.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-14.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-14.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-14.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[16] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-15.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-15.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-15.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-15.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-15.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-15.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[17] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-16.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-16.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-16.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-16.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-16.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-16.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[18] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-17.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-17.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-17.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-17.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-17.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-17.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[19] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-18.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-18.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-18.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-18.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-18.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-18.jpg
)
[ads] => Array
(
[0] => Array
(
[post_data] => WP_Post Object
(
[ID] => 87725
[post_author] => 0
[post_date] => 2024-12-18 11:44:20
[post_date_gmt] => 2024-12-18 11:44:20
[post_content] =>
[post_title] => epaper-87722-page-19-ad-87725
[post_excerpt] =>
[post_status] => publish
[comment_status] => closed
[ping_status] => closed
[post_password] =>
[post_name] => epaper-87722-page-19-ad-87725
[to_ping] =>
[pinged] =>
[post_modified] => 2024-12-18 11:44:20
[post_modified_gmt] => 2024-12-18 11:44:20
[post_content_filtered] =>
[post_parent] => 0
[guid] => https://e.dental-tribune.com/ad/epaper-87722-page-19-ad/
[menu_order] => 0
[post_type] => ad
[post_mime_type] =>
[comment_count] => 0
[filter] => raw
)
[id] => 87725
[id_hash] => 26473c282a2d401870c5278152dbc43072d38436b3dfc09b6b4291b22f5e53d1
[post_type] => ad
[post_date] => 2024-12-18 11:44:20
[fields] => Array
(
[url] => https://www.dental-tribune.com/c/a-dec/
[link] => URL
)
[permalink] => https://e.dental-tribune.com/ad/epaper-87722-page-19-ad-87725/
[post_title] => epaper-87722-page-19-ad-87725
[post_status] => publish
[position] => 0.31347962382445,0.21645021645022,99.373040752351,69.69696969697
[belongs_to_epaper] => 87722
[page] => 19
[cached] => false
)
)
[html_content] =>
)
[20] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-19.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-19.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-19.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-19.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-19.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-19.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[21] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-20.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-20.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-20.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-20.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-20.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-20.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[22] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-21.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-21.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-21.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-21.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-21.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-21.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[23] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-22.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-22.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-22.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-22.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-22.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-22.jpg
)
[ads] => Array
(
[0] => Array
(
[post_data] => WP_Post Object
(
[ID] => 87726
[post_author] => 0
[post_date] => 2024-12-18 11:44:20
[post_date_gmt] => 2024-12-18 11:44:20
[post_content] =>
[post_title] => epaper-87722-page-23-ad-87726
[post_excerpt] =>
[post_status] => publish
[comment_status] => closed
[ping_status] => closed
[post_password] =>
[post_name] => epaper-87722-page-23-ad-87726
[to_ping] =>
[pinged] =>
[post_modified] => 2024-12-18 11:44:20
[post_modified_gmt] => 2024-12-18 11:44:20
[post_content_filtered] =>
[post_parent] => 0
[guid] => https://e.dental-tribune.com/ad/epaper-87722-page-23-ad/
[menu_order] => 0
[post_type] => ad
[post_mime_type] =>
[comment_count] => 0
[filter] => raw
)
[id] => 87726
[id_hash] => b493dd17362430e67c90d90547c02f0964f1315df0c930f3036767bc36609296
[post_type] => ad
[post_date] => 2024-12-18 11:44:20
[fields] => Array
(
[url] => https://www.dental-tribune.com/c/ivoclar/
[link] => URL
)
[permalink] => https://e.dental-tribune.com/ad/epaper-87722-page-23-ad-87726/
[post_title] => epaper-87722-page-23-ad-87726
[post_status] => publish
[position] => 23.510971786834,27.922077922078,73.354231974922,67.965367965368
[belongs_to_epaper] => 87722
[page] => 23
[cached] => false
)
)
[html_content] =>
)
[24] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-23.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-23.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-23.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-23.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-23.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-23.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[25] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-24.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-24.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-24.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-24.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-24.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-24.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[26] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-25.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-25.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-25.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-25.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-25.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-25.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[27] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-26.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-26.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-26.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-26.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-26.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-26.jpg
)
[ads] => Array
(
[0] => Array
(
[post_data] => WP_Post Object
(
[ID] => 87727
[post_author] => 0
[post_date] => 2024-12-18 11:44:20
[post_date_gmt] => 2024-12-18 11:44:20
[post_content] =>
[post_title] => epaper-87722-page-27-ad-87727
[post_excerpt] =>
[post_status] => publish
[comment_status] => closed
[ping_status] => closed
[post_password] =>
[post_name] => epaper-87722-page-27-ad-87727
[to_ping] =>
[pinged] =>
[post_modified] => 2024-12-18 11:44:20
[post_modified_gmt] => 2024-12-18 11:44:20
[post_content_filtered] =>
[post_parent] => 0
[guid] => https://e.dental-tribune.com/ad/epaper-87722-page-27-ad/
[menu_order] => 0
[post_type] => ad
[post_mime_type] =>
[comment_count] => 0
[filter] => raw
)
[id] => 87727
[id_hash] => ab2be1e4ff9ed62f20cc35e7e7f1d734f2bfe043390c123cd60926012db57c04
[post_type] => ad
[post_date] => 2024-12-18 11:44:20
[fields] => Array
(
[url] => https://www.dental-tribune.com/c/curaden-ag/
[link] => URL
)
[permalink] => https://e.dental-tribune.com/ad/epaper-87722-page-27-ad-87727/
[post_title] => epaper-87722-page-27-ad-87727
[post_status] => publish
[position] => 0.31347962382445,0.64935064935065,99.373040752351,99.134199134199
[belongs_to_epaper] => 87722
[page] => 27
[cached] => false
)
)
[html_content] =>
)
[28] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-27.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-27.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-27.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-27.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-27.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-27.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[29] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-28.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-28.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-28.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-28.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-28.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-28.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[30] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-29.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-29.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-29.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-29.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-29.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-29.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[31] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-30.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-30.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-30.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-30.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-30.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-30.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
[32] => Array
(
[image_url] => Array
(
[2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/2000/page-31.jpg
[1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/1000/page-31.jpg
[200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/200/page-31.jpg
)
[key] => Array
(
[2000] => 87722-d05bd4f6/2000/page-31.jpg
[1000] => 87722-d05bd4f6/1000/page-31.jpg
[200] => 87722-d05bd4f6/200/page-31.jpg
)
[ads] => Array
(
)
[html_content] =>
)
)
[pdf_filetime] => 1734522260
[s3_key] => 87722-d05bd4f6
[pdf] => DTCRO0223.pdf
[pdf_location_url] => https://e.dental-tribune.com/tmp/dental-tribune-com/87722/DTCRO0223.pdf
[pdf_location_local] => /var/www/vhosts/e.dental-tribune.com/httpdocs/tmp/dental-tribune-com/87722/DTCRO0223.pdf
[should_regen_pages] => 1
[pdf_url] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/87722-d05bd4f6/epaper.pdf
[pages_text] => Array
(
[1] =>
The World‘s Dental Newspaper
Published in Croatia, ISSN 1849-4862
www.dental-tribune.com
Lipanj 2023., br. 2
KLINIČKA PRAKSA
IDS
MENADŽMENT
Augmentacija tvrdog i mekog
tkiva u protokolu odgođene implantacije u estetskoj zoni.
IDS se vratio: 120 000 posjetitelja na
stotoj obljetnici vodećeg svjetskog
stomatološkog sajma.
Zašto uspjeh u poslu u velikoj
mjeri ovisi o komunikacijskim
vještinama liječnika?
Stranica 10
Stranica 20
Stranica 28
Oglas
TRI® Pod
Handling. Reinvented.
SWISS
MADE
info@dentalkod.hr • www.dentalkod.hr
>> dental kod
S O F T WA R E & D I S T R I B U T I O N
Franje Belulovića 15, 51000 Rijeka • 051 583 328
Dostupan je novi sažetak smjernica
za propisivanje antimikrobnih lijekova
Autor: Franziska Beier, Dental Tribune International
LONDON, Ujedinjeno Kraljevstvo:
Kako bi pomogao stomatološkim timovima da odigraju svoju ulogu u
rješavanju problema antimikrobne
rezistencije, Stomatološki fakultet
King’s Collegea u Engleskoj objavio
je smjernice o propisivanju antimikrobnih lijekova u stomatologiji.
Aktualno treće izdanje objavljeno
je 2020., a novi sažetak preporuka
za liječenje oralnih infekcija na jednoj stranici odnedavno je dostupan
svim stomatolozima na Iinternetu.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, glavni uzroci razvoja patogena otpornih na lijekove su zloupotreba i prekomjerna upotreba
antimikrobnih sredstava, a rezistencija na antimikrobne lijekove proglašena je jednom od deset najvećih
globalnih prijetnji javnom zdravlju.
Smjernice nude jednostavne i praktične informacije o upotrebi antimikrobnih lijekova za edukaciju stomatoloških timova o liječenju oralnih
i dentalnih infekcija. Novi sažetak
na jednoj stranici opisuje preporučene terapije za sedam vrsta infekcija, uključujući zubne apscese, parodontne apscese, nekrotizirajuću
parodontnu bolest, akutni pulpitis
i periimplantitis. Osim toga, pruža
informacije o indikacijama za upotrebu antimikrobnih lijekova i antibiotika prvog izbora gdje su indicirani,
uključujući doze i trajanje uzimanja
za odrasle pacijente.
Za preporuke o drugim stanjima,
antimikrobnim lijekovima drugog
izbora (na primjer za pacijente koji
su alergični na penicilin), dozama za
djecu i hospitalizirane pacijente, liječenju medicinski kompromitiranih
pacijenata i profilaktičkom propisivanju za sprječavanje infekcija, stomatološki timovi trebaju se pozvati
na cjelovite smjernice.
Dr. Wendy Thompson, voditeljica
razvoja novog sažetka i voditeljica
Odjela za upravljanje antimikrobnim
lijekovima, komentirala je u priopćenju za javnost: “Razmjer problema
bakterijskih infekcija otpornih na antibiotike ne može se precijeniti. One
već ubijaju više ljudi diljem svijeta
nego HIV i malarija zajedno, a uzrokovat će više smrti nego karcinom
unutar jedne generacije.”
Dodala je: “Propisivanjem antibiotika samo kada je to strogo neophodno, stomatolozi mogu sačuvati
djelotvornost antibiotika i na kraju
spasiti živote. Upotreba novog sažetka kao podsjetnika i pozivanje
na potpune smjernice po potrebi
pomoći će im u tome.”
Matthew Garrett, dekan Fakulteta
za dentalnu kirurgiju King’s Collegea u Engleskoj rekao je: „Naš
novi sažetak na jednoj stranici daje
preporuke za liječenje brojnih infekcija s kojima se stomatolozi
često susreću i olakšava pristup
Nedavno objavljen sažetak na jednoj stranici opisuje preporučene terapije za sedam uobičajenih tipova oralnih i zubnih infekcija
te informacije o indikacijama za upotrebu antimikrobnih lijekova. (Fotografija: TheBlueHydrangea/Shutterstock)
cjelovitom detaljnom dokumentu
sa smjernicama za pojedinačna
stanja, koji je besplatno dostupan
na Internetu za dobrobit svih
stomatologa i njihovih pacijenata.”
Cjelovite smjernice, pod naslovom
“Antimicrobial Prescribing in Dentistry: Good Practice Guidelines”
(Propisivanje antimikrobnih lijekova
u stomatologiji: smjernice za dobru
praksu), dostupni su besplatno online nakon registracije na mrežnoj
stranici fakulteta. Sažetak na jednoj
stranici dostupan je besplatno na
Internetu bez registracije.
Drugi korisni alati
Uz smjernice, Stomatološki fakultet King’s Collegea stvorio je Alat
za samoprovjeru propisivanja antimikrobnih lijekova s pomoću kojeg
stomatolozi mogu upravljati svojim
propisivanjem lijekova i mogu usporediti svoju praksu sa smjernicama.
Alat za reviziju objavljen je u suradnji
s Britanskom stomatološkom udrugom (British Dental Association,
BDA) i odobrio ga je Public Health
England, a može se preuzeti online.
Stomatološke ordinacije mogu pronaći dodatne informacije, resurse i
alate za obuku u Dental Antimicrobial Stewardship Toolkit, koji su razvili stomatološka podskupina engleskog programa nadzora javnog
zdravstva Engleske za primjenu antimikrobnih sredstava i otpornost,
Stomatološki fakultet i BDA.
[2] =>
NOVOSTI
2
Dental Tribune Croatian Edition | 02/2023
Istraživanje potvrđuje povezanost
između oralnog zdravlja i psihe
Izvor: Sveučilište Ulm
ULM – Može li se oralno zdravlje povezati s rizikom od mentalnih poremećaja? Profesorica psihologije
Cornelia Herbert sa Sveučilišta u
Ulmu ispitivala je upravo ovo pitanje u svom istraživanju. Prvi rezultati: postoje korelacije u kojima bi
psihofiziološki stres također mogao
igrati ulogu. Rezultati su objavljeni
u časopisu Current Psychology.
Zanima ju polje istraživanja koje
je još nedovoljno istraženo jer je
profesorica Cornelia Herbert, pročelnica Odsjeka za primijenjenu
psihologiju emocija i motivacije,
posvećena povezanosti između
oralnog zdravlja, stresa i rizika od
mentalnih poremećaja u mladih
odraslih. Ovi poremećaji uključuju,
na primjer, poremećaje prehrane
ili depresiju. Psihologinja je sada
prvi put ispitala njihovu interakciju
u online pilot-istraživanju. “Do sada
je fokus na oralno zdravlje prvenstveno bio na starijim pacijentima.
U ovoj populacijskoj skupini već je
jako dobro istražena povezanost
bolesti zubi i desni s mentalnim i
fizičkim ograničenjima, poput demencije ili kardiovaskularnih bolesti“, kaže Cornelia Herbert.
U istraživanju koje je sada provedeno ispitane su zdrave mlade
odrasle osobe kako bi se utvrdilo
jesu li samoprijavljeni depresivni
simptomi, stavovi prema hrani i
tijelu, kao što se može dogoditi u
kontekstu poremećaja prehrane,
povezani s oštećenjima oralnog
zdravlja – iako još nije prisutna mentalna bolest. Ukupno 162 odrasle
osobe ispunile su standardizirane
upitnike online i anonimno. Između
ostalog, dali su informacije o simptomima depresije koje su iskusili,
Zavod za fiksnu protetiku
Stomatološki fakultet
Sveučilišta u Zagrebu
e-mail: milardovic@sfzg.hr
PUBLISHER AND CHIEF EXECUTIVE
OFFICER: Torsten OEMUS
CHIEF CONTENT OFFICER:
Claudia Duschek
Dental Tribune International GmbH
Holbeinstr. 29, 04229 Leipzig, Germany
Tel.: +49 341 4847 4302
Fax: +49 341 4847 4173
General requests: info@dental-tribune.com
Sales requests:
mediasales@dental-tribune.com
www.dental-tribune.com
Material from Dental Tribune International
GmbH that has been reprinted or translated and
reprinted in this issue is copyrighted by Dental
Tribune International GmbH. Such material must
be published with the permission of Dental
Tribune International GmbH. Dental Tribune is a
trademark of Dental Tribune International GmbH.
All rights reserved. © 2023 Dental Tribune International GmbH. Reproduction in any manner
in any language, in whole or in part, without
the prior written permission of Dental Tribune
International GmbH is expressly prohibited.
Istraživanje je pokazalo korelacije u kojima psihofiziološki stres utječe na oralno zdravlje. (Fotografija: tadamichi – stock.adobe.com)
prehrambenim navikama, svijesti o
svom tijelu i općem zdravstvenom
ponašanju. Oralno zdravlje također
je ispitano standardiziranim upitnikom. Pitali su se o raznim smetnjama, primjerice o funkciji usta i
zubi, bolu, estetici te o tome utječu
li subjektivno percipirani problemi
u području usta, zubi i čeljusti na
socijalnu interakciju ljudi.
Rezultati su pokazali značajnu povezanost između oštećenja oralnog
zdravlja, simptoma depresije, nezadovoljstva vlastitim tijelom i bulimijskog poremećaja u prehrani. Zanimljivo je da psihofiziološki simptomi
stresa također igraju važnu ulogu.
“Još jedan zanimljiv rezultat u ženskom uzorku bio je da su problemi
s oralnim zdravljem uvijek bili popraćeni poremećajima raspoloženja poput simptoma depresije ili
anksioznosti. Osim toga, ljudi koji
su bili nezadovoljni vlastitim tijelom
također su bili skloni prijaviti lošije
oralno zdravlje,” objašnjava profesorica Cornelia Herbert. U tom kon-
tekstu, zalaže se za bolju edukaciju i
primarnu prevenciju oralnog zdravlja kao važnog aspekta zdravlja mladih odraslih osoba. Psihologinja također ukazuje na važnost psihičkog
stresa i njegovih biopsiholoških posljedica. Ovaj stres može utjecati na
mentalno i tjelesno zdravlje, kao i na
oralno zdravlje.
Dobiveni rezultati upućuju na zaključke o pojavnosti psihičkih poremećaja u mlađih odraslih osoba
koje je potrebno dodatno istražiti
jer istraživanje koje je objavljeno
samo je uvod u veće istraživačke
projekte koji posebno istražuju psihološke čimbenike pod naslovom
“Oralno zdravlje i psiha – PSY-ORAL”.
Početno financiranje za PSY-ORAL u
iznosu od 30 000 eura trenutačno
dolazi od Foruma znanja za opću
stomatologiju. „U laboratorijskim
eksperimentima na dobrovoljcima
različitim metodama želimo ispitati čimbenike oralnog, mentalnog
i tjelesnog zdravlja. U holističkom
istraživanju ispitat ćemo, između
ostalog, funkciju žvakanja i snagu
zagriza te percepciju okusa ili utvrditi broj oralnih bakterija. Ali također treba ispitati aktivnost srca i
mozga, kao i razinu kognitivnih performansi zajedno s oralnim zdravljem i raznim psihološkim čimbenicima kao što je iskustvo stresa kako
bi se iz toga razvili programi psihološke prevencije,” objašnjava profesorica Cornelia Herbert.
Planirana istraživanja provodit će
se u Herbertovim laboratorijima
pod nazivom Sense-Lab i Brain-Lab.
U suradnji sa znanstvenom radionicom Sveučilišta u Ulmu, oni će se
dopuniti uređajima koji, na primjer,
mjere snagu žvakanja i odgrizanja.
Osim toga, u pripremi su daljnja
istraživanja, uključujući Kliniku za
stomatološku protetiku Centra za
dentalnu, oralnu i maksilofacijalnu
medicinu KBC-a. Sredinom godine
počet će prva istraživanja u laboratoriju profesora Herberta na Zavodu za primijenjenu psihologiju
emocija i motivacije.
Riječ urednice
UREDNICA:
Izv. prof. dr. sc. Slađana
Milardović, dr. med. dent. spec.
stom. protetike
IMPRINT
INTERNATIONAL
HEADQUARTERS
Često poslu dajemo prednost nad
svim ostalim aspektima života.
Naša želja za profesionalnim uspjehom može nas natjerati da zanemarimo vlastitu dobrobit. Činjenica
je da je posao važan, ali ne može
biti sve. Stvaranje skladne ravnoteže između poslovnog i privatnog
života ključno je za poboljšanje ne
samo našeg fizičkog, emocionalnog i mentalnog blagostanja nego
je, koliko god to paradoksalno zvučalo, važno i za našu karijeru.
Ravnoteža između poslovnog i privatnog života je stanje ravnoteže
u kojem osoba podjednako pridaje
važnost zahtjevima karijere kao i
zahtjevima svog osobnog života.
Dobra ravnoteža između poslovnog i privatnog života ima brojne
pozitivne učinke, uključujući manje
stresa i manji rizik od izgaranja.
Stvaranje ravnoteže između poslovnog i privatnog života ne
znači nužno ravnomjerno raspodijeliti sate u danu između posla i
privatnog života, nego imati više
fleksibilnosti u svom profesionalnom životu da biste imali dovoljno
vremena i energije za uživanje u
svim ostalim aktivnostima. To
može značiti da ćete nekim danima
možda i raditi duže da biste drugim
danima imali vremena za bavljenje svojim hobijima ili druženje s
voljenima. Ravnoteža se postiže s
vremenom, a ne svaki dan.
Iako je posao očekivana društvena
norma, ne bi vas trebao sputavati.
Ako mrzite ono što radite, nećete
biti sretni. Ne morate voljeti svaki
aspekt svog posla, ali morate ga
dovoljno voljeti da ne osjećate težinu kada se budite ujutro. Idealno bi bilo kad biste osjećali toliku
strast prema poslu da biste ga radili i da ga radite besplatno.
Povremeno treba stati i zapitati se:
što mi trenutačno uzrokuje stres,
neuravnoteženost ili nezadovoljstvo? Kako te okolnosti utječu na
to kako radim i bavim se svojim
poslom? Kako one utječu na moj
osobni život? Čemu dajem prio-
ritet? Što žrtvujem? Što gubim?
Kada to spoznate, svjesne promjene mogu biti učinkovita strategija za postizanje većeg zadovoljstva i izbjegavanje izgaranje.
To može značiti nametanje granica
samome sebi, kao što je odabir da
ne radite navečer, vikendom ili praznicima. Kad napustite ordinaciju,
izbjegavajte razmišljati o poslu ili
odgovarati na telefonske pozivne
i e-poštu.
Isključivanje s vremena na vrijeme
omogućuje nam da se oporavimo
od tjednog stresa i daje nam prostora za druge misle i ideje. Ponekad stvarno isključivanje znači uzeti
vrijeme za odmor i nakratko potpuno zaboraviti na posao. Bilo da
se vaš odmor sastoji od jednodnevnog izleta ili dvotjednog putovanja,
važno je dati si vremena kako biste
se fizički i mentalno obnovili.
U tom smislu, želimo vam dugo i
toplo ljeto i veselimo se novim radnim pobjedama nakon zasluženog
godišnjeg odmora!
Dental Tribune International GmbH makes
every effort to report clinical information and
manufacturers’ product news accurately but
cannot assume responsibility for the validity of
product claims or for typographical errors. The
publisher also does not assume responsibility
for product names, claims or statements made
by advertisers. Opinions expressed by authors
are their own and may not reflect those of Dental
Tribune International GmbH
CROATIAN
EDITION
VLASNIK LICENCE:
Dental Media Grupa d.o.o.
I. G. Kovačića 15a, 10410 Velika Gorica
IZDAVAČ:
Dental Media Grupa d.o.o.
Tel.:+385 91 637 0042,
www.dentalmedia.hr
info@dentalmedia.hr
DIREKTOR:
Sanela Drobnjak, dipl.oec.
GLAVNI UREDNIK:
Izv. prof. dr. sc. Slađana Milardović, dr. med. dent.
GRAFIKA:
PixArt
PRIJEVOD:
Izv. prof. dr. sc. Slađana Milardović, dr. med. dent.
LEKTOR:
Jasmina Škoda, prof. hr. jezika i književnosti
MARKETING:
Dental Media Grupa d.o.o.
TISAK:
Radin print d.o.o.
Sljedeće izdanje Dental Tribune-a izlazi
u listopadu 2023. godine
VLASNIČKA STRUKTURA
TVRTKA, NAKLADNIK:
Dental Media Grupa d.o.o.
MATIČNI BROJ: 02293749
OIB: 82547088036
ODGOVORNA OSOBA NAKLADNIKA:
Sanela Drobnjak, dipl.oec.
SJEDIŠTE NAKLADNIKA:
I. G. Kovačića 15a, 10410 Velika Gorica
TELEFON NAKLADNIKA:
Tel.: +385 91 637 0042
E-POŠTA I WEB-STRANICA NAKLADNIKA:
info@dentalmedia.hr
www.dentalmedia.hr
VLASNIK NAKLADNIKA I POSTOTAK UDJELA
U VLASNIŠTVU:
Dental Media Grupa d.o.o., 100% vlasništvo
NAZIV MEDIJA:
Dental Tribune International
VRSTA MEDIJA:
Tiskani
[3] =>
NOVOSTI
3
Dental Tribune Croatian Edition | 02/2023
Prema istraživanju, financijski interesi
motiviraju stomatologe da šire dezinformacije
Autor: Anisha Hall Hoppe, Dental Tribune International
BAURÚ, Brazil: Kruženje dezinformacija o zdravlju Internetom tema
je koja zabrinjava posljednjih godina s obzirom na to da mediji omogućuju lak pristup širokoj publici uz
malo regulacije. Istraživači iz Brazila proveli su analizu dezinformacija o oralnom zdravlju na Internetu
kako bi utvrdili koje skupine ljudi
dijele informacije i razloge za to. Otkrili su da su dezinformacije uglavnom širili stomatolozi s financijskim
motivima i da se prvenstveno radilo
o netočnim informacijama koje promiču alternativne metode postizanja oralnog zdravlja.
Da bi identificirali dezinformacije o
stomatološkim temama, istraživači
sa Stomatološkog fakulteta Sveučilišta São Paulo u Baurúu upotrijebili su Googleovo napredno
pretraživanje, a dobivene mrežne
stranice pregledala su dva neovisna istraživača kako bi sastavili
popis lažnih ili obmanjujućih poruka. Pronađene dezinformacije
o oralnom zdravlju kategorizirane su u četiri vrste: one koje su
u informativne svrhe, u političke
svrhe, u financijske, društvene i/ili
psihološke svrhe stvorili ili ih šire
pojedinci koji nisu stomatološke
struke te u financijske, društvene
i/ili psihološke koje šire stomato-
Prema novom istraživanju, mrežna stranica za provjeru činjenica, sadržavala je vrlo malo sadržaja o širenju dezinformacija o
oralnom zdravlju. (Fotografija: T. Schneider/Shutterstock)
loški stručnjaci. Širenje ovih dezinformacija istraživano je na Instagramu, Facebooku i Snopesu,
a CrowdTangle upotrijebljen je za
praćenje dezinformacija objavljenih na Instagramu i Facebooku.
Utvrđeno je da su većinu (41,9 %)
dezinformacija stvorili ili proširili
stomatološki stručnjaci s financijskim, društvenim i/ili psihološkim
interesima, a slijede dezinformacije
koje su stvorili ili proširili pojedinci
koji nisu stomatološke struke s takvim interesima (24,8 %), dezinfor-
macije s informativnim interesima
(24,2 %) i dezinformacija s političkim
interesima (9,1 %). Identificirano je
pet prevladavajućih tema, prema
silaznom redoslijedu: parodontna
bolest, endodontsko liječenje, zubobolja, fluor i zubni karijes. Facebook
je bio primarna platforma upotrijebljena za prijenos identificiranih dezinformacija, a slijedi ga Instagram.
Zabilježeno je da je Snopes razotkrio samo 5,9 % dezinformacija
koje je identificirao tim. Istraživači
su sugerirali da bi to moglo ukazi-
vati na nedostatak kritike i osviještenosti onih koji traže informacije
o oralnom zdravlju pa stoga tema
dezinformacija ne privlači pozornost Snopesa.
Tim je također identificirao propagandu protiv fluoridacije kao fokus
sadržaja povezanog s političkim interesima i otkrio da su informacije
o javnozdravstvenim politikama
sustavno obezvrijeđene na platformama društvenih medija zbog
prevladavajućih političkih interesa
korisnika platforme. Međutim, de-
zinformacije stvorene ili širene s
financijskim interesima statistički
su češće od dezinformacija s političkim interesima.
Dezinformacije koje su stvorili ili
širili stomatolozi češće su se dijelile na društvenim mrežama. Dezinformacije s financijskim, društvenim i/ili psihološkim interesima
koje proizvode ili šire stomatolozi i
dezinformacije s političkim interesima pojavljuju se znatno češće od
dezinformacija s informativnim interesima na Instagramu. Istraživači
su primijetili da je bilo teško utvrditi jesu li postovi stomatologa bili
lažni. Time su podržali razvoj algoritama umjetne inteligencije za poboljšano otkrivanje dezinformacija
o zdravlju uz poboljšane intervencije obrazovanja o oralnom zdravlju
i sugerirali da stomatološki stručnjaci i tvrtke koje se bave oralnim
zdravljem moraju biti svjesni svoje
odgovornosti u pružanju točnih informacija o oralnom zdravlju.
Istraživanje pod nazivom “Exploring online oral health misinformation: A content analysis” (Istraživanje online dezinformacija o
oralnom zdravlju: analiza sadržaja)
objavljeno je online u svibnju 2023.
u časopisu Brazilian Oral Research.
Novo istraživanje proučava čimbenike koji utječu
na volju za odlaskom na stomatološke preglede
Autor: Anisha Hall Hoppe, Dental Tribune International
OKAYAMA, Japan: Prema Panameričkoj zdravstvenoj organizaciji, devet od deset ljudi izloženo
je riziku od neke vrste oralne bolesti, što se može ublažiti zdravim
navikama i redovitim stomatološkim pregledima. Istraživanje čimbenika koji utječu na volju za redovitim stomatološkim pregledima
može poslužiti kao informacija o
javnozdravstvenoj komunikaciji i
drugim načinima motiviranja pacijenata. Istraživači u Japanu otkrili su da su pacijenti koji će najvjerojatnije zakazati stomatološki
pregled oni koji razumiju dobrobit
pregleda u prevenciji bolesti i oni
s postojećim pozitivnim ponašanjem u vezi s oralnim zdravljem.
Evaluacije su uključivale usmeno
ispitivanje i upitnik koji je osim pitanja o oralnom zdravstvenom statusu i ponašanju ispitivao i spremnosti sudionika da poboljšaju
svoje cjelokupno zdravlje prema
određenom modelu uvjerenja o
zdravlju, kao i njihov odgovor na
scenarij izbjegavanja rizika. Upotrijebljeni model nastoji objasniti
zdravstveno ponašanje u smislu
uvjerenja pojedinca povezanih sa
zdravstvenim ponašanjem, primjenom koncepata kao što su perci-
averzija prema riziku nije dokazana
kao čimbenik za zakazivanje stomatološkog pregleda. Istraživači sugeriraju da se ovo otkriće može
pripisati relativno mladoj dobi anketirane populacije, s obzirom na
to da su prethodna istraživanja pokazala da mladi ljudi imaju manju
averziju prema riziku te su stoga
preporučili daljnja istraživanja kako
bi se analizirala povezanost između
ovih čimbenika. Status oralnog
zdravlja mjeren oralnim pregledom nije povezan sa spremnošću
na redovite preglede.
Istraživači u Japanu otkrili su da su zdravstvena uvjerenja i oralno-zdravstvene navike jaki pokazatelji spremnosti na redovite
stomatološke preglede. (Fotografija: Portrait Image Asia/Shutterstock)
pirana osjetljivost, dobrobiti i zapreke, kako bi objasnili spremnost
na djelovanje. Pojedinci neskloni
riziku skloni su donositi odluke na
temelju izbjegavanja rizika od potencijalno negativnog ishoda.
Rezultati su pokazali da su sudionici, kada je vjerojatnije da će se
suočiti s rizikom od negativnog
zdravstvenog ishoda osim jasne
koristi, bili više motivirani uključiti
se u preventivne zdravstvene radnje. Istraživači su također otkrili
značajnu pozitivnu povezanost između spremnosti na stomatološki
pregled i oralnog zdravstvenog
ponašanja poput čišćenja koncem
ili upotrebe interdentalnih četkica.
Tim je sugerirao da je korelacija
nastala zbog samoučinkovitosti,
koncepta u zdravstvenom modelu
temeljenim na uvjerenju da netko
može poduzeti radnje potrebne za
postizanje određenog ishoda. Može
se očekivati da će averzija prema
riziku potaknuti ljude na usvajanje zdravog ponašanja; međutim,
Istraživanje pod naslovom “The
impact of oral health behaviors,
health belief model, and absolute
risk aversion on the willingness of
Japanese university students to
undergo regular dental check-ups:
A cross-sectional study” (Utjecaj
ponašanja u vezi s oralnim zdravljem, modela uvjerenja o zdravlju i
apsolutne averzije prema riziku na
spremnost japanskih sveučilišnih
studenata da se podvrgnu redovitim stomatološkim pregledima:
presječno istraživanje), objavljeno
je u studenom 2022. u časopisu
International Journal of Environmental
Research and Public Health.
[4] =>
NOVOSTI
4
Dental Tribune Croatian Edition | 02/2023
Istraživanje ispituje vezu između trošenja
zubi i kvalitete života
Autor: Iveta Ramonaite, Dental Tribune International
LONDON, UK/NIJMEGEN, Nizozemska: Pacijentima s težim oblicima
trošenja zubi može biti potrebna
restaurativna terapija. Međutim,
određivanje kada započeti restaurativnu intervenciju može biti izazovno. U nedavno provedenom
istraživanju o liječenju istrošenih
zubi, istraživači su se bavili aspektima procjene i odluke o liječenju te
učinkom ozbiljnog trošenja zubi na
ukupnu kvalitetu života pacijenta i
njegovu psihosocijalnu dobrobit.
“Dio pacijenata s istrošenim zubima zahtijeva restaurativnu terapiju, osobito ako trošenje opsežno
i ima negativan utjecaj na estetiku
ili funkciju, odnosno ako uzrokuje
simptome bola ili nelagode. Međutim, planiranje i provođenje restaurativne terapije trošenja zubi nije
samo tehnički iznimno zahtjevno
nego je i dugotrajno i skupo,” rekao
je za Dental Tribune International
(DTI) glavni autor dr. Shamir B.
Mehta, viši klinički nastavnik na
King’s Collegeu u Londonu i gostujući profesor na Odjelu za stomatologiju u Medicinskom centru
Sveučilišta Radboud u Nijmegenu.
Zanimanje dr. Mehte za trošenje zuba počelo je kasnih 1990-ih
nakon što je vidio sve veći broj pacijenata koji su se javljali s tim stanjem u ustanove primarne zdravstvene zaštite. Danas je njegov rad
usmjeren na naglašavanje potrebe
za povećanjem svijesti o trošenju
zubi među pacijentima i doktorima
dentalne medicine.
“Ponekad se pacijenti s ozbiljno narušenim izgledom osmijeha mogu
Nedavno provedeno istraživanje ispitivalo je kako restaurativna terapija trošenja zubi može utjecati na kvalitetu života pacijenta
povezanu s oralnim zdravljem. (Fotografija: Stas Walenga/Shutterstock)
Klinički nalazi i utjecaj trošenja zubi na kvalitetu života
pacijenta čimbenici su koji mogu pomoći u odlučivanju o
optimalnom vremenu za restaurativnu intervenciju.
osjećati posramljeno ili zabrinuto.
S obzirom na psihosocijalni učinak
trošenja zubi, bilo bi prikladno da
doktori dentalne medicine dijagnosticiraju trošenje zubi i da sa svojim
pacijentima razgovaraju o tome.
Izgled osmijeha ključna je odrednica privlačnosti lica, a to zauzvrat
može imati utjecaj na šire aspekte
kao što su društvena prihvatljivost,
izgledi za posao, međuljudski odnosi
i samopouzdanje,” rekao je za DTI.
Trošenje zuba često je postupan
proces koji se pogoršava s godinama, zbog čega neki ljudi ne traže
restaurativnu terapiju, osim ako
im netko ne ukaže na mogućnosti
rješavanja problema, koje mogu
uključivati prevenciju i praćenje ili
restauraciju kompozitima ili kruni-
cama “Prema mom iskustvu, pacijenti često neće izraziti svoju zabrinutost osim ako se ne osvijeste jer
često prihvaćaju da je trošenje zubi
dio prirodnog procesa starenja”,
istaknuo je dr. Mehta.
Prema dr. Mehti, ozbiljno trošenje zubi može ugroziti dobrobit, a
učinkovita restaurativna terapija
mogla bi poboljšati kvalitetu života
pacijenata. Budući da odabir prikladnog trenutka za početak restaurativne terapije može biti izazovan i za terapeuta i za pacijenta,
istraživači su predložili da, umjesto da se isključivo fokusiraju na
kliničke ishode restaurativne terapije, kliničari također trebaju
razgovarati o poboljšanjima koja
pacijenti mogu realno očekivati od
liječenja, uključujući njihovu kvalitetu života povezanu s oralnim
zdravljem.
“Klinički nalazi i utjecaj trošenja
zubi na kvalitetu života pacijenta
čimbenici su koji mogu pomoći
u odlučivanju o optimalnom vremenu za restaurativnu intervenciju”, zaključio je dr. Mehta.
Istraživanje pod nazivom “Managing tooth wear with respect to
quality of life: An evidence-based
decision on when to intervene”
(Liječenje trošenja zubi s obzirom
na kvalitetu života: odluka utemeljena na dokazima o tome kada intervenirati) objavljeno je online u
ožujku 2023. u časopisu British
Dental Journal.
Zanimanje glavnog autora dr. Shamira B.
Mehte za trošenje zubi traje više od dva
desetljeća. (Fotografija: Shamir B. Mehta)
Istraživanje otkriva da je intraoralni skener
održiva alternativa vizualnoj kliničkoj procjeni u
otkrivanju karijesa
Autor: Anisha Hall Hoppe, Dental Tribune International
Atena, Grčka/Kopenhagen, Danska: Vrlo je malo istraživanja provedeno o učinkovitosti intraoralnih
skenera u usporedbi s vizualnim
pregledom za otkrivanje zubnog
karijesa. Uspoređujući dvije metodologije u otkrivanju i klasifikaciji okluzalnog karijesa, istraživači
su sada utvrdili da je upotreba 3D
intraoralnog skenera jednako vrijedna kao i vizualni klinički pregled
i može biti posebno korisna za daljinsku procjenu i istraživanja.
Primarno je otkriveno da kliničari
koristeći se intraoralnim skenerom
mogu izbjeći uobičajene zamke
koje dolaze s vizualnim pregledom i pridruženim 2D dentalnim
fotografijama. Na standardne dentalne fotografije mogu značajno
utjecati nedostatak prikladne rasvjete i uvećanja, kao i kut pod
kojim se fotografija snima. Daljnje
Nedavno objavljeno istraživanje pokazalo je da upotreba intraoralnog skenera
za otkrivanje karijesa može biti jednako učinkovita kao standardna vizualna
klinička procjena. (Fotografija: vetkit/Shutterstock)
zapreke za otkrivanje okluzalnog
karijesa mogu uključivati nekarijesne lezije, prekomjerno lučenje
sline i zubni plak. Do određenih po-
pulacija pacijenata teško je doći, a
to kliničarima može otežati provođenje odgovarajućih stomatoloških pregleda.
Istraživači su primijenili obje metodologije za procjenu triju površina na više od 50 trajnih stražnjih
zubi prije i nakon ekstrakcije. Prije
ekstrakcije, svaki je zub podvrgnut uklanjanju plaka i ocijenjen
je u standardnom vizualnom kliničkom pregledu uz intraoralno
skeniranje. Šest mjeseci kasnije,
ocijenjena je boja i fluorescencija
modela i dodijeljena je histološka
ocjena dentineralizacije cakline i
dentina u odnosu na debljinu. Nije
bilo značajnih razlika između sposobnosti otkrivanja karijesa dviju
metodologija.
Istraživači sugeriraju da je nedostatak postojeće literature kriv
za oklijevanje nekih kliničara da
usvoje intraoralni skener za upotrebu u otkrivanju karijesa. Također su ukazali na vrijednost daljnjeg istraživanja dodatnih metoda
otkrivanja karijesa upotrebom intraoralnog skenera, uključujući
fluorescenciju s pomoću pobude
plave svjetlosti za ranu demineralizaciju cakline i otkrivanje karijesa,
transiluminaciju i blizu infracrvenu
refleksiju.
Također je sugerirano da intraoralni skeneri pružaju kliničarima
lako prenosive podatke što je korisno za usporedbu i da su održiva
alternativa standardnoj vizualnoj
procjeni.
Istraživanje pod naslovom “Occlusal caries detection on 3D models obtained with an intraoral
scanner. A validation study” (Otkrivanje okluzalnog karijesa na
3D modelima dobivenim intraoralnim skenerom. Validacijska studija), objavljeno je u travnju 2023.
u časopisu Journal of Dentistry.
[5] =>
STRUČNA DOGAĐANJA
5
Dental Tribune Croatian Edition | 02/2023
DENTAL WORLD KONFERENCIJA
Dental World konferencija i dentalni
sajam - vraćaju se u
Budimpeštu
NEW GENERATION OF NITI ROTARY FILES
SIMPLE, SMOOTH
Budimpešta, Mađarska – Dental World - najveća dentalna
izložba i konferencija u Srednjoj i Istočnoj Europi i ove godine
otvara svoja vrata po 23. put u periodu od 12. - 14. 10. 2023.
Očekuje se da će događaj koji je već
više od dvije decenije neizostavni dio
stomatološke industrije u regiji, privući
oko 300 izlagača i 10. 000 posjetitelja
iz 75 zemalja, učvršćujući na taj način
svoj status vrhunske dentalne platforme za sve stomatološke stručnjake,
proizvođače i dobavljače stomatološke
opreme i materijala.
Dental World odigrao je ključnu ulogu
u podršci kontinuiranog rasta dentalne
skrbi u regiji, koja se može pohvaliti s
približno 50.000 stomatoloških klinika.
Upravo je Mađarska je postala vodeći
europski edukativni dentalni centar, dijelom zahvaljujući opsežnom znanju,
iskustvu i stručnosti podijeljenoj na
konferenciji Dental World.
Sveobuhvatni program pokriva širok
raspon tema, uključujući estetiku, or-
todonciju, endodonciju, implantologiju i
digitalnu stomatologiju, s predavanjima
renomiranih međunarodnih govornika.
Izlagači mogu iskoristiti iznimne prilike
za rast prodaje, upoznavanje novih klijenata i budućih partnera te povezivanje s regionalnim profesionalcima.
Uz konferencijski program, Dental
World nudi besplatne edukativne operacije i demonstracije uživo za posjetitelje. Također, organizirani su praktični
tečajeve i neizostavni društveni noćni
program, potičući veze i suradnju među
profesionalcima u industriji.
Kako biste se pridružili Dental World-u
u Budimpešti i iskoristili prilike za edukativni rast i povezivanje na dentalnom
tržištu srednje i istočne Europe, posjetite službenu web stranicu na https://
dentalworld.hu/.
& FLEXIBLE
[6] =>
KLINIČKA STUDIJA
6
Dental Tribune Croatian Edition | 02/2023
Razvoj individualne multi-unit
nadogradnje
Autori: Almedina Mujkanović i Petar Kosec
UVOD
U oralnoj implantologiji, mogućnost
korištenja multi-unit nadogradnji
omogućava veću fleksibilnost u
izradi implantoloških protetskih nadomjestaka. Multi-unit nadogradnje predstavljaju mehanizam pouzdane prilagodbe, odnosno ispravka
kuta i dubine ugradnje implantata,
te funkcionalnosti i pasivnosti dosjeda konstrukcija, odnosno protetskih nadomjestaka.
Izvorna multi-unit nadogradnja
konstruirana je početkom 2000. godine i prihvaćena je kao industrijski standard u tretiranju bezubih
čeljusti „All on X“ tehnikama. Tako
se multi-unit nadogradnje najčešće
koriste kod liječenja bezube čeljusti. Konvencionalna rješenja konstrukcije multi unit nadogradnje su
izvedene kao ravne i kutne izvedbe
s najčešćim kutovima nagiba nadogradnje od 17 i 30 stupnjeva te
nekoliko različitih visina transgingivalnog segmenta konstrukcije
(najčešće 1 - 5 mm visine u inkrementima od 1 mm).
Međutim, postoji nekoliko nedostataka konvencionalne konstrukcije multi-unit nadogradnje od
kojih je važno napomenuti univerzalnost nadogradnje i dimenzijske
karakteristike ključnih značajki nadogradnje. Kada govorimo o univerzalnosti nadogradnje, govorimo
o zatvorenosti sustava implantata
i odabira komponenti, odnosno o
ograničenosti u odabiru odgovarajuće multi-unit nadogradnje za
svaki specifičan slučaj.
Trenutna komercijalna rješenja
ograničena su po mogućnosti odabira nadogradnji s obzirom na kut
nagiba nadogradnje, visinu transgingivalnog segmenta konstrukcije, montažnih karakteristika nadogradnji, ali i većina proizvođača
implantata ograničeni su na odabir
nadogradnji isključivo za vlastite
sisteme implantata. Ova studija
će prikazati slučaj u kojem je razvijena, konstruirana i primijenjena
multi-unit nadogradnja koja adresira navedene nedostatke te će biti
prikazan napredni CAD/CAM postupak konstrukcije i izrade protetske nadogradnje s ciljem postizanja funkcionalnosti i visoke estetike
odnosno postizanja zadovoljavajućeg ishoda terapije za pacijenta.
PRIKAZ SLUČAJA
Pacijentu u dobi od 54 godine, prije
12 godina je dijagnosticirana paradontoza te se na položaju zuba 22 i
23 pojavila klimavost uslijed pojave
paradontnih džepova. Pregledom
CBCT snimaka (Slika 1) zaključilo se
da je potrebno ukloniti navedene
zube, te je na poziciji 23 ugrađen
implantat.
Implantat je ugrađen visoko u gornjoj čeljusti u bukooralnom smjeru,
odnosno u ovom slučaju u smjeru
dovoljne količine kosti da se osigura
1
53
2
̥
Sl. 1: CBCT snimka čeljusti. Sl. 2: Disparalelitet Ad implantata i brušenih bataljaka.
Sl. 3: Osnovne dimenzije multi-unit nadogradnje. Sl. 4: Kut nagiba nadogradnje i
središnjeg konusa za centriranje. Sl. 5: Konstruirana multi-unit nadogradnja.
Sl. 6: Prikaz dubine multi-unit nadogradnje.
3
4
5
6
stabilnost implantata. Pacijentu je
predložena augmentacija kosti, međutim zbog financijske situacije pacijenta, augmentacija nije bila provedena. Inicijalno, na položaju 23
gdje je ugrađen implantat, postavljena je metal-keramička kruna na
vijak s privjeskom 22 što je vidljivo
na CBCT snimci (Slika 1). Međutim,
zbog progresije paradontoze, došlo
je do klimavosti članova 13, 12, 11 te
21 (koji je zbog narušene stabilnosti
izvađen). U svrhu očuvanja prirodnih zubi, doktor dentalne medicine
odlučio je reducirati članove 13, 12 i
11 te vezati članove u jednu cjelinu
zajedno s implantatom (13-23) kako
bi se poboljšala stabilnost i krutost.
Kako je raspon osi ugradnje implantata i brušenih bataljaka poprilično
zahtjevan (Slika 2), konvencionalna
rješenja nisu bila primjenjiva na
ovom slučaju. Također, zbog progresije paradontoze, odnosno povlačenja gingive, ponovna izrada
metal-keramičke konstrukcije nije
preporučljiva iz estetskih i praktičnih razloga. Točnije, u slučaju da
dođe do povlačenja gingive ili potrebe za obnovom nadomjeska, potrebno je vađenje konstrukcije, što
znači brušenje keramike i metala i
izrada novog nadomjeska.
Također, u slučaju odabira CoCr
konstrukcije s direktnim dosjedom
na razini implantata ili multi-unit
nadogradnje i kod slojevanja keramike, konstrukcija bi oksidirala
u procesu pečenja keramike na
mjestu dosjedne geometrije koja
je u kontaktu sa implantatom ili
nadogradnjom. Kako bi se uklonili
nastali oksidi, konstrukciju je potrebno na tim mjestima mehanički
obraditi, što znači da se narušava
svojstvo brtvljenja, odnosno trajno
se oštećuje dosjedna geometrija i
pasivni dosjed nije moguće ostvariti. Druga opcija bila je izrada individualne nadogradnje, međutim
provjerom u dentalnom CAD alatu,
zaključilo se da to rješenje također
nije pogodno za ovaj slučaj. Zbog
specifičnog kuta ugradnje implantata te zahtjeva da se radi konstrukcija od člana 13 do 23, koronarni dio individualne nadogradnje
treba paralelizirati s bataljcima. Za
takvu izvedbu potrebno je osigurati
dovoljno prostora za individualnu
nadogradnju, debljinu konstrukcije
te za keramiku ili kompozit.
Bilo je moguće konstruirati nadogradnju koja će imati minimalnu
dozvoljenu debljinu materijala i
minimalnu visinu koronarnog dijela nadogradnje, međutim takva
nadogradnja nebi imala dovoljnu
površinu za cementiranje.
Stoga se odabrala titan-kompozitna
konstrukcija s direktnim dosjedom
na razini multi-unit nadogradnje.
Multi-unit nadogradnja minimalno
zauzima prostor oko implantata te
u okluzalnom smjeru. Na taj način
osigurava se dovoljno prostora za
debljinu konstrukcije i kompozita.
Kompozit je također mekši materijal, a s obzirom da je krutost i
stabilnost bataljaka zbog oralnog
zdravstvenog stanja već narušena,
mekši materijal će ublažiti optere-
ćenja kojim će biti podvrgnuti nadomjestak, a time i bataljci odnosno implantat. Također, u slučaju
povlačenja gingive, doktor dentalne
medicine može u ordinaciji odraditi
reparaciju, odnosno kompozitom
nadograditi nadomjestak u svrhu
očuvanja estetike.
Zbog navedenog disparaliteta, odnosno specifičnog smjera ugradnje implantata, ključan dio ovog
slučaja bio je odabir nadogradnje
na implantat. Prilikom odabira
multi-unit nadogradnje potrebno
je odabrati odgovarajući kut zakreta nadogradnje (A) i visinu transgingivalnog segmenta konstrukcije (H1) (Slika 3).
Oba parametra utječu na mogućnost montiranja konstrukcije te na
konačni estetski izgled protetskog
nadomjeska. Naime, odabirom
većeg kuta nagiba nadogradnje
(A) olakšava se mogućnost montiranja konstrukcije, međutim povećava se nasuprotna visina H2
multi-unit nadogradnje zbog čega
rub nadogradnje može viriti iznad
gingive. S druge strane, manjim
kutom nagiba nadogradnje smanjuje se mogućnost montiranja
8a
8b
7
Sl. 7: Prototip konačnog nadomjeska.
Sl. 8 a i b: Titanska konstrukcija.
Sl. 9: Konačan protetski nadomjestak titan-kompozitna konstrukcija.
9
konstrukcije kod disparaleliteta, ali
je pri tom manja i visina H2. Time
se osigurava potkopanost dosjednog ruba nadogradnje i nadomjeska ispod razine gingive. Zbog toga
je potrebno pažljivo odabrati odgovarajuću nadogradnju.
S obzirom na sistem i platformu implantata (Astra Osseospeed TX 4,0)
koji je ugrađen, ponuda multi-unit
nadogradnji koje bi zadovoljavale
oba uvjeta je poprilično ograničena jer ne postoji povoljna kombinacija ta dva parametra za navedeni slučaj. Zbog toga, pristupilo
se konstruiranju nove multi-unit
nadogradnje. Na temelju navedenih ulaznih podataka, iteracijom
veličina ključnih geometrijskih značajki konstrukcije nadogradnje te
izračuna kuta unosa konstrukcije,
definirani su optimalni parametri
konstrukcije za ovaj slučaj.
Osim prethodno naglašenih parametara kuta nagiba nadogradnje A,
visina transgingivalnog segmenta
konstrukcije H1 i H2, istaknuo se još
jedan konstrukcijski parametar kao
ključan pri osiguravanju potrebnih
montažnih karakteristika te ispunjavanju uvjeta dubine nadogradnje.
[7] =>
KLINIČKA STUDIJA
7
Dental Tribune Croatian Edition | 02/2023
*Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost tvrtke Neo Dens d.o.o., Mlinarska cesta 15, Zagreb
Pri provjeri mogućnosti montiranja konstrukcije na multi-unit
nadogradnju potrebno je uzeti u
obzir zbroj kuta nagiba nadogradnje A te polukut središnjeg konusa za centriranje konstrukcije,
Ak (Slika 4).
Zbroj ta dva kuta, pokazuje sposobnost montiranja nadomjeska,
odnosno maksimalni dopušteni
raspon kuta unosa konstrukcije.
Ad ≤ Ak+A.
Jednadžba pokazuje da disparalitet Ad između osi ugradnje implantata i osi bataljka treba biti manji
ili jednak zbroju kutova A i Ak nadogradnje.
Konstruirana multi-unit nadogradnja ima kut nagiba nadogradnje A
od 20°, a polukut središnjeg konusa za centriranje Ak, podešen je
da zadovoljava uvjete postavljene
prethodnom jednadžbom. S obzirom da disparalelitet (Ad) osi unosa
bataljaka i implantata iznosi 53°,
minimalan potreban polukut Ak
treba biti 33°.
Iz navedenih podataka je vidljivo
da je odabran manji kut nagiba nadogradnje A od najčešćeg maksimalnog kuta komercijalnih rješenja
(30°). Iako bi veći kut nagiba pridonio boljim montažnim karakteristikama, povećanje kuta bi rezultiralo
velikim visinama transgingivalnog
segmenta, što je oprečno zadanom
uvjetu dubine nadogradnje, odnosno potrebi da nadogradnja bude
ispod razine gingive.
Dodatno, nadogradnja je konstruirana tako da je manja visina transgingivalnog segmenta (H1) visoka svega 0,05 mm, dok je veća
visina (H2) visoka 1,6 mm. Pri tom
se osigurala minimalna debljina
materijala na najnižem dijelu nadogradnje tako da se transgingivalni segment spustio ispod razine
implantata. Konačna konstrukcija
prikazana je na slici 5.
Multi-unit nadogradnja omogućila
je montiranje konstrukcije uz prikrivanje ruba nadogradnje, odnosno
spuštanjem dosjedne plohe 1 milimetar ispod razine gingive (Slika 6).
Za nadogradnju je također izrađena digitalna baza (library) dosjedne geometrije za dizajn prototipa te konačnog nadomjeska
koristeći inženjerski CAD alat PTC
Creo Parametric i dentalni CAD
alat - exoCAD. Prototip je poslužio
kod provjere zagriza i dosjeda konstrukcije, odnosno da se provjere
montažne i estetske karakteristike
nove nadogradnje.
Prilikom dizajniranja prototipa
(Slika 7), a kasnije i titanske konstrukcije (Slika 8) za konačni protetski nadomjestak (Slika 9), obratila
se pozornost na veličinu međuprostora za cement. Kako se u ovom
slučaju radi o kombinaciji cementiranog i vijčanog spoja, potrebno
je osigurati da prilikom pritezanja
konstrukcije na multi-unit nadogradnju dođe do ostvarivanja pasivnog dosjeda. Zbog toga, povećan je međuprostor za cement. Na
taj način kompenziraju se bilo kakve
dimenzijske i položajne greške nastale prilikom skeniranja intraoral-
nim skenerom ili ukoliko je došlo do
pomaka implantata ili bataljaka 13,
12 i 11 (zbog paradontoze, tj nedostatka stabilnosti i krutosti).
Uz samu nadogradnju, konstruiran
je i odgovarajući implantološki vijak
za pritezanje nadogradnje u implantat te protetski vijak za pritezanje nadomjeska na multi-unit nadogradnju.
DISKUSIJA I ZAKLJUČAK
U ovom slučaju, pokazano je kako
za multi-unit nadogradnju, kao relativno novi i široko prihvaćeni mehanizam za montiranje protetskih
nadomjestaka kako za dentalnu me-
dicinu tako i tehniku, postoji znatan
prostor za napredak i daljnja poboljšanja. Također, treba napomenuti
da se ne trebaju nužno ograničavati samo na All on X slučajeve, već
i na slučajeve kombinacije vijčanog i
cementiranog spoja kao što je prethodni slučaj. Pri tome tada treba
primijeniti kompenzacijski mehanizam koji osigurava ostvarivanje
pasivnog dosjeda, kao što je dodana
zračnost prostor za cement.
Također, treba naglasiti i važnost
multidisciplinarnosti timova u ovakvim slučajevima gdje je naizgled
problematičan slučaj, kombinacijom znanja inženjera strojarstva,
dentalnih tehničara i doktora dentalne medicine, rezultirao novim
inovativnim proizvodom. Navedeni
primjer nadogradnje je tako tvrtki
Neo Dens poslužio za provedbu
razvojnog projekta pod nazivom
„Neo Dens LAB – unaprjeđenje dentalne medicine kroz istraživanje i
razvoj univerzalno kompatibilnog
multi-unit abutmenta“ referentne
oznake KK.01.2.1.02.0160, a projekt
je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Oglas
Provjere.n.
i
materijal
krunice i za
mostove
VOCOa
1 . Ob rad a!
..
2 . Estetik
a!
3 . Izdrzljivost
!
Sjajno bez polira nja
!
Molim naruc iti!
3 ZA OPTIMALNA BRZA RJEŠENJA
Sigurna i brza obrada
• Samo 45 sekundi u ustima
• Omjer miješanja 1:1 kako bi se osigurala homogena smjesa
Izvrsna estetika
• Prirodan izgled
• Dostupno u šest boja
Duga izdržljivost
• Visoka čvrstoća na pritisak
• Izvrsna čvrstoća na lom
VOCO GmbH · Anton-Flettner-Straße 1-3 · 27472 Cuxhaven · Njemačka · Freecall 00 800 44 444 555 · www.voco.dental
Structur 3
[8] =>
Dubrovnik
Bablje ljeto
13. - 14. 10. 2023.
Dubrovnik Royal Hotels & Resort,
Ul. kardinala Stepinca 31, 20000 Dubrovnik
Informacije: Hrvatska komora dentalne medicine
Kurelčeva 3, 10000 Zagreb
E-mail: tecajevi@hkdm.hr
Vodice
Lijepa Dalmacija
E
IJE
E HIG NIČAR
LN
Informacije: Hrvatska komora dentalne medicine
Kurelčeva 3, 10000 Zagreb
E-mail: tecajevi@hkdm.hr
E
DNUJ
E
R
AJ ZA DENTA
TEČ
Hotel Olympia Sky,
Ljudevita Gaja 6, 22211 Vodice
HKDM
V
16. 09. 2023.
[9] =>
KLINIČKA PRAKSA
9
Dental Tribune Croatian Edition | 02/2023
Uspješna augmentacija mekog i tvrdog tkiva
fibrinom bogatim trombocitima u kombinaciji
s koštanim nadomjeskom u protokolu
odgođene ugradnje implantata u estetskoj zoni
Ugradnja implantata u estetskoj zoni može biti vrlo nepredvidljiva i teško izvediva u slučajevima s ekstremnim gubitkom kosti
i mekog tkiva. U ovom prikazu slučaja (praćenje od dvije i pol godine) pokazujemo da upotreba fibrina bogatog trombocitima u
kombinaciji s goveđim koštanim nadomjeskom može rezultirati stabilnim i estetski zadovoljavajućim ishodom.
Autori: Joost E. I. G. Brouwers, koautor1 Sharon Buis1, 2, Rianne Haumann2, Philip Ph. G. de Groot3, Bas de Laat3 i Jasper A. Remijn2, 3
UVOD
Prednji dio maksile je anatomski teška regija za ugradnju dentalnih implantata. Često su potrebne augmentacije mekih i
tvrdih tkiva kako bi se rekonstruiralo zahvaćeno mjesto. Za stabilnu ugradnju dentalnih implantata potrebna je dovoljna gustoća
i volumen kosti. Osim toga, estetski rezultat vrlo je važan parametar za pacijenta. Glavni estetski
cilj pacijenata je održati skladnu
konturu gingive s intaktnim papilama bez velikih promjena.
cija mekog tkiva kako bi se uspostavila skladna linija gingive. Kvaliteta i volumen gingive utječu na
metodu liječenja koja se primjenjuje za popravak recesije gingive. Uobičajeni pristupi su slobodni gingivalni transplantati,
koronalno pozicionirani režanj,
transplantat subepitelnog vezivnog tkiva, acelularni dermalni
transplantati i proteini matriksa
cakline. Subepitelni transplantati
vezivnog tkiva općenito se smatraju “zlatnim standardom” u nadogradnji gingive.
Ugradnja dentalnih implantata u
prednju maksilarnu regiju može
se postići različitim metodama.
Optimalna metoda ovisi o anatomskim parametrima kao što su
volumen i gustoća kosti, položaj
alveolarne kreste, susjedni zubi
i morfologija gingive. Štoviše, za
uspješnu ugradnju dentalnih implantata važni su estetski rezultati koji su određeni osmijehom
i linijom usana.
Volumen kosti važan je za dugotrajnu stabilnost skladnih rubova
gingive oko implantata i susjednih zuba. Gubitak bukalne kosti
oko implantata često rezultira
recesijom mekog tkiva, što potencijalno izlaže vratni dio implantata i dovodi do gubitka
harmoničnog ruba gingive i horizontalni ili vertikalni gubitak
koštane mase alveolarne kreste. Morfologija gingive važna je
i može se podijeliti na tanku, izrazito valovitu gingivu ili debelu,
blago valovitu gingivu.
Da bi se povećala mogućnost
uspješne implantacije, potreban
je dovoljan volumen i kvaliteta
kosti. Povećanje volumena kosti
može se postići s nekoliko različitih metoda kao što su autologno koštano presađivanje, ksenogeno i aloplastično koštano
presađivanje, vođena regeneracija kosti (GBR) i distrakcijska
osteogeneza. Nedovoljna količina kosti, uključujući visinu, debljinu, volumen i kvalitetu kosti,
povećava rizik od odbacivanja
implantata zbog neadekvatne
stabilnosti implantata. Kost je
podloga za meko tkivo; kada se
implantat postavlja u kost s neadekvatnom visinom i širinom koštanog grebena, teško je postići
skladnu konturu gingive.
Izbor vrste dentalnog implantata
posebno je izazovan u prednjoj
maksilarnoj regiji. Odabir implantata ovisi o volumenu i kvaliteti kosti. Implantat se često
uspješno postavlja u kost koja
ima širinu od 5 mm i visinu od
7 mm. Implantati koji se često
upotrebljavaju u prednjem dijelu
maksile su implantati užeg promjera zbog njihove sposobnosti
postizanja veće početne stabilnosti u trabekularnoj kosti.
Gingiva često nije u idealnom
stanju te je potrebna augmenta-
Fibrin bogat trombocitima (PRF)
uspješno smo upotrebljavali u
našoj klinici za različite primjene
kao što su augmentacija kosti i
mekog tkiva, operacije smanjenja parodontnih džepova, pokrivanje dehiscencije mekog tkiva
i u kombinaciji s kirurškim uklanjanjem umnjaka. Autologni PRF
priprema se iz krvi pacijenta primjenom protokola centrifugiranja. PRF se sastoji od polimerizirane fibrinske mreže koja sadrži
trombocite i ponekad bijelih krvnih stanica (ovisno o primijenjenom protokolu). Membrana oslobađa čimbenike rasta koji utječu
na proces zacjeljivanja rana. PRF
se može primijeniti i na tvrdim i
na mekim tkivima.
Prednost PRF-a u usporedbi sa
standardnim postupcima je smanjenje vremena augmentacije
kosti. Za augmentaciju mekog
tkiva i remodeliranje gingive
upotrijebljena je PRF membrana
u kojoj se snažna fibrinska arhitektura može upotrijebiti kao matrica za popravak rane. U ovom
prikazu slučaja opisujemo primjenu PRF-a u zahtjevnom slučaju nedostatka tvrdog i mekog
tkiva u prednjoj regiji maksile.
PRIKAZ SLUČAJA:
1
2
4
3
5
6
Estetski i radiografski prikaz desnog gornjeg središnjeg sjekutića.
Sl. 1 i 2: Prikazi 1. i 2. jasno pokazuju nedostatak tvrdog i mekog tkiva te liniju loma. Sl. 3: Radiološka procjena zuba broj 11 i linija
loma. Pacijentova linija osmijeha nije bila kompromitirana nedostatkom mekog tkiva. Sl. 4: Pacijentova linija osmijeha.
Sl. 5: Izvađeni zub. Sl. 6: Pokazuje nedostatke tvrdog i mekog tkiva nakon vađenja zuba.
7
8
9
10
12
11
13
14
Priprema i uporaba PRF membrane.
Sl. 7: PRF ugrušak dobiven nakon centrifugiranja. Sl. 8: PRF membrana aplicirana u alveolu.
Sl. 9: Radiološka procjena 3 mjeseca nakon augmentacije. Sl. 10: Postavljanje implantata s imedijatnim privremenim abutmentom.
Sl. 11. i Sl. 12: Prikazuju bukalni nedostatak nakon cijeljenja te okluzalni izgled nakon cijeljenja. Sl. 13:. PRF membrana s otvorom za
abutment. Sl. 14: PRF membrana postavljena na mjesto implantacije.
[10] =>
KLINIČKA PRAKSA
10
15
Dental Tribune Croatian Edition | 02/2023
16
17
Ugradnja implantata.
Sl. 15: Radiografska procjena postavljanja implantata 4 tjedna nakon zahvata. Sl. 16: Prikaz zadebljanja mekog tkiva 4 tjedna nakon postavljanja membrane. Sl. 16: Prikaz završne restauracije. Obratite pažnju na
položaj i zenit gingive.
SLUČAJ
Zdrava žena (ASA-score I), 27 godina, oštećenog desnog gornjeg
središnjeg sjekutića (zub broj 11).
Sjekutić je slomljen u okomitom
smjeru zbog ozljede u hokeju na
travi prije deset godina. Pacijentica je imala endodontski tretman
u trenutku ozljede na zubu broj 11.
Nakon deset godina bio je vidljiv
enormni nedostatak gingive na
bukalnoj strani, a na palatinalnoj
strani prijelom je bio jasno prisutan (Slike 1 i 2). Radiološki pregled
potvrdio je endodontsko liječenje i pokazao liniju loma (Slika 3).
Nadalje, bukalna kost potpuno je
uništena. Pacijentica je imala normalnu liniju osmijeha, biotip debele gingive, a dubine sondiranja
susjednih zuba bile su u prihvatljivim granicama (Slika 4).
Zub se nije mogao spasiti; stoga
je liječenje bilo zamjena središnjeg sjekutića implantatom. Zub
je izvađen (Slika 5), a veliki gubitak
bukalne kosti bio je jasno vidljiv
nakon vađenja (Slika 6). Pažljivo je
napravljena kiretaža alveole kako
bi se eliminiralo zaostalo infektivno
tkivo te se spriječile komplikacije
tijekom oseointegracije.
Zbog ozbiljnog gubitka koštane
mase, bila je potrebna augmentacija kosti da bi se rekonstruirala
bukalna kost i povećao volumen
kosti kako bi se poboljšale šanse
za uspješnu implantaciju. Koštana
augmentacija obično se postiže intraoralnom autogenom koštanom
augmentacijom. Tekući dio, koji je
sakupljen nakon procesa kompresije, pomiješan je s goveđim
koštanim nadomjeskom (BEGO
OSS). Koštani nadomjestak stavlja
se u šupljinu u kombinaciji s tekućim djelom PRF-a te se prekriva s
PRF membranom (Slika 8). Pacijentica je pomno praćena sljedećih 18
dana. Bila je vidljiva mala oteklina,
no pacijentica nije imala bolove.
Tromjesečno praćenje pokazalo
je stabilnu koštanu augmentaciju
koja je radiološki pregledana rendgenskom snimkom (Slika 9). Endodontsko liječenje preporučeno
je na središnjem sjekutiću 21 zbog
apikalne translucencije i izostanka
vitalne reakcije pulpe.
Nakon četiri mjeseca, koštana augmentacija bila je dostatna za postavljanje implantata BEGO Semados® RS dužine 15 i promjera 4,1
mm (Slika 10). Nakon postavljanja,
postignuta je primarna stabilnost
od 30 Ncm, što je unutar preporu-
19
18
20
Postoperativna procjena ugradnje implantata nakon godinu dana.
Sl. 18 i 19: Jedna godina nakon zahvata. Sl. 20: Radiografska procjena godinu dana nakon zahvata. Nema promjena u položaju i zenitu gingive.
21
22
23
Postoperativna procjena ugradnje implantata nakon dvije i pol godine.
Sl. 21 i 22: prikazuju stanje dvije i pol godine nakon stanja. Sl. 23: Radiografska procjenu dvije i pol godine nakon zahvata. Nema promjena u položaju mekog i tvrdog tkiva.
čenog raspona za imedijatno opterećenje.
Privremena nadogradnja BEGO (PS
ITA) postavljena je na implantat i
restaurirana privremenom krunicom. Međutim, još uvijek nije bilo
dovoljno tkiva u prednjoj maksilarnoj regiji. Iz okluzalne perspektive,
postojao je nedostatak u konturi
tvrdog i mekog tkiva (Slika 12), ali
frontalni aspekt mekog tkiva bio je
zadovoljavajući (Slika 11). Gingivni
zenit u početku je bio vrlo apikalan
i postao gotovo simetričan sa susjednim zubima. PRF je upotrijebljen
za zadebljanje mekog tkiva (Slike 13
i 14). Četiri tjedna nakon ugradnje
implantata dobivene su odgovarajuće dimenzije u bukalnom i palatinalnom smjeru (Slika 16).
Četrnaest mjeseci nakon augmentacije mekog i tvrdog tkiva, definitivne
krunice postavljene su na implantat
i središnji sjekutić 21 (Slika 17). Praćenje nakon jedne (Slike 18, 19 i 20)
i dvije godine pokazuje vrlo stabilan
volumen tvrdog i mekog tkiva (Slike
21, 22 i 23).
RASPRAVA
Augmentacija mekog tkiva posebno
je važna u estetskoj zoni. Dijelovi
mekih tkiva lica će se vrlo brzo resorbirati, što treba spriječiti. In-
terdentalne papile brzo će nestati
nakon ekstrakcije, a uz to će enormni gubitak koštane mase utjecati
na gingivu. Važna je početna kvaliteta mekog tkiva, a tanak biotip
manje je predvidljiv od debelog.
Ranu treba zatvoriti prvenstveno
bez ikakvog zatezanja.
Ako je meko tkivo tanko ili oštećeno,
vjerojatno će doći do recesije mekog
tkiva, što će dovesti do komplikacija
mjesta cijeljenja.
Dugoročne kliničke studije pokazale
su da funkcionalna oseointegracija
daje predvidljiv ishod. Međutim,
uspjeh terapije implantatima više
se ne temelji samo na funkcionalnoj oseointegraciji nego i na ispunjavanju pacijentova zahtjeva za
estetskim skladom s preostalom
denticijom. U ovom prikazu slučaja
opisujemo upotrebu PRF-a u kombinaciji s koštanim nadomjeskom za
augmentaciju tvrdih i mekih tkiva.
Ovaj pristup u našoj poliklinici primjenjujemo već godinama jer može
stimulativno djelovati na cijeljenje i
sazrijevanje mekih i koštanih tkiva.
Nakon ekstrakcije središnjeg sjekutića jasno je vidljiv opseg gubitka koštane mase. Stoga imedijatno opterećenje implantata nije
bilo moguće zbog resorpcije alve-
olarnog grebena. Jedan od preduvjeta za imedijatno opterećenje je
primarna stabilnost, koja se može
postići samo ako postoji dovoljno
okolne kosti.
Bez neposrednog presađivanja
nakon ekstrakcije, alveolarni greben odmah bi se resorbirao, što bi
rezultiralo neadekvatnim volumenom kosti. Kako bi se povećao volumen kosti, upotrijebljeni su PRF i
nadomjestak goveđe kosti. U prijašnjim je studijama pokazano da je
PRF prikladna tehnika za povećanje
koštane mase. Jedna od prednosti
PRF-a je da PRF povećava kontakt
između kosti i implantata u usporedbi s drugim tehnikama koštane
augmentacije.
Međutim, neke tehnike koštane
augmentacije imaju potencijal angiogeneze; stoga se ne može reći
da je upotreba samo PRF-a superiorna tehnika za povećanje volumena kosti. Ulogu PRF-a u zacjeljivanju rana dokazali su Agrawal
i suradnici produljenim otpuštanjem čimbenika rasta izvedenih iz
trombocita na mjestu rane, proliferacijom fibroblasta i osteoblasta, pospješena angiogeneza, inducirana sinteza kolagena, vođeno
pokrivanje rana, mehaničko prianjanje fibrinom, cirkulirajuće matične stanice i regulacija imuniteta.
Osim toga, membrana djeluje kao
bio‐barijera i svojevrsna armatura
za meko tkivo.
ZAKLJUČAK
U ovom prikazu slučaja, pokazali
smo da je PRF u kombinaciji s koštanim nadomjeskom obećavajuća
metoda za augmentaciju bukalne
kosti, kao i rekonstrukciju mekog
tkiva. Ovaj pristup rezultirao je prirodnim zacjeljivanjem i sazrijevanjem periimplantatne kosti i mekih
tkiva. Augmentacija kosti dobivena
je dovoljnom količinom i gustoćom
kosti kako bi se postigla primarna
stabilnost implantata.
Pacijentica je imala dobar funkcionalni i estetski ishod. U ovom
slučaju upotreba PRF-a bila je jednostavna i pristupačna metoda.
Upotreba PRF-a u kombinaciji s nadomjeskom goveđe kosti može biti
obećavajuća tehnika u oralnoj implantologiji, iako je potrebno više
znanja o molekularnim svojstvima
PRF-a za optimalnu primjenu.
Objavljeno:
Clinical Case Reports, Volume: 7, Issue:
6, Pages: 1185-1190, First published: 08
May 2019, DOI: (10.1002/ccr3.2177)
Literatura:
Na upit u uredništvu.
[11] =>
NOV
O
U SVAKOM SLUCAJU, SLUCAJ ZA BEGO
BEGO titanski linkovi s kutnim vijcanim kanalom.
STVARNO FLEKSIBILNO. STVARNO JEDNOSTAVNO. STVARNO LIJEPO.
Dostupne su hex (engaging) i no hex (non-engaging) varijante s razlicitim
visinama gingive i "dimnjaka"
BEGO Croatia d.o.o.
Brozova 30, 10000 Zagreb
Tel/Fax: +385 (0)1 3375 921
e-mail: info-croatia@bego.com
[12] =>
KLINIČKA PRAKSA
12
Dental Tribune Croatian Edition | 02/2023
Potpuno digitalni tijek
implantološke terapije – mit ili stvarnost
Revolucionirajte svoj implantološki protokol putem kombinacije digitalnog tijeka rada, direktnog spoja implantata
i krunice bez korištenja nadogradnje i cementa te uz poznatu švicarsku preciznost.
Autor: dr. Dario Žujić
Dugo očekivani značajni napredak
u tehnologiji dentalnih implantata
pružio nam je novi način na koji pristupamo implantološkoj rehabilitaciji. S neumoljivom težnjom za
inovacijama i predanošću u pružanju vrhunske kvalitete, „TRI Dental
Implants“ predstavio je svoj „matrix“ sustav implantata. Kombinirajući potpuno digitalni tijek rada
sa švicarskom preciznošću uvodi se
novost u područje implantologije.
Naravno, nije zaboravljen niti analogni tijek rada pa je s istom platformom i s istim komponentama moguće i „klasično“ uzimanje otisaka.
U ovom ćemo članku istražiti
ključne značajke i prednosti matrix-a, naglašavajući način na koji
mi vjerujemo da se u implantologiji mijenja ustaljena paradigma
„implantat – abutment – krunica“.
I sve to uz 40% manje komponenata i troškova.
Digitalni tijek rada: budućnost
implantološke rehabilitacije
matrix sustav implantata tvrtke
TRI Dental koristi snagu digitalne
dentalne medicine, nudeći pojednostavljen i učinkovit tijek rada
za doktore dentalne medicine,
tehničare i pacijente. Integracijom
suvremenih tehnologija smanjuje
se vrijeme pacijenta provedeno
u stolici, povećava preciznost (i
profit) uz predvidljive rezultate.
matrix Digital Apps - uključene
u svaki matrix implantat
Osmišljene posebno za olakšanje
digitalnog tijeka rada, ovi protokoli
nude brzi, precizni i profitabilni
klinički tijek izrade nadomjeska.
Uz ove besplatne dodatne digitalne
aplikacije na dohvat ruke, kliničari
i tehničari imaju pristup matrix
digitalnom svemiru, bez potrebe
za korištenjem abutmenta i bez
dodatnih troškova.
Digitalno planiranje terapije
Do sada već dobro poznato i na
široko korišteno digitalno planira-
nje tretmana omogućuje precizno
pozicioniranje implantata, osiguravajući optimalne estetske i funkcionalne rezultate. Razvijena „TRX“
metoda vođene implantacije nudi
radikalno smanjen tijek rada s provjerenom preciznošću, zahvaljujući
dizajnu svrdala sa sposobnostima
snažnog bočnog rezanja do pune
dužine bez horizontalnih vibracija
i pomaka.
Integracija protetike
Digitalni tijek rada proteže se od
sada i izvan same kirurgije te uključuje izradu protetskih nadomjestaka osiguravajući precizan dosjed, izvrsnu estetiku i optimalnu
funkciju, pružajući pacijentima nadomjestke prirodnog izgleda.
Scan&Smile: najbrži i najjednostavniji osmijeh na implantatu
Korištenjem digitalne proizvodnje,
tehnologija „Scan & Smile“ omogućuje skeniranje, dizajn i produkciju
privremene krunice za manje od
1 sata. Tehnologijom 3D ispisa u
vlastitoj ordinaciji možete ubrzati
izradu provizorija te povećati profit
od 3 do 5 puta pružajući pacijentima
trenutni estetski rezultat uz skraćeno vrijeme provedeno u stolici.
Današnji dentalni 3D pisači izrađuju
krunice velikom brzinom od 15-30
minuta uz postavke ispisa na 100μ,
s troškom proizvodnje 3D krune od
otprilike 1€.
Zamislite da ne trebate kupiti
više niti jedan healing abutment:
predstavljamo „Digital Healing
Collar Library“
TRI je prvi u svijetu razvio biblioteku digitalnih nadogradnji za cijeljenje gingive (healing abutments)
posebno za matrix sustav. Digitalna
biblioteka omogućuje odabir između 48 pojedinačnih komponenti
na temelju biološkog oblika zuba.
Nema više potrebe za individualizacijom privremenih nadogradnji
s kompozitom direktno u ustima
nakon zahvata.
Modificiranje mekih tkiva postalo
je još jednostavnije odabirom željenog dizajna „gingivaformera“ u
CAD softveru te njegovom doradom u smislu virtualnog dodavanja
i oduzimanja na temelju izlaznog
profila pacijenta. Jednostavnim 3D
ispisom dobiva se potpuno individualni healing abutment.
TRI Scan Bridge
Bezbrižno iskustvo digitalnog skeniranja putem tehnologije „Scan
Bridge“ pruža visokoprecizno, ekonomično rješenje za skeniranje cijele
bezube čeljusti pacijenta. Njegov
jednostavan dizajn i lagan mehanizam fiksacije na klik, omogućuju bilježenje položaja implantata i mekog
tkiva jednim skeniranjem u samo 20
sekundi. Scan Bridge se može 3D ispisivati u vlastitoj ordinaciji lokalno,
štedeći troškove i vrijeme. Tehnolo-
DIGITAL
HEALING
COLLAR
LIBRARY
12
16
gija je kompatibilna sa svim IO skenerima, a dostupno je u različitim
duljinama i kutovima, što ga čini svestranim i besprijekornim dodatkom
svakom tijeku digitalnog rada.
Osim Scan Bridge opcije, na raspolaganju je i PIC dental kamera s kojom
je matrix u potpunosti integriran. Od
2010. PIC dental je jedina digitalna
tehnika skeniranja specijalizirana isključivo za restauracije na implantatima. Tehnologija osigurava tretman višestrukim implantatima s
najvišom preciznošću te preporučena oprema za vašu sigurnost i mir
kod restauracija potpune čeljusti na
višestrukim implantatima.
Kako bi sve spomenuto bilo moguće
i koristilo se u kliničkoj praksi, bitno
je spomenuti neke od osnovnih karakteristika samog implantata tj. posebno dizajnirane nove platforme s
digitalnom vizijom na umu.
matrix PowerBase
Spoj implantat-krunica dizajniran
za podršku cirkonij oksidu direktno na titanu. Njegova unutarnja
veza od 20° povećava površinu za
protetsku potporu pružajući optimalan prijenos sile između implantata i krunice. Takav dizajn nudi
mogućnost izrade nadomjestka
direktno na implantatu iz svih podržanih materijala. Zbog svoje jednostavnosti i protokola izrade protetskog nadomjestka, platforma
pruža svojstvo auto centriranja u
samo jednu moguću poziciju što
olakšava rukovanje. Blagi konus
unutar implantata omogućuje velike prednosti izvana – podržana
je divergencija između implantata
i do 50° kako bi izrada „all-on-x“
radova bila ugodnija.
Prema istraživanju prof. Jung-a sa
Sveučilišta u Zúrichu, dokazano je
da je sama platforma izuzetno izdržljiva i otporna na pucanje tj. nema
statistički značajne razlike između
matrix platforme i klasične nadogradnje (abutmenta).
matrix MillFit
Imajući na umu jednostavnost,
platforma je dizajnirana kako bi se
lako i vrlo precizno glodali nadomjestci pomoću standardnih alata u
CAM uređajima, a kroz posebno
programirane strategije glodanja.
Za svaki podržani CAM program
naši inženjeri su razvili strategije
putem koje glodanje dovodimo na
potpuno drugačiju razinu. Kompaktna veza između implantata, vijka
i krunice bez hrapavosti površine
(Ra 0.2μ za sve materijale) izdiže se
iznad industrijske proizvodnje abutmenta (Ra 0.6 μ).
matrix SmartBolt
Dizajnirane su tri glave vijka koji je
izrađen iz Titana 23 za maksimalnu
čvrstoću, a odabiru se prema materijalu završnog rada koji se koristi kako bi se osigurao precizan dosjed i otpornost. Posebno obrađena
površina vijaka jamči povećanu tvrdoću, otpornost na ogrebotine i otpornost na zamor. Sterilni vijci su
anodizirani za veću estetiku s transparentnijim cirkonij oksidom.
Zaključak
matrix sustav implantata tvrtke TRI
Dental predstavlja korak naprijed
u implantološkoj rehabilitaciji pacijenata, kombinirajući prednosti digitalnog tijeka rada s preciznošću
švicarske izrade. Prihvaćanjem naprednih tehnologija i održavanjem
beskompromisnih standarda kvalitete, TRI Dental je stvorio sustav
koji nudi visoku preciznost, smanjeno vrijeme terapije, poboljšana
iskustva pacijenata i dugoročni
uspjeh. Uz matrix sustav, dentalni
stručnjaci mogu s pouzdanjem pružiti svojim pacijentima najvišu kvalitetu skrbi, osiguravajući optimalne
ishode implantološke rehabilitacije.
[13] =>
13
Dental Tribune Croatian Edition | 02/2023
Promijenite
način
rada
Započnite s korištenjem našeg dosad
najčvršćeg direktnog restaurativnog
kompozita za uštrcavanje
G-ænial Universal
®
Injectable
GC EUROPE N.V.
GCEEO Croatia
HR - 10020 Zagreb, Siget 19b
Tel. +385.1.61.54.597
Fax. +385.1.61.54.597
info.croatia@gc.dental
https://www.gc.dental/europe/hr-HR
[14] =>
KLINIČKA PRAKSA
14
Dental Tribune Croatian Edition | 02/2023
Osnove za dentalnu medicinu: tehnika izrade
kvržica-po-kvržica s tiksotropnim kompozitom
Autor: dr. Markus Lenhard, Švicarska
Uvod
Intraoralna reprodukcija točne okluzijske morfologije kod
velikih kompozitnih restauracija uvijek predstavlja izazov.
Osobito ako treba zamijeniti jednu ili više kvržica, mora se
procijeniti visina restauracije, a dizajn padina kvržice se
provodi bez vodilica, kao što su stijenke kaviteta na koje
se materijal može prilagoditi.
U načelu se takve restauracije mogu izraditi previsoke, a
točna visina i morfologija se naknadno mogu prilagoditi
Klinički slučaj
U prikazanom je slučaju cijela
restauracija slojevana G-ænial
Universal Injectable A3 / AO3
kompozitom, potpuno bez korištenja instrumenata za modeliranje.
Slika 1. prikazuje početni izgled
s velikom kompozitnom resturacijom na zubu 16, koju je trebalo zamijeniti zbog odvajanja
i propuštanja u mezijalnom
području. Nakon odstranjenja
stare resturacije i preparacije
kaviteta (Slika 2), korišten je
sustav sekcijskih matrica (Palodent, Dentsply) (Slika 3). Caklina je selektivno jetkana 15
sekundi (Slika 4).
Nakon ispiranja fosfornom kiselinom, nanesen je univerzalni adheziv. Iako proizvođači
imaju univerzalne adhezive za
sve protokole jetkanja (potpuno jetkanje, samojetkanje
ili selektivno jetkanje), uvijek
gdje je moguće preferira se
selektivno caklinsko jetkanje1-3.
Zatim su kompozitom G-aenial
Universal Injectable korak po
korak nadograđene stijenke
kaviteta. Viskoznost materijala
je između klasičnog tekućeg i
konvencionalnog kompozita,
pa materijal dobro vlaži površinu, no istodobno je dovoljno
stabilan za modeliranje direktno iz štrcaljke (Slike 5-8).
Preduvjet za korištenje G-aenial
Universal Injectable u ovdje opisanoj tehnici je poznavanje točne
anatomije okluzalnih površina
zubi. Padine kvržice u gornjem
prvom kutnjaku povezane su
kao što je prikazano na Slici 9.
Modeliranje započinje s najvećom kvržicom, a to je meziopalatinalna (Slika 10). Dozvoljena
debljina sloja prema specifikaciji proizvođača je između 1,5
i 2,5 mm, ovisno o svjetlini i
prozirnosti boje. Kao i kod većine kompozita, stvarno moguća debljina sloja je nešto
veća4. Međutim, postoji linearni
odnos između dubine stvrdnjavanja kompozita i logaritma primijenjene apsorbirane doze5,6.
Udvostručenje vremena stvrdnjavanja ili udvostručenje intenziteta svjetlosti polimerizacijskog svjetla ne dovodi do
udvostručene dubine stvrdnjavanja. Za to bi trebala višestruka količina energije.
rotacijskim instrumentima i artikulacijskim papirom.
Taj je postupak, međutim, dugotrajan i iako obično rezultira
funkcijskom okluzijskom morfologijom, nije uvijek estetski.
G-aenial Universal Injectable je GC tekući kompozit s visokim udjelom punila, pogodan za korištenje u područjima
pod opterećenjem, i na tržištu je već niz godina. Osim za
injekcijsku tehniku, može se koristiti i za direktno ručno
oblikovanje okluzijskih površina, uključujući i zamjenu
kvržice. Postupak je isti kao i kod navoštavanja restaura-
1
2
3
4
cije u dentalnom laboratoriju. Korištenje instrumenata za
oblikovanje uglavnom ili uopće nije potrebno. Preduvjet
za uspješno korištenje ove tehnike je dobro poznavanje
okluzijske morfologije, odnosno tijeka fisura i odnosa kvržica-kvržica.
Ovdje prikazani slučaj opisuje postupak za tehniku nadogradnje kompozitom na način kako se provodi navoštavanje. Raspravlja se o pitanjima vezano uz materijal i daju
se preporuke za točno područje indikacija.
Sl. 1: Početni izgled. Sl. 2: Nakon potpune izolacije i pripreme. Sl. 3: Ako je moguće, prednost se daje sustavu sekcijskih matrica. Sl. 4: Selektivno jetkanje cakline 15 sekundi.
5
6
7
8
Sl. 5: Prvo se nadograđuje aproksimalna stijenka. Sl. 6: Nakon nadogradnje aproksimalne stijenke, matrica je odstranjena radi bolje preglednosti.Sl. 7: Materijal ostaje
dobro na mjestu tako da se ostale stijenke mogu nadograditi bez matrice. Sl. 8: Prije početka modeliranja padina kvržice, dno kaviteta mora uvijek biti potpuno prekriveno
kompozitom. U slučaju diskoloriranog dentina, osobito je prikladna opakna boja (AO3).
[15] =>
KLINIČKA PRAKSA
15
Dental Tribune Croatian Edition | 02/2023
Sl. 9: Žvačna površina gornjeg prvog kutnjaka
sastoji se od četiri kvržice. Meziopalatinalna
kvržica kao najveća uvijek se spaja s distobukalnim
kvržicama. Padine koje konvergiraju dijagonalno
preko zuba tvore cristu transversu i odvajaju dvije
preostale kvržice jednu od druge.
10
11
12
13
Sl. 10: Uvijek se prvo restaurira meziopalatinalna kvržica. Budući da je najveća od četiri kvržice, ključan je njezin točan dizajn. Sl. 11: Nakon toga se restaurira distobukalna kvržica, koja određuje okluzalnu
morfologiju. Sl. 12: Restauracija okluzalne površine završava s preostale dvije padine kvržice. Sl. 13: Izgled nakon uklanjanja bukalnih i palatinalnih viškova materijala.
Iz tog razloga, važno je najprije
polimerizirati kvržicu s najvećom
debljinom sloja, budući da će biti
ponovno izložena svakoj polimerizaciji ostalih slojeva preostalih
kvržica. Na taj se način prekoračenje dozvoljene debljine sloja
može kompenzirati unutar određenih granica.
U sljedećem koraku izrađuje se
distobukalna kvržica (Slika 11).
To je određeno cristom transversom, a time i okluzalna morfologija. Za razliku od konvencionalnih kompozita, s G-aenial
Universal Injectable, padine kvržica mogu se modelirati vrhom
aplikatora; nisu potrebni drugi
instrumenti za modeliranje.
Dizajn preostale dvije padine kvržice je jednostavan (Slika 12).
Nakon restauracije okluzalne površine, bukalni i palatalni višak
materijala uklanja se rotirajućim diskovima (npr. Sof-Lex, 3M)
(Slika 13).
Svaki aproksimalni višak treba
odstraniti npr. skalpelom br. 12
ili sustavom oscilirajućih turpija
(Proxoshape, Intensive)7.
Nakon provjere i prilagodbe
okluzije (Slika 14) pristupilo se završnom poliranju (Diatech ShapeGuard Composite Polishing Plus,
Coltene).
Ispravna okluzalna prilagodba
može biti dugotrajna, osobito
ako obuhvaća kvržice. Ovdje se
morfološki ispravno slojevanje
isplati od samog početka, jer
obično dovodi do gotovo savršene okluzije čak i prije završne
obrade. Tiksotropna konzistencija G-aenial Universal Injectable rezultira vrlo glatkom površinom, čak i nakon nanošenja,
tako da je poliranje jednostavno
(Slika 15).
Rasprava
Načelno se tekući kompoziti ne koriste za okluzalne restauracije pod
opterećenjem. To je iz razloga što ti
materijali obično nemaju dovoljnu
savojnu čvrstoću za visoke mehaničke zahtjeve u ovom području.
Sa savojnom čvrstoćom od 173
MP, G-aenial Universal Injectable
znatno je čvršći od većine konvencionalnih kompozita za stražnje područje, koji se danas obično koriste.
Budući da je tekuće konzistencije,
G-aenial Universal Injectable ima
dosta izraženo kontrahiranje. Iako
ne postoji izravna korelacija između
kontrahiranja i naprezanja pri kontrahiranju, drugi čimbenici, poput
C-faktora kaviteta i modula elastičnosti materijala, imaju odlučujući
utjecaj, te bi se moglo pretpostaviti da materijal ima vjerojatno veće
naprezanje pri kontrahiranju nego
kompoziti u obliku paste8. Za prve
slojeve u dubokim kavitetima, to bi
moglo biti nepovoljno, no zbog ni-
skog C-faktora slojeva, nije važno
kada se kvržice restauriraju. Ovdje
predstavljeni klinički postupak
mogao bi se dodatno optimizirati
restauracijom dubokih područja
kaviteta tekućim kompozitom korištenjem bulk tehnike punjenja (npr.
everX Flow) te izradom okluzalnih
područja i kvržica iz G-aenial Universal Injectable kompozita. Ovaj
materijal ima izrazitu čvrstoću i
znatno olakšava izradu velikih, složenih kompozitnih restauracija.
1. R
osa WL, Piva E, Silva AF (2015).
Bond strength of universal
adhesives: A systematic review and
meta-analysis. J Dent 43(7): 765-776.
2. T
sujimoto et al. (2016) The Effect
of Phosphoric Acid Pre-etching
Times on Bonding Performance and
Surface Free Energy with Single-step
Self-etch Adhesives. Oper Dent.
41(4): 441-449.
3. A
talay C, Ozgunaltay G, Yazici AR
(2020). Thirty-six-month clinical
evaluation of different adhesive
strategies of a universal adhesive.
O autoru
Clin Oral Investig 24(4):1569-1578.
Dr. Markus
4. L
udovichetti FS, Lucchi P, Zambron
započeo je
N, Stellini E, Mazzoleni S (2022).
Lenhard
karijeru 1992.
godine kao
znanstveni
novak na
Zavodu za
restaurativnu dentalnu medicinu
i parodontologiju na Sveučilištu
Heidelberg, Njemačka. Nakon
14
Literatura
toga je bio “ICDE clinical” voditelj
u Ivoclar Vivadent sjedištu u
Liechtensteinu. Od 2003. godine
je zaposlen u privatnoj ordinaciji
u Švicarskoj. Dr. Lenhard je član
uredništva časopisa International
Journal of Esthetic Dentistry te je član
znanstvenog odbora Skandinavske
akademije za estetsku dentalnu
medicinu. Održao je više od 800
predavanja i tečajeva u 50 zemalja.
G, Pezzato L, Bertolini R, Zerman
Depth of cure, hardness, roughness
and filler dimension of bulk-fill
flowable, conventional flowable and
high-strength universal injectable
composites: an in vitro study.
Nanomaterials 12(12):1951.
5. N
omoto R, Asada M, McCabe JF,
Hirano S (2006). Light exposure
required for optimum conversion of
light activated resin systems. Dent
Mater 22 (12): 1135-1142.
6. H
alvorson RH, Erickson RL, Davidson
CL (2003). An energy conversion
relationship predictive of conversion
profiles and depth of cure for resinbased composite. Oper Dent 28(3):
307-314.
7. Wolff D, Schick S, Staehle HJ, Frese
C (2017). Novel Microscalpels for
Removing Proximal Composite Resin
Overhangs on Class II Restorations.
Oper Dent 42(3):297-307.
8. Jang JH, Park SH, Hwang IN (2015).
15
Sl. 14: Kontrola okluzije. Sl. 15: Završena restauracija.
Polymerization shrinkage and depth
of cure of bulk fill resin composites
and highly filles flowable resin. Oper
Dent 40(2):172-180.
[16] =>
INTERVJU
16
Dental Tribune Croatian Edition | 02/2023
Nestabilnost okluzije: hibridna keramika VITA
ENAMIC u virtualnom artikulatoru
„Virtualni pacijent“ u stomatologiji, dugo je smatran
utopijskim snom. Cilj su bile precizne, potpuno virtualne radne podloge za planiranje, dizajniranje i izradu
restauracija koje bi bile dostupne uvijek i svugdje, a
modeli bi nestali iz svakodnevnog života. Danas je to
već stvarnost. Neki laboratoriji već sada rade potpuno
virtualno, što otvara nove mogućnosti rada i isporuke. Digitalizacija ne znači samo razvoj hardverske i
softverske opreme, već i mogućnost korištenja novih
materijala i izrade pomoću CAD/CAM tehnologije.
Ti inovativni materijali omogućuju brže zbrinjavanje
pacijenata na ekonomičniji način, posebno prilagođen
pojedinim indikacijama. U ovom intervjuu, dentalni
tehničari Lukas Wichnalek i Arbor Saraci iz Augsburga,
Njemačka, izvještavaju o tretiranju nestabilne okluzije
pacijenta uz pomoć potpuno virtualne radne podloge
s polikromatskom CAD/CAM hibridnom keramikom
VITA ENAMIC multiColor (VITA Zahnfabrik).
Koja je razlika između posebne
keramike VITA ENAMIC i drugih
keramika te kompozita?
Lukas Wichnalek: Da, da bi zaista
razumjeli koliko je VITA ENAMIC posebna, moramo prvo razumjeti razlike. Keramika kao materijal je više
ili manje lomljiva. Da bi se postigao
bolji učinak, keramika u boji zuba,
fine strukture, sintrana je porozno u
obliku bloku, a zatim joj je pod pritiskom i toplinom dodan prozirni polimer. Kao rezultat toga, keramika
prevladava u strukturi materijala.
Arbor Saraci: I upravo tu je razlika
u usporedbi s kompozitnim blokovima, koji često pogrešno nazivamo
hibridna keramika. Kompozitni blokovi izrađeni su od polimera s dodanim sitno mljevenim punilima od
stakla, kvarca ili keramike, polimeriziranih u obliku bloka. Za razliku
od njih, kod hibridne keramike VITA
ENAMIC, stvara se dvostruka povezanost keramike i polimera, što jasno
ukazuje na prednost materijala.
Kakve su prednosti uporabe
hibridne keramike za
nestabilnu okluziju pacijenta
u ovoj studiji slučaja?
1
2
3
4
5
6
7
8
Lukas Wichnalek: Bitno je bilo odabrati restaurativni materijal koji je
jednostavan za upotrebu i pouzdan,
a istovremeno da se može nadograditi po potrebi. Hibridna keramika
VITA ENAMIC je vrlo robusna prilikom brušenja, a čak i ako se pojave
mikro-pukotine na keramici, one se
zaustavljaju čim dosegnu susjedni
polimer. Pukotine se ne šire, što
sprječava veće oštećenje materijala.
Poliranje je brzo i jednostavno.
Arbnor Saraci: Dodavanje i popravci s kompozitom su mogući u
bilo koje vrijeme. Keramika prevladava na površini. Nakon završne
integracije, ovakve restauracije
se mogu nahrapaviti, silanizirati i
zatim adhezivno nadopuniti kompozitima u ustima u bilo koje vrijeme. To omogućuje stomatologu
veću prilagodljivost u tretiranju pacijentove nestabilne okluzije.
Sl. 1: Priprema djelomične krunice na zubu 26 i potpune
Ili ste u ovom slučaju radili potpuno bez modela?
Kako je protekao taj potpuno
virtualni rad?
Lukas Wichnalek: Možemo reći da
smo zaista napredovali. Čak i prilikom rada bez modela, sve može
funkcionirati kao i obično. Prvo,
naravno, skeniramo zubne lukove i
provodimo vestibularni intraoralni
sken kako bismo utvrdili habitualnu okluziju. Zatim, kao i obično,
ali malo drugačije, koristimo analogni transfer.
krune na zubu 37 na virtualnom modelu. Sl. 2: Izrada
djelomične i potpune krunice od hibridne keramike VITA
ENAMIC multiColor. Sl. 3: Obje restauracije na zubima 26
i 37 u virtualnom artikulatoru. Sl. 4: Priprema potpunih
krunica na zubima 45, 46 i 47 na virtualnom modelu.
Sl. 5: Pune krunice, izgrađene od hibridne keramike, na
zubima 45, 46 i 47. Sl. 6: Pet restauracija iz polikromatskih
blokova nakon obrade. Sl. 7: Rezultat nakon završne
nadogradnje sa svjetlosno polimerizirajućim kompozitnim
bojama VITA AKZENT LC. Sl. 8: Pogled sa prolaskom
svijetlosti. Vidljivo je koliko su tanke stijenke restauracija.
9
Sl. 9: Sterilne restauracije spremne za isporuku.
[17] =>
17
INTERVJU
Dental Tribune Croatian Edition | 02/2023
Sl. 10: Djelomična krunica od
hibridne keramike na zubu 26
izgleda potpuno prirodno.
Intervju s dentalnim
tehničarima
Sl. 11: Krunica na zubu
37, izrađena bez modela,
10
11
savršeno se uklopa
marginalno i na okluzalnoj
površini.
Sl. 12: Na krunicama iz
hibridne keramike na zubima
45, 46 i 47 praktički nije bilo
Lukas
Wichnalek, DT
potrebno artikuliranje.
Sl. 13: Restauracije iz
VITA ENAMIC multiColor
skladno su prilagođene
mandibularnom luku.
12
Arbnor
Saraci, DT
13
Oglas
U kojim drugim slučajevima se
koristi polikromatska hibridna
keramika i kakve prednosti
nudi u tim situacijama?
Lukas Wichnalek: Naši stomatolozi uvijek rado koriste hibridnu
keramiku VITA ENAMIC za pojedinačne restauracije kod pacijenata
s funkcionalnim zahtjevima. Kao
što sam već spomenuo, materijal se lako može brusiti, polirati
ili nadograđivati. Druga prednost
je visoka sposobnost materijala
da apsorbira žvačne sile, što olakšava mastikatorni aparat.
VITA Enamic®
Jedinstvena hibridna keramika s keramičko-kompozitnom strukturom.
Arbnor Saraci: I ne samo to, prednost je i slična abrazija kao kod cakline. Ako je materijal otporniji na
abraziju od cakline, restauracije
mogu postati previsoke dugoročno
i dolazi do preranih kontakata. VITA
ENAMIC troši se istovremeno sa tvrdom strukturom zuba. Naravno, hibridna keramika je uvijek prvi izbor
ako stomatolog želi koristiti apsolutno minimalno invazivan pristup.
U ovom slučaju vidimo koliko tanak
i precizan može ovaj material bit.
Koje su prednosti upotrebe
VITA ENAMIC hibridne keramike za laboratorijske procese?
Kakva su vaša dosadašnja iskustva s tim materijalom?
Lukas Wichnalek: Pouzdana boja
polikromatske hibridne keramike
VITA ENAMIC multiColor ključna
je u postizanju monolitne estetike. VITA Zahnfabrik je takoreći
izumila boje zuba. To znači da se
boje na ključu boja pouzdano podudaraju sa individualnom bojom
zuba. To je naravno velika prednost kod izrade monolitnih radova.
Uz kupnju bloka, dobijemo i odgovarajuću boju. Integrirana boja
automatski jamči i prirodan izgled.
Arbnor Saraci: Nevjerojatno je
kako brzo možemo izrezati restauracije iz blokova. Materijal se obrađuje bez pečenja i restauraciju je
moguće aplicirati odmah nakon
završne obrade i poliranja. Sve
to štedi iznimno puno vremena,
pa smo i mi mogli izraditi apsolutno učinkovito pet restauracija.
Hibridnu keramiku koristimo već
više od četiri godine i rezultat je
uvijek iznova pozitivan.
Precizni nadomjestci s integriranom elastičnošću.
Brza i ekonomična izrada.
Velika nosivost zbog apsorpcije žvačnih sila.
Moguće minimalno invazivno brušenje zuba,
zbog iznimno tankih stijenki nadomjestaka, npr. 0,2 mm.”
VITA shade, VITA made.
INTERDENT d.o.o. · Vinogradska ulica 2d · 10431 Sveta Nedelja · T: 01 3873 644 · E: interdent@interdent.hr · www.interdent.cc/hr
[18] =>
SFZG
18
Dental Tribune Croatian Edition | 02/2023
2
3
Sl. 1: Moderno uređen novi znanstveni laboratorij Stomatološkog fakulteta. Sl. 2: Napredni infracrveni spektrometar s Fourierovom
1
transformacijom. Sl. 3: Precizna vaga i asimetrična centrifugalna mješalica. (Fotografije: @Stomatološki fakultet - Zagreb)
4
5
Sl. 4: U novom laboratoriju istraživanja se provode od prvog dana. Sl. 5: Univerzalni uređaj za testiranje mehaničkih svojstava materijala.
Novi znanstveni inkubator
Stomatološkog fakulteta u Zagrebu
Autor: izv. prof. dr. sc. Danijela Marović, Zavod za endodonciju i restaurativnu dentalnu medicinu
Od početka 2023. godine, Stomatološki fakultet u Zagrebu ponosi
se Središnjim znanstvenim laboratorijem. Laboratorij zauzima površinu od oko 40 m2, a nalazi se u
središnjici Stomatološkog fakulteta
u Gundulićevoj 5. Iako je na fakultetu i ranije postojao manji laboratorij u manjem prostoru na Zavodu
na dentalnu antropologiju koji je
velikodušno ustupio prof. Hrvoje
Brkić kao njegov predstojnik, ovo
je prvi put u povijesti Stomatološkog fakulteta da postoji zajednički
prostor isključivo namijenjen provođenju znanstvenih istraživanja.
Laboratorij je plod zajedničkog
rada uprave Stomatološkog fakulteta predvođenog dekanicom prof.
dr. sc. Zrinkom Tarle, kao i prošlih i
tekućih projekata Hrvatske zaklade
za znanost i potpora Sveučilišta u
Zagrebu. Fakultet je osigurao potrebnu infrastrukturu: prostor i
suvremeni namještaj individualno
prilagođen potrebama stomatoloških ispitivanja. Nekoliko je projekata Hrvatske zaklade za znanost
pridonijelo s nabavom kapitalne
znanstvene opreme: „Biomimetički
inteligentni kompozitni sustavi“ (IP2019-04-6183) voditeljice prof. dr.
sc. Zrinke Tarle, „Istraživanje i razvoj novih mikro- i nanostrukturnih
bioaktivnih materijala u dentalnoj
medicini“ voditeljice prof. dr. sc.
Ivane Miletić te „Analiza zuba u forenzičnim i arheološkim istraživanjima“ (IP-2020-02-9423) voditelja
prof. dr. sc. Hrvoja Brkića. Prodekanica za znanost, prof. Silvana Jukić
Krmek bila je inicijator za nabavu
nekoliko važnih uređaja koji su nabavljeni zajedničkim sredstvima
potpora Sveučilišta u Zagrebu.
Jedan od najvrjednijih uređaja koje
laboratorij posjeduje je napredni
infracrveni spektrometar s Fourierovom transformacijom i primjenom prigušene unutarnje refleksije (ATR-FTIR, Nicolet iS50 FTIR
Advanced KBr Gold Spectrometer)
koji se prvenstveno upotrebljava
za određivanje stupnja konverzije u
realnom vremenu, kao i drugih polimerizacijskih karakteristika kompozita i sličnih materijala na bazi
polimera. Mogućnosti FTIR uređaja
su daleko veće pa se s njim mogu
identificirati i nepoznati kemijski
6
Sl. 6: Termocikler za ubrzano umjetno starenje uzoraka.
spojevi poput precipitata kristala.
Na uređaju za univerzalno testiranje mehaničkih svojstava materijala (Inspekt duo 5kN) može se
mjeriti savojna čvrstoća i modul
elastičnosti, kompresivna sila,
vezna čvrstoća adheziva te mnoge
druge mehaničke karakteristike.
Posebno je važan termocikler
(Thermocycler, SD Mechatronik)
koji omogućuje ubrzano starenje
materijala kako bi se simuliralo ponašanje u ustima. Osim njih, laboratorij posjeduje asimetričnu centrifugalnu miješalicu na kojoj se
mogu homogeno zamiješati dvo- i
višekomponentni materijali. Neki od
manjih uređaja, ali ne manje vrijednih za znanstveni rad su: tvrdomjer
(CSV-10, ESI Prüftechnik GmbH),
spektrometar za vidljivu svjetlost
polimerizacijskih uređaja (MARC
Light Collector), Isomet pila, UV/VIS
spektrometar (GENESYS 180 Double Beam UV-Vis), termovizijska kamera (Flir ETS320), pH metar (Orion
new style DUAL STAR pH/ISE benchtop meter) te druga sitnija oprema.
Time se gotovo potpuno ispunio
prostorni kapacitet laboratorija.
Znanstveni rezultati uvijek moraju
biti odgovor na kliničke probleme u
stomatologiji, poput sekundarnog
karijesa, trošenja ili oštećenja restauracija. Novi laboratorij je opremljen kako bi se u njemu mogla
provesti potpuna fizikalno-kemijska karakterizacija dentalnih materijala i simulirati njegovo starenje.
Osim toga, tu se dizajniraju i izrađuju novi materijali.
Od otvorenja, laboratorij je svakodnevno u pogonu. Osim nastavnog
osoblja Stomatološkog fakulteta,
u njemu rade i doktorandi Poslijediplomskog doktorskog studija te
studenti integriranog studija koji u
suradnji s mentorima sudjeluju u
znanstvenim aktivnostima izbornog predmeta Projekt, ili diplomskog rada.
Znanstvena aktivnost Stomatološkog fakulteta pojačana je u posljednjih nekoliko godina. Objavljuje se
u časopisima s visokim faktorima
odjeka. Novi laboratorij i izvrsni
uvjeti za rad u njemu svakako će inspirirati još veću produktivnost Stomatološkog fakulteta kako bi se generiralo više znanstvenih projekata,
publiciralo više radova i poboljšala
reputacija Stomatološkog fakulteta
na svjetskoj i europskoj razini.
[19] =>
19
Dental Tribune Croatian Edition | 02/2023
A-dec 500
Reflektor LED 571
Stolac 521
ICX tablete
Nazovite s povjerenjem i zatražite ponudu za željenu konfiguraciju dentalne jedinice A-dec.
5 godina jamstva!
Nastavljamo sa stalnim popustima i u 2023. godini...
Kamenarka 21, 10010 Zagreb / tel: 01 660 9731 / fax: 01 660 9615 / e-mail: info@dentagra.hr / www.dentagra.hr
[20] =>
IDS OSVRT
20
Dental Tribune Croatian Edition | 02/2023
1
Sl. 1: Sudionici su imali priliku otkriti brojne inovacije u IDS-u. (Fotografija: Koelnmesse)
IDS se vratio: 120 000 posjetitelja
na stotoj obljetnici vodećeg svjetskog
stomatološkog sajma
Izvor: Dental Tribune International
Köln, Njemačka: Nakon pet izložbenih dana, uspješno je završio Međunarodni stomatološki sajam (IDS),
koji je ove godine proslavio svoju
stotu obljetnicu. Prema podacima
organizatora Koelnmesse, sajmu je
prisustvovalo 120 000 posjetitelja iz
162 zemlje, od čega 60 % iz inozemstva. Ukupno je na sajmu izlagalo
1788 tvrtki iz 60 zemalja, uključujući
više od 1300 iz inozemstva.
Mark Stephen Pace, predsjednik izvršnog odbora Udruge njemačke
dentalne industrije, komentirao je:
“IDS 2023 bio je uspješan u svim
segmentima i, u isto vrijeme, do-
kazao je da se i nakon sto godina
još uvijek iznova otkriva i razvija.
IDS je još jednom potvrdio da je vodeći svjetski stomatološki sajam.
Kvaliteta posjetitelja bila je senzacionalna. Zajedno s Koelnmesseom uspješno ćemo voditi IDS u
drugo stoljeće povijesti događaja
s energijom, ambicijom, kreativnošću i vizijom. Ovogodišnje geslo
‘100 godina IDS-a – stvaranje stomatološke budućnosti’ odražava
iznimnu važnost sajma danas i u
budućnosti.”
Glavni operativni direktor Koelnmessea Oliver Frese dodao je: “Ti-
jekom pet dana doživjeli smo IDS
koji je više nego opravdao tvrdnju
da je vodeće međunarodno središte. Ovo globalnoj stomatološkoj
industriji daje potreban poticaj za
naredne mjesece i, istodobno, naglašava globalnu privlačnost koja
proizlazi iz IDS-a. Rezultat događaja još je značajniji kada se uzmu
u obzir geopolitički uvjeti koji trenutačno predstavljaju izazov.”
Dvije su se teme istaknule na ovogodišnjem IDS-u: cjeloviti digitalni
tijek rada i održivost. Nadalje, znatan broj tvrtki predstavio je aplikacije umjetne inteligencije.
Sveukupne povratne informacije izlagača bile su vrlo pozitivne.
Fred Freedman, potpredsjednik
odjela za članove Dental Trade
Alliancea i predsjednik International Dental Manufacturersa, izjavio je: “IDS je najveći i najbolji međunarodni stomatološki skup na
svijetu. IDS 2023. može se sažeti u
jednu zvučnu izjavu: IDS se vratio!
Uz ogromne gužve i tisuće međunarodnih distributera i posjetitelja, ovo je prilika za sve američke
proizvođače i tvrtke koje traže nove
međunarodne poslove.”
Simon Campion, predsjednik i glavni
2
3
4
5
6
7
izvršni direktor tvrtke Dentsply Sirona, zaključio je: “Bilo je važno za
nas kao tvrtku vratiti se i osobno
se susresti s našim klijentima jer to
čini odlučujuću razliku. Pod motom
‘Ujedinjeni za bolju dentalnu medicinu’ posjetiteljima smo ponudili
program od 40 sati demonstracija
uživo i praktične obuke.
Osim toga, svojim smo panel-raspravama dali jasne izjave o temama digitalizacije i održivosti.
Možemo pozitivno utjecati na živote milijuna pacijenata. To možemo samo međusobnom razmjenom i bližom suradnjom.”
Sl. 2: Paperdent je tvrtka sa sjedištem u Berlinu koja radi na smanjenju plastike u stomatološkim proizvodima. (Fotografija: Robert Strehler) Sl.3: Ovo je izdanje označilo stotu obljetnicu IDS-a. (Fotografija: Robert
Strehler) Sl. 4: Posjetitelji su mogli snimati fotografije ispred panorame Kölna. (Fotografija: Robert Strehler) Sl. 5: Udruženje cehova njemačkih dentalnih tehničara (Der Verband Deutscher Zahntechniker-Innungen)
naglasilo je važnost obuke dentalnih tehničara poznatim natjecanjem za mlade talente – Gysijevom nagradom. (Fotografija: Koelnmesse) Sl. 6: Virtualna stvarnost bit će sve zastupljenija u dentalnoj medicini
budućnosti. (Fotografija: Robert Strehler) Sl. 7: Već su poznati datumi održavanja sljedećeg IDS-a. (Fotografija: Koelnmesse)
[21] =>
IDS OSVRT
21
Dental Tribune Croatian Edition | 02/2023
Trendovi u dentalnoj tehnologiji —
analogno i digitalno ruku pod ruku
Ove godine, u stotoj obljetnici International Dental Showa (IDS), 40. izdanje IDS-a, vodećeg svjetskog sajma dentalne
medicine, usredotočilo se na buduću interakciju analogne i digitalne tehnologije i stomatološke skrbi za pacijente.
Autor: Dominik Kruchen
Sve u svemu, stomatološka industrija je i dalje jaka. Čak ni u ovim
teškim vremenima pandemije
COVID-19 i rata i s time povezanih preokreta u globalnom gospodarstvu, dentalna industrija nije
izgubila svoju inovativnu snagu i
predstavlja nove i daljnje razvoje.
Tijekom teških previranja izazvanih pandemijom, strukturni
model privatnih stomatoloških
ordinacija i dentalnih laboratorija
impresivno je pokazao svoju kvalitetu i fleksibilnost održavajući
pružanje visokokvalitetnih usluga
dentalne medicine i dentalne tehnologije na visokoj razini čak i u
najtežim okolnostima.
Tržište nudi moćne sustave za
mnoge zadatke u stomatološkoj
praksi. Brzi tehnološki razvoj posebno je zanimljiv za posvećene
dentalne tehničare, a digitalizacija
radnog procesa za izradu potpunih
proteza glavna je tema. Do prije nekoliko godina digitalna tehnologija
u dentalnom laboratoriju uglavnom
se upotrebjavala za suptraktivne postupke. Digitalni aditivni procesi razvijeni posljednjih godina, u kombinaciji s novim materijalima, nude
mnoge mogućnosti za poboljšanje
procesa, ponude i kvalitete dentalnih nadomjestaka. Svakako će sve
veća digitalizacija laboratorija pomoći da se kompenzira nedostatak
kvalificiranih radnika u nekim područjima dentalne tehnologije.
Međutim, digitalizacija se ne događa samo u dijagnostici, planira-
Udruga njemačkih cehova dentalnih tehničara (Verband Deutscher Zahntechniker-Innungen) naglašava važnost edukacije svojim renomiranim natjecanjem za mlade talente,
nagradu Gysi. Svi posjetitelji sajma mogli su se uvjeriti u kvalitetu pobjedničkih radova na izložbi u prolazu između dvorana 10 i 11. (Fotografija: hedgehog94/Shutterstock)
nju i proizvodnji, nego i u komunikaciji između ordinacije i laboratorija.
To stvara nove prilike i mogućnosti,
ali također dovodi do zabrinutosti
u pogledu sigurnosti podataka i
umrežavanja softvera za upravljanje ordinacijom i laboratorijem.
Od sredine 2024. njemačko zakonodavstvo zahtijevat će da dentalni
laboratoriji u zemlji budu integrirani u telematsku infrastrukturu
njemačkog zdravstvenog sustava,
platformu koja omogućuje sigurnu
razmjenu zdravstvenih podataka,
čime se povećava sigurnost.
Unatoč svim tehničkim mogućnostima, digitalna stomatologija
nije ništa manje zahtjevna od analogne. Digitalizacija usmjerena na
kvalitetu zahtijeva specijalizirane
vještine i suradnju između stomatologije i dentalne tehnike. Zbog
toga se stomatološke ordinacije i
dalje oslanjaju na svoj dentalni laboratorij, posebno za složene restauracije, kao partnera s visokom
razinom stručnosti u proizvodnji,
poznavanju materijala i usklađenosti s europskim propisima o medicinskim proizvodima.
Bez dobro obučenih tehničara,
dentalni laboratorij ne može biti
uspješan i konkurirati u digitaliziranom svijetu. Nova uredba o
stručnoj edukaciji dentalnih tehničara u Njemačkoj, koja je stupila na
snagu 1. kolovoza, odgovara dinamičnom tehničkom napretku i zahtjevima profesionalno i komuni-
kacijski umreženog digitaliziranog
radnog okruženja.
Udruga njemačkih cehova dentalnih tehničara (Verband Deutscher Zahntechniker-Innungen)
naglašava važnost edukacije svojim renomiranim natjecanjem
za mlade talente, nagradu Gysi.
Svečana dodjela nagrada održana
je 16. ožujka na IDS-u. Svi posjetitelji sajma mogli su se uvjeriti u kvalitetu pobjedničkih radova na izložbi
u prolazu između dvorana 10 i 11.
Liderstvo u 3D ispisu: na IDS-u predstavljena
akademija za 3D ispis u dentalnoj medicini
Izvor: Dental Tribune International
Köln, Njemačka: Dental Tribune
International bio je domaćin osnivačkog sastanka Međunarodne
akademije za 3D ispis u dentalnoj
medicini (iad3Dp). Cilj nove organizacije je stvoriti otvoreni forum
za slobodne rasprave i prezentacije novih ideja u domeni aditivne
proizvodnje u dentalnoj medicini.
Brzo usvajanje i prihvaćanje tehnologije 3D ispisa u širokom rasponu
stomatoloških postupaka ukazalo
je na potrebu za organizacijskom
strukturom koja bi pomogla u razvoju proizvodnih, laboratorijskih
i kliničkih standarda te stvaranju
sveobuhvatne edukativne platforme koja bi mogla obučavati doktore dentalne medicine i dentalne
tehničare diljem svijeta.
Iad3Dp je osnovan na inicijativu
dr. Georgea Freedmana, glavnog
urednika časopisa 3D printing―
international magazine of dental
printing technology i članova uredničkog odbora časopisa.
Organizacijski model uključuje pristupačno, otvoreno članstvo koje
pokriva sljedeća područja ekspertize: hardverski stručnjaci, softverski
stručnjaci, dentalni tehničari i doktori dentalne medicine. Iad3Dp je
već razvio veze s akademskim institucijama kao partnerima za simpozije, istraživanje i stručnu suradnju.
Novoosnovana akademija također
je kontaktirala pojedince i tvrtke zainteresirane za ovo područje dentalne medicine koje se brzo razvija.
“Budući da je 3D ispis u dentalnoj
medicini tako inovativan, obećavajuć i prodoran, zahtijeva platformu koja uključuje otvorene umove
i maštovite duhove te osnažuje pojedince koji svoje zaključke utemeljuju na znanstvenim spoznajama, a
preuzimaju rizike te će prkositi konvencionalnim spoznajama i ustaljenoj praksi.
Stoga je bilo neophodno osnovati
novu organizaciju, onu koja je posvećena samo i isključivo 3D ispisu
u dentalnoj medicini,” rekao je dr.
Freedman. “Iad3Dp je organizacija
koja nudi otvoren forum za besplatne rasprave i pravovremene prezentacije novih ideja, čak i ako se one
čine avanturističkima”, dodao je.
Više informacija o akademiji
možete pronaći na iad3dp.org.
Gosti su imali priliku pročitati najnoviji broj časopisa o 3D ispisu.
(Fotografija: Robert Strehler
[22] =>
OSVRT
22
1
2
Foto:Alin Dobrin AA8A8304
Foto: © Oliver RohkammBukarest-1088115, Bukarest-1088056
Foto: © Oliver RohkammBukarest-1088115, Bukarest-1088056)
Dental Tribune Croatian Edition | 02/2023
3
Sl. 1: Gernot Schuller (Senior Director Austria & Eastern Europe) otvorio je događaj. Sl. 2: Predstavio je novi laboratorijski skener PS7. Sl. 3: Prof. dr. Nitzan Bichacho objavljuje i predaje diljem svijeta o fiksnoj protetici,
interdisciplinarnim postupcima i inovativnim modalitetima postupaka u estetskoj stomatologiji.
Ivoclar slavi svoj 100. rođendan s više
od 800 sudionika na 9. Maratonu estetske
stomatologije u Bukureštu
mizirati tijek dizajna kako bi se stvorio veći utjecaj na digitalne tijekove
rada i koji su ključni elementi za realno interdisciplinarno planiranje.
Sljedećeg dana dr. Mirela Feraru
predstavila je aktualne koncepte i
tehnologije u suvremenoj protetici,
uključujući restauracije temeljene
na modelima i oblikovanje cervikalnog dijela, koristeći kliničke i
estetski zahtjevne slučajeve. Kao i
dr. Blatz, naglasila je potrebu za detaljnom dijagnozom prije početka
bilo kakvog planiranja.
Drugi dan otvorila je izazovnim pitanjem: kako obnoviti zube u zoni
osmijeha? Naglasila je kako je to
uvijek bio izazovan zadatak zbog
potrebe da se spoji strukturna čvrstoća restauriranog zuba i estetska
integracija sa susjednom denticijom.
Koristeći slike visoke razlučivosti i savršenog osvjetljenja, s nizom estetski izazovnih kliničkih slučajeva, dr.
Feraru je predstavila nekoliko tehnika i materijale koji su razvijeni u
posljednjem desetljeću što je rezultiralo promjenom paradigme u ovim
delikatnim postupcima. Objasnila je
kako keramički materijali kao što je
litij disilikat - omogućuju vrhunsku
čvrstoću kada se adhezivno vežu
za strukturu zuba i istovremeno
pružaju prirodnu estetiku. Optičko
poboljšanje za stomatologa i tehni-
6
7
Sl. 6: Rumunjski stomatolog dr. Florin
Cofar bio je jedan od 12 međunarodnih
predavača na 9. Maratonu Estetske
stomatologije.
Sl. 7: Rumunjska stomatologinja dr. Feraru
naglasila je da se "pacijentov dentalni IQ
poboljšava s postupkom, ali pacijent ne
može predvidjeti što se može učiniti, a ne
bismo trebali to ni očekivati od njih".
-1088857, 1088939, 1088956 i 1088993
Nema detaljne dijagnoze nema postupka
Prof. dr. Markus Blatz sa Sveučilišta Pennsylvania, SAD, održao je
uzbudljivu prezentaciju o najnovijim dostignućima u CAD/CAM i
keramičkim tehnologijama, koje
nude čitav niz novih estetskih, minimalno invazivnih i dugotrajnijih mogućnosti postupaka. Ali koji uvjeti
moraju biti ispunjeni da bi se postigle te prednosti? Uvijek iznova i
iznova, prof. Blatz vraćao se temeljnoj znanosti i odgovornosti prema
pacijentu da je postupak što je moguće manji, a upravo onolik koliko
je potrebno. Osobito informativna
bila su njegova detaljna objašnjenja o mogućnosti estetskih postupaka s keramikom, u rasponu od
konzervativne djelomične primjene
kao što su ljuskice i onleji do adhezivno cementiranih mostova i restauracija poduprtih implantatima.
Zahtjevi pripreme uvelike ovise o
korištenim keramičkim materijalima i stoga se razlikuju od slučaja
do slučaja.
Nakon fantastičnog švedskog stola
za ručak, posjetitelji su bili spremni
s podignutom razinom energije za
drugu polovicu dana. Poslijepodnevni program započeo je MDT Shigeo Kataoka, međunarodno priznati
stručnjak za keramiku, učitelj i predavač iz Japana. Autor dviju knjiga
prikazao je nekoliko kliničkih slučajeva. Naglasio je važnost preciznog rada od modela, za točan rad.
Za njega je najvažniji čimbenik koji
vodi do završetka estetske proteze
morfologija zuba.
Analizirajući prirodni oblik zuba iz
različitih kutova, magistar dentalne
tehnike Shigeo Kataoka je u svom
predavanju podijelio prirodne zube
u tri osnovna oblika (okrugli, trokutasti i četvrtasti) prema određenim
pravilima te prikazao postupak za
postizanje vrhunske estetike, npr. s
ljuskicama, koristeći IPS e.max MO
kao primjer.
Dr. Dan Lazar iz Rumunjske naglašava važnost temeljite i sveobuhvatne procjene početnog stanja pacijenta. Važno je razumjeti
funkcijske i estetske značajke kao
i aktivnost TMJ i muskulature prije
početka bilo kakvog postupka promjene okluzije.
Dr. Florin Cofar doveo je dan do
spektakularnog završetka. Pozabavio se dvama pitanjima: kako opti-
Foto: © Oliver Rohkamm, Bukarest
12 međunarodnih predavača
iz 9 zemalja dijelili su svoje
stručno znanje
Prvi dan događanja započeo je informativnim predavanjem prof. dr.
Nitzana Bichacha na temu „Kontrola
prirodnih i umjetnih sučelja u zoni
osmijeha“. Rehabilitacija zuba ili implantata u zoni osmijeha uvijek je bila
izazov. Tijekom ta 2 sata sudionici su
dobili temeljito upoznavanje s parametrima i tehnikama koje se danas
koriste za postizanje idealnih suvremenih restauracija u zoni osmijeha.
Dr. Bichacho objasnio je kirurške
i restaurativne pristupe koristeći
desetke kliničkih slučajeva kako bi
pružio sveobuhvatno razumijevanje
trenutnih ograničenja i različitih mogućnosti koje su danas dostupne.
Foto: © Oliver Rohkamm-1088797
Događaj u FACE Club-u u Bukureštu,
koji je opremljen najnovijom kongresnom tehnologijom, rasprodan
je u tren oka. Nema mnogo događaja ovog razmjera koji se tu mogu
ubrojiti. Gernot Schuller (Senior
Director Eastern Europe Ivoclar) i
dr. Andrea Czimmerman (Country
Manager Romania Ivoclar) otvorili
su 9. Maraton estetske stomatologije i istaknuli veliki uspjeh i dobru
poziciju Ivoclara na istočnoeuropskom tržištu. Zajedno s našim jakim
distribucijskim partnerom Dentstore-om, omogućeno je nešto ovako
izvanredno. Dentstore ima oko 300
zaposlenika, 10000 m² skladišta i 77
milijuna eura prometa u Rumunjskoj i Bugarskoj, te je najveći trgovac u istočnoj Europi.
Foto: © Oliver Rohkamm -1088633
Ivoclar se ove godine s ponosom osvrće na 100 godina dugu povijest tvrtke. Osnovan u Zürichu 1923. za prodaju
umjetnih zuba, Ivoclar se razvio u jednog od vodećih svjetskih dobavljača visokokvalitetnih, integriranih stomatoloških
rješenja - savršen razlog za slavlje: na 9. izdanju “Maratona estetske stomatologije” u izvanrednom FACE Club-u u
Bukureštu. Preko 800 sudionika i 12 predavača iz 9 zemalja i 900 minuta predavanja – ponudio je 9. Maraton estetike.
8
9
10
11
Sl. 8: Švicarski stomatolog dr. Markus Lenhard je govorio o "Estetskim modifikacijama korištenjem direktnih kompozita. Sl. 9: Prema MDT Florin Stoboran, svaki protetski rad treba smatrati medicinskom operacijom i provoditi
pomoću interdisciplinarnog plana liječenja. Sl.10: Prof. dr. Marko Jakovac i DDT Dragan Stolica (Sl.11.) pokazali su digitalne protokole za minimalnu digitalnu stomatologiju.
[23] =>
OSVRT
23
4
Foto: Alin Dobrin AA8A8480
Foto:© Oliver Rohkamm-10882649.
Dental Tribune Croatian Edition | 02/2023
5
Sl. 4: Puna dvorana na 9. Maratonu estetske stomatologije u FACE Club-u u Bukureštu. Sl. 5: Prof. dr. Blatz ispred preko 800 učesnika u FACE Club-u.
Oglas
NOVO
Cention Forte
®
Bioaktivni materijal za ispune u obliku praha i tekućine*
*Release of bioactive hydroxide, calcium and fluoride ions
čara putem naočala za povećanje
i mikroskopa olakšava minuciozne
operativne postupke do razine preciznosti koja je prije bila nedostižna.
Slijedio ju je Oliver Brix, MDT. Spomenuo je da su se tijekom nekoliko desetljeća potpuna keramika
i cirkonij etablirali kao preferirani
restaurativni materijali. Materijali i njihove odgovarajuće tehnike
obrade isprobani su i testirani te
znanstveno dokazani. Brix je istražio pitanje pod kojim uvjetima su
rezultati postignuti ovim materijalima zaista estetski izvanredni, jer
je priroda mjerilo.
Sasvim drugačije bilo je izlaganje dr.
Markusa Lenharta iz Švicarske, koji
se bavio estetskim, minimalno invazivnim promjenama koristeći se direktnim kompozitnim materijalima.
Pokazao je korak po korak postupke
izrade izravnih ljuskica, zatvaranja
dijastema itd., te objasnio estetske
smjernice i funkcionalne aspekte
koje treba uzeti u obzir u postupku.
Dr. Dan Patroi, predavač iz Rumunjske, dijelio je načela prethodnih govornika. Postizanje prirodnog osmijeha ne znači činiti pogreške i kasnije
ih ispravljati, već ovladati principima
kompatibilnim s postizanjem predvidljivih dugoročnih rezultata, udobnosti pacijenta i funkcije od samog
početka. Pokazao je kako osigurati
potreban prostor za restauracije u
horizontalnoj ravnini preparacijom
i modificiranjem položaja vestibularnih ploha, odnosno u vertikalnoj
ravnini brušenjem i modifikacijom
dentalne vertikalne okluzije (DVO).
Protetski rad uvijek treba smatrati
medicinskim postupkom i - kao i od
svakog dobro izvedenog medicinskog zahvata - od njega se očekuju
predvidljivi rezultati. Fokus Floriana
Stoborana, MDT: Polazeći od simptoma boli, asimetričnih prostora
i miješanih boja zuba, samo interdisciplinarni plan liječenja dovodi do
konačnog rezultata koji je funkcijski,
estetski i kromatski spektakularan.
Prof. dr. Marko Jakovac i DDT Dragan Stolica priveli su događaj impresivnom kraju. Pokazali su kako
se protokoli moraju mijenjati kada
se analogna stomatologija postupno zamijeni digitalnom stomatologijom. Koristeći slučaj pacijenta,
pokazali su kako izgleda idealan
digitalni tijek rada i koje protokole
treba slijediti.
Prof. dr. Marka Jakovca možete vidjeti uživo zajedno s dentalnim
tehničarom Michele Temperani na
događanju “Better Together” u Salzburgu (Austria) 10. studenog 2023.
Nova alternativa
amalgamu
• materijal u boji zuba za prirodnu estetiku
• visoka otpornost za dugotrajne nadoknade
• otpuštanje bioaktivnih iona u cilju prevencije procesa demineralizacije
www.ivoclar.com
Ivoclar Vivadent GmbH
Tech Gate Vienna | Donau-City-Str. 1 | A-1220 Vienna | Tel. +43 1 263 191 10 | Fax +43 1 263 191 111
[24] =>
24
KLINIČKA STUDIJA
Dental Tribune Croatian Edition | 02/2023
Uporaba Waterpik oralnog tuša za nanošenje
razrijeđenog CHX-a smanjuje dubinu parodontnih
džepova i poboljšava kliničku razinu pričvršćivanja u
odnosu na samo ispiranje CHX-om bez oralnog tuša
Procjena učinkovitosti subgingivalne irigacije kod pacijenata s umjerenim do teškim kroničnim
parodontitisom indiciranim za operaciju parodontnog režnja.
Uporabom Pik Pocket Water Pik, Inc nastavka za subgingivalno ispiranje pokazalo se da je otopina dosegnula 90% dubine parodontnog džepa od > 6 mm.2
Cilj kliničkog ispitivanja
Cilj ovog kliničkog ispitivanja je procjena
učinkovitosti oralnog vodenog tuša s Waterpik Pik Pocket nastavkom koristeći 0,06%
klorheksidin (CHX) i četkicu za zube u usporedbi s 0,12% klorheksidinom (CHX) i četkicom za zube kod pacijenata s umjerenim
do teškim kroničnim parodontitisom koji
su odgodili ili odbili kiruršku intervenciju.1
Metodologija
Četrdeset ispitanika (40) bilo je uključeno
u ovo tromjesečno, randomizirano kontrolirano kliničko ispitivanje. Ispitanici su dodijeljeni u jednu od dvije grupe: Grupa A je
dobila upute za ispiranje s 0,06% CHX dva
puta dnevno nakon četkanja, a Grupa B je
dobila upute za ispiranje s 15 ml 0,12% CHX
dva puta dnevno nakon četkanja.
Svi ispitanici primili su terapiju Faze I koja se
sastojala od uklanjanja kamenca, poliranje
korijena i uputa o oralnoj higijeni specifičnih
za njihov uređaj te standardne ručne četkice za zube i paste za zube. Rezultati gingivalnog indeksa (GI), pojednostavljenog
indeksa oralne higijene (PIOH) i krvarenja
pri sondiranju (KPS) zabilježeni su na samom
početku, nakon 2 tjedna, nakon 4 tjedna i 12
tjedana nakon terapije I. faze. Dubina džepa
(PD) i klinička razina pričvršćivanja (CAL) zabilježeni su na 6 mjesta po zubu. Modifikacija Lobene indeksa bojenja korištena je za
procjenu intenziteta i površine za praćenje
bojenja za svaki subjekt za pomoću CHX.
Postotak poboljšanja stanja
dubine džepa*
Rezultati
Trideset i šest (36) ispitanika završilo je studiju. Obje skupine pokazale su značajnu razliku od početne vrijednosti do kraja 12 tjedana za: gingivalni indeks, pojednostavljeni
indeks oralne higijene i za krvarenje pri sondiranju. Među grupama nije bilo razlika.
Skupina A koja je ispirala s 0,06% CHX i oralnim tušem sa Pick Pocket nastavkom bila je
učinkovitija u smanjenju dubine džepa, te
bolja klinička razina pričvršćivanja;
Postotak poboljšanja
kliničke razine pričvrščivanja*
za razliku od skupine B koja je za ispiranje
koristila 0,12% CHX bez oralnog tuša.
Skupina A imala je značajno manje obojenja
na lingvalnoj površini od skupine B (p=0,014).
Zaključak
Uporaba Waterpik oralnog tuša s 0,06%
CHX i Pik Pocket nastavkom dva puta dnevno
može značajno poboljšati parodontno zdravstveno stanje pacijenta.
LITERATURA:
1. Jain R, Chaturvedi R, Pandit N, Grover V, Lyle
DM, Jain A. J Indian/ Study conducted at
Institute of Dental Services, Panjab University,
Chandigarh, India/ Soc Periodontol 2020;
24(4):348-353.
2.Braun RE/ Ciancio SG Subgingival
delivery by an oral irrigation device/ J
Periodontol.1992;63(5):469-472.
[25] =>
[26] =>
PROMO
26
Dental Tribune Croatian Edition | 02/2023
Što je zajedničko Be you zubnim
pastama i pčelinjem medu?
Enzimi su život, a prema molekularnom biologu Michelu Sciottiju, i
ključna komponenta budućih proizvoda za oralno zdravlje. Sciotti je
stručnjak za enzime i znanstvenik za
inovacije na Sveučilištu primijenjenih
znanosti u sjevernoj Švicarskoj. Njegovo znanje dovelo je do razvoja nekoliko revolucionarnih proizvoda za
oralnu higijenu, uključujući Curaprox
Be you paste za zube.
Od košnice do Be you
„Svaki put kada se otkrije nova vrsta
enzima, znanstvenici si postavljaju dva
pitanja: koja je biološka funkcija tog
enzima i, što je još važnije, kako ga možemo iskoristiti“, objašnjava Sciotti i
ističe kako se, u slučaju Curaprox Be
you zubnih pasti, radi o enzimu glukoza oksidaza.
Često etiketirana kao „oksidaza
Ferrari“ zbog svoje visoke učinkovitosti, stabilnosti i specifičnosti, glukoza oksidaza se pokazala kao idealan
enzim. Industrijski se dobiva iz obične
plijesni aspergillus niger, a njegova primjena varira od prirodnog konzervansa pa sve do organskog antibakterijskog sredstva u proizvodima za
oralnu higijenu, poput Be you pasti.
U prirodi je glukoza oksidaza sveprisutna. Njegovo djelovanje može se vidjeti promatranjem obične pčele apis
mellifera. Tijekom proizvodnje, pčela
u med luči glukozu oksidazu – enzim
koji u reakciji s kisikom oksidira glukozu i pritom kao nusprodukt nastaje
vodikov peroksid (H₂O₂) – snažno antibakterijsko sredstvo koje štiti i čuva
med. Upravo taj učinak Be you paste
čini posebnima.
čava vlastitu obranu organizma protiv
oralnih patogena, podržavajući laktoperoksidazu – drugi enzim prisutan
u ustima koji reagira s tiocijanatom
i vodikovim peroksidom te zajedno
proizvode hipotiocijanit, važnu antibakterijsku i antivirusnu molekulu.
„Be you paste pojačavaju spomenuti
prirodni, oralni obrambeni mehanizam. Uključivanje glukoze, glukoza oksidaze i tiocijanata u formulu paste
za zube dovodi do proizvodnje viška
H₂O₂ u ustima. To potiče dodatnu
proizvodnju hipotiocijanita. Rezultat?
Sprječavanje kolonizacije oralnih patogena koji uzrokuju disbiozu.“
Konstrukcija,
ne destrukcija
Upotreba enzima u oralnoj higijeni
nije novost. Međutim, novitet je njihova primjena u pasti za zube koja,
u kombinaciji s već postojećim enzimima, podržava oralnu floru.
Jednako važno je i to da Be you paste
ne sadrže sastojke poput triklosana,
mikroplastike ili natrijev lauril sulfata
(NLS) – popularno sredstvo za pjenjenje koje se nalazi u mnogim pastama
za zube, a koji mogu izazvati iritaciju
oralne sluznice. „U ime enzima, ali i
nas samih“, zaključuje Sciotti.
Više o Be you pastama za zube:
https://curaprox.hr/info/zubne-paste/
be-you.
Jačanje prirodne obrane
usne šupljine
Koja je uloga glukoze oksidaze u našim
ustima? Prema Sciottiju, glukoza oksidaza u Be you zubnim pastama pojaOglas
DEN TAL M ED IA NE WS
DENTAL TRIBUNE
Svjetski priznati, stručni časopis za doktore dentalne medicine odobren
od Ministarstva zdravstva i bodovan od Hrvatske komore dentalne medicine
ESTHETIC&DESIGN
Minimalno invazivna estetska medicina, ljepota i zdravlje
16 godina s vama!
[27] =>
Dental Tribune Croatian Edition | 02/2023
27
[28] =>
MENADŽMENT
28
Dental Tribune Croatian Edition | 02/2023
Komunikacija - ključ za pacijentovo
povjerenje
Autor: izv. prof. dr. sc. Slađana Milardović
Jeste li se ikada zapitali kako vas
vaši pacijenti doživljavaju i kako bi
vas ocijenili kao doktora dentalne
medicine? Što je zapravo potrebno
da budete izvrstan liječnik? Sigurno
se povremeno susrećete sa situacijom da neki vaš kolega i nije
najbolji kliničar (naravno, prema
vašem sudu), a ipak su pacijenti
oduševljeni njime. Očito nije dovoljno samo enciklopedijsko znanje o ustima i vješt rad rukama,
iako zdravlje naših pacijenata nesporno ovisi o tome. Od svih odgovornosti u vašoj ordinaciji dentalne
medicine, jedna od najvažnijih je
izgraditi snažan odnos s pacijentom, odnos povjerenja. Cjelokupni uspjeh vaše ordinacije ovisi o
vašoj sposobnosti da razumijete
svog pacijenta kao pojedinca, prepoznate njegove želje i potrebe i da
ga suvereno vodite do informirane
odluke koja je u njegovu najboljem
interesu. Dok se stomatološki fakulteti uglavnom usredotočuju na
tehničke i kliničke sposobnosti koje
doktor dentalne medicine treba
steći, učinkovite strategije o tome
kako komunicirati s pacijentima
nisu u fokusu nastavnog plana i
programa.
Međutim, temelj izvrsne stomatologije upravo je dobra komunikacija s pacijentom.
Zašto je dobra
komunikacija važna
u našem poslu?
Komunikacijske vještine liječnika
važan su sastojak uspješne ordinacije jer stvaraju povjerenje. A povjerenje je ono zbog čega se pacijenti stalno vraćaju. Ako pacijenti
ne osjećaju povezanost sa svojim
liječnikom – ili još gore, ne dobivaju
informacije za koje smatraju da ih
zaslužuju – mogli bi promijeniti ordinaciju ili čak potpuno zanemariti
svoje oralno zdravlje.
Uspjeh u bilo kojem području
zdravstvene skrbi u velikoj mjeri
ovisi o komunikaciji, a to ne znači
samo prenošenje informacija. To
znači slušati, suosjećati, motivirati
i odvojiti vrijeme za uklanjanje svih
barijera u razumijevanju.
Stomatološki postupci i pojmovi
mogu biti složeni i zbunjujući za
pacijente koji nemaju formalno obrazovanje ili pozadinu koja dolazi
sa šest ili više godina školovanja.
Sasvim je prirodno da će imati pitanja o planiranom zahvatu ili svom
stanju i da će očekivati odgovore
prilagođene laiku. Dobar stomatolog mora osigurati to da svaki pacijent dobije detaljne informacije o
svim terapijskim mogućnostima.
Svrhovita komunikacija ne dolazi
prirodno i potrebno ju je vježbati i
usavršavati kako bi se stvorio profesionalan odnos s pacijentima koji
će dovesti do pozitivnih rezultata.
Kao i u većini područja života, po-
Svi pacijenti u vaše ordinacije dolaze s određenim očekivanjima – žele da saslušate njihove brige i ponudite rješenje.
trebno je uložiti određeni napor i
trud da biste usavršili svoje komunikacijske vještine.
Da bi se razumjelo što je učinkovita
komunikacije, najprije je potrebno
definirati što pacijenti očekuju od
svog liječnika i koji su ciljevi dobre
komunikacije.
Što pacijenti
očekuju od vas?
Svi pacijenti u vaše ordinacije dolaze s određenim očekivanjima. Ono
što je zajedničko većini pacijenata je
da očekuju ljubaznost od svog liječnika. Žele se osjećati ugodno dok su
u vašoj ordinaciji. Žele osjećati da
poštujete njihove želje i potrebe, da
cijenite njihovo vrijeme i da budu
uključeni u odluke koje se tiču njihova zdravlja. Pacijenti žele dobiti
informacije koje su im potrebne i
kada su im potrebne. Želi da im date
mogućnosti i alternative koje odgovaraju njihovim individualnim potrebama. Žele da saslušate njihove
brige i ponudite rješenje.
Kada je riječ o samoj terapiji, neki
očekuju osnovnu razinu usluge,
dok drugi očekuju mnogo više.
Pacijentova minimalna očekivanja
utjecat će na njegovo zadovoljstvo.
U teoriji, što su pacijentova očekivanja veća, ili bolje rečeno nerealističnija, manja je vjerojatnost
da ćete ih ispuniti, stoga je važno
suvereno upravljati njihovim očekivanjima i izbjeći nezadovoljstvo.
Najučinkovitiji način upravljanja
pacijentovim očekivanjima je otvoren i iskren razgovor s njim. To ne
samo da će pacijentu pružiti dodatne informacije o njegovu liječenju i mogućim ishodima nego će i
liječniku dati i jasnije razumijevanje
pacijentovih želja.
Ciljevi učinkovite
komunikacije s
pacijentima
Imajte na umu da odlazak stomatologu većina ljudi ne doživljava
ugodnim. Zapravo, mnogi u potpunosti izbjegavaju stomatološke
zahvate zbog straha i tjeskobe.
Stoga je važno da svojim pristupom stvorite ugodnu atmosferu
za pacijenta i da mu pokažete da
vam je stalo do njegova zdravlja.
Ostvarivanjem bolje komunikacije
sa svojim pacijentima možete postići specifične ciljeve:
Povećati zadovoljstvo pacijenta
– Komunikacija pomaže vašim
pacijentima da budu zadovoljni
svojim stomatološkim iskustvom.
Kada su zadovoljni, lakše će slijediti vaše upute i vraćati se u budućnosti.
Učinkovitiji rad – Pacijentov strah
ili nelagoda jer ne zna što ga očekuje tijekom stomatološkog zahvata može vas usporiti. Objašnjavanjem pacijentu što se od njega
očekuje omogućit će vam veću
učinkovitost tijekom rada.
Manje pritužbi – Nisu svi savršeni,
a pogreške u radu su neizbježne.
Međutim, otvorenim dijalogom između vas i vašeg pacijenta stvorit
će se prijateljska atmosfera pa će
se pacijent manje žaliti čak i ako je
imao loše iskustvo.
Kako osigurati
učinkovitu komunikaciju
s pacijentima?
U posljednjih 50 godina postignut
je velik napredak u komunikaciji između liječnika i pacijenta. U 1970ima smatralo se da je komunikacija
urođena vještina koja se ne može
naučiti. Liječnici su se obično zapošljavali zbog svojih tehničkih vještina i znanja, a ne zbog ponašanja.
S vremenom se sve više uočavao
značaj komunikacijskih vještina
u radu s pacijentima pa se i više
energije ulagalo u njihov razvoj i
poučavanje.
Danas postoje jasne smjernice o
tome kako postići učinkovitu komunikaciju s pacijentom.
Prvi dojam je važan
Budite prijateljski raspoloženi pri
svakom susretu s pacijentom. Dočekajte ga s toplim osmijehom,
obraćajte mu se imenom i održavajte kontakt očima. Važno je da
sa svojim pacijentom razgovarate
prije nego što se upustite u bilo
kakva klinička pitanja ili raspravu
o liječenju. Pitajte ga kako je, kako
se osjeća ili o stvarima koje mu se
događaju u životu. Ljubaznošću i
pristojnošću pokazujete svom pacijentu da vam je stalo do njega
kao pojedinca, a ne samo da vam
je još jedna obaveza u kalendaru.
Pacijent želi da ga se tretira kao
osobu, a ne kao broj. Pozitivno
iskustvo u vašoj ordinaciji povećava vjerojatnost da će vam pacijenti biti lojalni i vraćati se. Također je vjerojatnije da će vas u tom
slučaju preporučiti svojoj obitelji i
prijateljima.
Posvetite se svakom pacijentu
Dobar liječnik mora osigurati da
svaki pacijent u potpunosti razumije svoje stanje i terapijske mogućnosti. Umjesto da pacijentima
date brošuru ili informativne letke
da ih kasnije čita, odvojite vrijeme
da s njima osobno prođete najvažnije informacije. Istaknite najvažnije
točke na lako razumljiv način.
Ova interaktivna uloga potiče pacijente da postavljaju pitanja i izražavaju zabrinutost, što gradi povjerenje.
Budući da je vrijeme doktora dentalne medicine vrlo dragocjeno,
nećete u svakom trenutku moći
imati izravan kontakt sa svakim pacijentom pri svakom posjetu. Osigurajte da cijeli vaš tim u ordinaciji
bude usklađen po pitanju komunikacije s pacijentom. Pacijenti primjećuju kada cijelo osoblje dobro
komunicira i cijene dobro uigran
tim na svojoj strani.
[29] =>
MENADŽMENT
29
Dental Tribune Croatian Edition | 02/2023
Pažljivo slušajte
Svaka konzultacija s pacijentom
treba biti proces davanja i uzimanja. Neiskusni liječnici lako se
uhvate u tehničke aspekte terapije
zanemarujući međuljudski aspekt.
Važno je pacijentu dati potpunu
procjenu oralnog zdravlja i pregled
plana terapije, ali pritom morate
biti sigurni i da aktivno slušate njihova pitanja.
Aktivno slušanje jedna je od najvažnijih komunikacijskih vještina
za vašu stomatološku ordinaciju.
To nije samo čuti riječi koje vaši
pacijenti izgovaraju. Ključ aktivnog slušanja uključuje obraćanje
pozornosti na cjelokupnu poruku
koju osoba pokušava prenijeti.
Slušanje je vještina koja zahtijeva
vježbu. Omogućuje vam da saznate više o svom pacijentu, njegovim brigama i onome što očekuje
od vas. Kada vježbate vještine aktivnog slušanja, dajete bolje odgovore na pitanja i, što je najvažnije,
gradite trajno povjerenje. Pacijenti
moraju znati da ih se čuje.
Postavljajte pitanja. Slušajte. Postavite još pitanja. Slušajte još
malo. Preformulirajte ono što
vam kaže da biste bili sigurni da
u potpunosti razumijete njegove
dvojbe. Uvijek dopustite pacijentu
da dovrši svoje misli prije nego
što počnete govoriti. Odbacivanje
ideje usred rečenice učinit će da se
osjećaju neshvaćenim i može djelovati kao omalovažavanje. Ako
imate pitanja, pričekajte dok pacijent ne završi. Održavajte kontakt
očima i zainteresiran govor tijela
jer ćete tako biti izravno uključeni
i prikupiti više informacija tijekom
razgovora. Dajte sve od sebe da
ometanja svedete na minimum. U
današnjem brzom svijetu, ometanja su stalna jer pokušavamo žonglirati više zadataka odjednom.
Dok razgovarate, uložite kognitivni
napor da obradite točno one informacije koje ste dobili tako da kada
dođe red na vas da odgovorite, možete to učiniti s poštovanjem i smisleno. Sažmite ono što ste upravo
čuli vlastitim riječima, a zatim pitajte je li vaš sažetak točan. To pomaže stvoriti vrijednost u njihovim
riječima i potvrđuje da ste doista
bili dobar slušatelj. Verbalni sažetak tjera vas na sjećanje i prisjećanje i razmišljanje o drugoj strani
koju pokušavate shvatiti. Kada dođete na red, uzmite u obzir sve što
je vaš pacijent rekao i u skladu s tim
odgovorite na problem.
Upotrijebite ove tehnike aktivnog
slušanja u svakoj interakciji sa svojim pacijentima i jasno im dajte do
znanja da ste usredotočeni na njihova pitanja i brige. Ako pacijent
osjeća da ga shvaćate ozbiljno,
lakše ćete ga uvjeriti da možete
riješiti njegov problem.
Koristite se jezikom
razumljivom pacijentima
Da biste postali stručnjak kakav
jeste, iza vas je dugogodišnje obrazovanje i iskustvo. Imajte na umu
da vaš pacijent u većini slučajeva
nije vaš kolega. Tijekom pregleda
izvijestite pacijenta o nalazu na
način na koji će vas razumjeti. Kada
govorite o terapijskim mogućnostima, izbjegavajte komplicirane
Smjernice za učinkovitiju komunikaciju
s pacijentom tijekom posjeta vašoj ordinaciji
1 Prvi dolazak
• Uvijek osobno pozdravite pacijenta, čak i ako su prije zahvata kod vas planirane određene predradnje
• Budite ljubazni i spremni pomoći
• Izgovarajte pacijentovo ime kada mu se obraćate
2 Informativni razgovor
• Prilagodite se pacijentovu tempu komunikacije da biste bili sigurni da razumije sve što mu govorite,
održavajte kontakt očima
• Izbjegavajte stručne izraze koje pacijent ne razumije i komplicirane fraze. Što jednostavnije objašnjenje,
to bolje za pacijentovo razumijevanje
• Obavijestite pacijenta o njegovu stanju što iskrenije i realnije, ne uveličavajući ili stvarajući strah u
pacijentu. Ipak, naglasite važnost provođenja terapije i moguće posljedice u slučaju neprovođenja
• Predložite pacijentu sve terapijske opcije, od jednostavnijih prema složenijima i od jeftinijih prema
skupljima uz prednosti i nedostatke te što može očekivati od svake
• Prikupite valjanu suglasnost prije liječenja
3 Razgovor o troškovima
• Prvi započnite razgovor o troškovima povezanim s vašim radom, nemojte pacijentu dati osjećaj da
izbjegavate tu temu jer mu tako stvarate osjećaj da nešto skrivate ili, još gore, da ga želite prevariti
• Imajte istaknut cjenik vaših usluga
• Pacijent treba unaprijed znati koliko će ga terapija kod vas koštati, naknadni troškovi koji nisu
unaprijed najavljeni vrlo su često izvor frustracija i mogućih nesuglasica koje mogu trajno narušiti
odnos između liječnika i pacijenta
• Budite iskreni i transparentni kada razgovarate o troškovima terapije, ne morate sve raščlanjivati na
detalje, ali isto tako nemojte pacijentu uskraćivati informacije koje su mu važne
• Dajte pacijentu nekoliko mogućnosti plaćanja da bi mu vaša terapija bila što dostupnija
4 Tijekom zahvata
• Objasnite pacijentu jednostavnim rječnikom što
radite i zašto je to dobro za njega
• Jednostavne geste poput objašnjavanja alata
koje upotrebljavate ili povremenog pitanja je li
sve u redu pokazuju da vam je stalo do njih i da
se osjećaju ugodno
5 Nakon zahvata
• Dajte pacijentu mogućnost da postavi dodatna pitanja ako postoje još neke nejasnoće
• Ispratite pacijenta do izlaza iz ordinacije ili recepcije
• Srdačno ga pozdravite izgovarajući njegovo ime
• Zaključite posjet pozivom da vam se slobodno javi u slučaju potrebe ili ako ga bilo što brine
Komunicirajte s pacijentima
na suosjećajan način
Problemi sa zubima ne utječu samo
na usta. Oni utječu na mnoge aspekte života osobe. Dobra komunikacija ublažava osjećaj stresa
i tjeskobe koje pacijent osjeća.
Kombinacija obrazovanja i suosjećajnog vođenja može uspostaviti
snažnu vezu povjerenja između
vas i vaših pacijenata — vezu koja
nadilazi rutinske preglede i čišćenje kamenca.
Imajte suosjećajan pristup u svakoj interakciji sa svojim pacijentima. Jedan od načina prakticiranja suosjećanja jest fokusiranje na
izgradnju dubljeg odnosa. Mnogi
smatraju korisnim komunicirati s
pacijentima i o temama koje nisu
povezane sa stomatologijom, postavljajući osobna (ali ne previše
osobna) pitanja o hobijima, obitelji i slično. Priznavanje života izvan
stomatološke stolice odličan je
način da opustite pacijente i pokažete im da vam je stalo do njih.
Pronađite zajedničke točke za povezivanje i upoznajte pacijente kao
ljude kako biste bolje komunicirali
i potaknuli povjerenje.
Nemojte pacijentu nikada dati
osjećaj da ga osuđujete. Nastojte
razumjeti njegove borbe i usredotočite se na naglašavanje pozitivnih strana. Empatija i razumijevanje potiču pacijente da vam vjeruju
i da uzmu u obzir vaše savjete s namjerom da ih iskoriste, a ne samo
da ih čuju. Pitajte pacijente što im
je važno i koji su im ciljevi kako
biste im dali svrhu i vlasništvo nad
njihovim oralnim zdravljem.
Tijekom rada, jednostavne geste
poput objašnjavanja alata koje
upotrebljavate ili povremenog pitanja je li sve u redu pokazuju da
Neizravna komunikacija
Telefonski pozivi uobičajen su
način komunikacije s pacijentima
koji nisu u ordinaciji. Osigurajte da
je netko u vašem timu zadužen za
odgovaranje na telefonske pozive.
Nemojte se oslanjati na govornu
poštu jer većina pacijenata neće
razgovarati sa strojem.
U svakom razgovoru budite ljubazni i suosjećajni. Cijenite vrijeme
svog pacijenta tako što ćete biti informativni i učinkoviti. Ako trebate
nazvati svog pacijenta, poštujte
njegov raspored. Kasni noćni ili
ranojutarnji telefonski pozivi nisu
prikladni.
Ako pacijentima želite slati e-poštu
i tekstualne poruke radi ponovnog
pozivanja na buduće preglede ili
informiranje o vašim ponudama,
prethodno pribavite njihov pisani
pristanak. Nemojte spominjati
osjetljive podatke svog pacijenta
u nezaštićenoj e-pošti ili SMS razgovoru. Znajte kada je informacije
bolje prenijeti osobno.
Zaključak
• Izvijestite o onome što ste napravili i nalazima koji
su važni za njega
stručne izraze i pojednostavite ih.
Potaknite pacijenta da postavlja
pitanja o svim nejasnoćama. Kad
je moguće, koristite se vizualnim
pomagalima za objašnjenje različitih postupaka.
Pokušajte s pacijentom izgraditi
partnerski odnos. Recite im da ste
svojom terapijom uložili u njihovo
oralno zdravlje kao ravnopravan
partner i da i oni trebaju ispoštovati svoj dio partnerstva.
ne obavljati više zadataka istovremeno dok razgovarate. Ostanite u
njihovu vidnom polju i pokažite im
da ste pažljivi dok govore.
Koristan savjet je da pacijenta
smjestite tako da bude uspravan
u stomatološkoj stolici dok vam se
obraća, a ne zabačen otraga. To
vam pomaže da uspostavite stabilan kontakt očima i stavlja pacijente
u ravnopravan položaj da bi se osjećali ugodnije dok razgovarate.
vam je stalo do njih i da se osjećaju
ugodno, a ne samo da ste fokusirani na ono što obavljate u njihovim ustima.
Neverbalna komunikacija
Govor tijela pokazuje pacijentima
koliko ste angažirani u slušanju
njihovih pitanja i briga. Kako biste
pokazali interes, upotrijebite ove
neverbalne znakove dok slušate:
Držanje tijela - Lagano naginjanje
prema naprijed ili u stranu u stolici znak je pažljivog slušanja, kao i
blago nagnuta glava.
Izraz lica – Smiješak, mrštenje ili
klimanje glavom u skladu s onime
što čujete pokazuju pacijentima da
registrirate njihovu poruku.
Zrcaljenje – Preslikavanje izraza lica
ili držanja vaših pacijenata pokazuje
da ih pozorno slušate. Zrcaljenje pokazuje i simpatiju i empatiju.
Pokažite svakom pacijentu da ga
slušate dajući mu nepodijeljenu
pozornost. Uvijek gledajte pacijenta u oči dok govori. Pokušajte
Pacijentima je, osim zdravstvene
usluge koja im se pruža, važno cjelokupno iskustvo u vašoj ordinaciji. Oni dolaze s određenim očekivanjima i svatko od njih može
imati drugačiju viziju o tome što
bi njihov liječnik trebao reći ili učiniti. Međutim, važno je razumjeti
da je interakcija između liječnika
i pacijenta interakcija između dva
„stručnjaka“; liječnik je stručnjak za
svoje područje, a pacijent je stručnjak za svoje potrebe.
Slušajući svog pacijenta i odgovarajući na njegove potrebe, njegovo
iskustvo činite puno ugodnijim i
time stvarate dobar temelj za to
da vam se godinama vraća.
O autorici:
Izv. prof. dr. sc. Slađana Milardović
izvanredna je
profesorica
na Zavodu
za fiksnu
protetiku
Stomatološkog
fakulteta
Sveučilišta
u Zagrebu. Od 2014. urednica je
hrvatskog izdanja časopisa Dental
Tribune International. Uredila je i
prevela nekoliko stručnih knjiga te
je autorica je i suautorica više od 40
znanstvenih, stručnih i preglednih
radova u domaćim i stranim
časopisima kao i triju sveučilišnih
udžbenika. Aktivno je sudjelovala na
brojnim domaćim i međunarodnim
stručnim i znanstvenim skupovima.
[30] =>
MENADŽMENT
30
Dental Tribune Croatian Edition | 02/2023
Pritužbe? Da čujem!
Prevencija loših recenzija na Internetu
Autor: Markus Leiter
Nervira vas loša recenzija na Internetu i bojite se da bi vam to moglo
naštetiti i odbiti druge pacijente da
dođu k vama? Smatrate li da je kritika neopravdana? Osim toga, ne
osjećate da ste tako loš doktor i
osoba kao što se tvrdi u kritici? I zar
nije velika većina pacijenata koji vas
inače ocjenjuju na Internetu, vrlo
zadovoljna? Uostalom: zašto se taj
prigovarač nije žalio osobno prije
nego što je napustio vašu ordinaciju? Nažalost, neugodne situacije
se događaju. Dobro došli u nepravedni svijet Interneta!
Međutim, imam još jedno pitanje:
je li „prigovarač“ imao mogućnost
da vam uputi svoj prigovor? Biste li
mu uopće dali priliku za to? Jeste li
ga išta pitali? Ako ne, trebali biste
to brzo promijeniti.
Pecanje komplimenata/povratnih informacija je dobrodošlo
„Tko prestane težiti postati bolji,
prestao je biti dobar.“
Vjerojatno znate ovaj poznati citat
Philipa Rosenthala. U našem slučaju
to znači: oni kojima je prvenstveno
stalo samo do svog površnog
imidža (par zvjezdica...) na Internetu
i tko u povratnim informacijama –
bilo pozitivnim ili negativnim – ne
vidi ni priliku ni poticaj da postane
bolji, konačno je dokazao da je prestao željeti biti dobar.
Nemojmo se zavaravati: zagovornici gesla “stisnite zube i pretrpite”,
koji se zadovoljavaju time da izgledaju pomalo površno (barem na
prvi pogled), vjerojatno su u ve-
(Fotografija: Designed by Freepik)
ćini. To je u redu. I predstavnici
ove skupine mogu profitirati od
savjetovanja s komunikacijskim
stručnjacima koji će ih savjetima i
trikovima pripremiti za komunikaciju u online džungli, što će barem
kratkoročno i srednjoročno dobro
funkcionirati (ali ne i dugoročno).
Međutim, ovdje se nećemo baviti
tom skupinom.
Umjesto toga, okrenimo se onima
koji kritikom zapravo žele postati
bolji i zato su dobri.
Činjenica je da i vama loše ocjene u
javnosti mogu naravno uzrokovati
golemu štetu. Ipak, u prednosti ste.
Uglavnom zato što zapravo postajete sve bolji, uvijek ste autentični i
možete rasti s kritikom. Još nešto,
svatko tko aktivno traži povratnu informaciju, npr. pri odlasku pacijenta
iz ordinacije, jasno signalizira da mu
je stalo do onoga što pacijenti misle.
A to pridonosi povećanju ugleda!
Terminali sa “smajlićima” i slično
Zahtjev za davanjem povratne informacije može se npr. uputiti u obliku
digitalnog terminala sa “smajlićima”
na izlazu ili jednostavno putem papirnatih upitnika s jednostavnim
pitanjima (zadovoljan – OK – neza-
dovoljan) koji se ubacuju u kutije.
Upitnik može sadržavati i više pitanja (npr. o opremi, ljubaznosti osoblja ordinacije itd.). Bitno je samo
da sveukupno ne traje više od 20
sekundi. Nitko ne voli odvajati puno
vremena za preduge upitnike za povratne informacije.
Prednost: potpuno nezadovoljan
pacijent koji želi dati do znanja da
je nezadovoljan, jer je npr. morao
duže čekati na liječenje, možda već
ovdje ispusti svoju frustraciju i onda
se suzdrži od javnog kritiziranja.
Definirati načela i pravila
rješavanja prigovora
Nezadovoljstvo ili posebni problemi poput loše “kemije” između
liječnika i pacijenta, naravno, mogu
ići i dublje nego što terminal sa
smajlićima može riješiti.
Ponekad je potrebno razgovarati
o problemu. Da bi se i takvi slučajevi animirali za direktnu komunikaciju, preporučljivo je u ordinaciji
na dobro vidljivom mjestu postaviti
adresu za kontakt (e-pošta je dobra
ideja), sa zahtjevom da se ovdje
šalju pritužbe, prijedlozi itd. (Nemojte pretpostavljati da će to svaki
pacijent napraviti sam od sebe.)
Kao što je poznato, tko kaže A, mora
reći i B: Osigurajte da se na kritiku
odgovori u razumnom roku, inače
je sve bezvrijedno. Ako ne želite
ili ne možete sami odgovoriti na
svaku poruku (npr. kritika o vremenu čekanja itd.), odredite tko
će reagirati umjesto vas i u kojem
obliku. (Molim pogledajte i posljednji paragraf ovog priloga.)
Važnost iskrene povratne informacije za razumijevanje sebe kao liječnika također trebate istaknuti
u svom brendiranju (mrežna stranica, prezentacija ordinacije na
portalima i sl.), a slobodno to povremeno istaknite u objavama na
društvenim mrežama.
Naravno, ipak je odlučujuće KAKO
ćete reagirati! Ako odgovorite
točno, ne samo da možete razjasniti
nesporazume, nego – u najboljem
slučaju – možete doprinijeti porastu vašeg ugleda kao suverenog i
dobrog liječnika.
O autoru:
Šest osnovnih
pravila za izravnu
komunikaciju s
pacijentima
Osim općih manira, trebali
biste se pridržavati nekoliko
osnovnih pravila:
1. Kritiku uvijek shvaćajte ozbiljno i uvijek odgovarajte
individualno (u granicama
zakona) – nema praznih fraza
ili kopiranja standardnih odgovora!
2. K
omunicirajte s empatijom
umjesto da pokažete natučeni
ego. (To nije uvijek
jednostavno.)
3. Odgovorite na istoj razini s
pacijentom umjesto da glumite “boga u bijelom”. Strogo
izbjegavajte protunapade ili
osobne uvrede. Čak i ako ton
prema vama nije najljubazniji.
Mr. sc. Markus Leiter
Glavni izvršni
direktor i viši
konzultant
medienleiter PR
Aichholzgasse 8/14,
1120 Beč, Austrija
Tel: +43 680 2160861
leiter@medienleiter.net
www.medienleiter.netSAD.
4. Nemojte (pravno) prijetiti,
inače možete izazvati kontraefekt. Drugim riječima: ono
što bi trebalo ostati potisnuto
završava bahatim prijetećim
porukama, posebno javnim.
Članak je objavljen u časopisu
Dental Tribune Germany vol. 20,
izdanje 4/2023.
6. A
ko je moguće, ponudite rješenje i potaknite daljnji izravni kontakt.
5. K
omunicirajte jasno, a ne tehničkim žargonom. Potonji se
u najboljem slučaju čini umišljenim, ali i kao da samo želite
pobjeći od svoje odgovornosti.
Online recenzije liječnika vrlo su
važne pacijentima
Izvor: Deutsches Verbände Forum / Bitkom e.V.
BONN – Mnogi pacijenti traže ordinacije, klinike, domove za njegu ili
druge medicinske ustanove putem
interneta: 55 posto korisnika interneta barem povremeno čita online recenzije prije nego što odabere mjesto liječenja. Ukupno 17
posto ispitanika napisalo je online
recenziju liječnika ili medicinskih
ustanova. To je rezultat reprezentativne ankete koja je obuhvatila
1144 osobe u Njemačkoj u dobi od
16 i više godina.
Sukladno tomu, 34 posto ispitanika čita ocjene pri odabiru klinike
i liječnika. Petina (22 posto) čita online recenzije medicinskih ordinacija i ustanova, npr. za fizioterapiju
ili alternativne liječnike. Ukupno
17 posto ispitanika čita online recenzije o rehabilitacijskim ustanovama, a 13 posto o ustanovama za
njegu. Ljudi dijele iskustva koja su
stekli s liječnicima ili ustanovama
na internetskim platformama kao
što su jameda.de, sanego.de ili
putem Google recenzija.
Većina pacijenata čita recenzije na internetu prije nego što odabere liječnika. (Fotografija: deniskomarov – stock.adobe.com)
„Online recenzije danas su uobičajen kriterij za rezervacije, kupnje
ili usluge. One osiguravaju veću
transparentnost i mogu pomoći
ljudima da naprave dobar izbor. To
se odavno odnosi i na zdravstveni
sektor“, rekao je Malte Fritsche, referent za zdravstvo i farmaciju u
udruzi Bitkom. „Važno je da potrošači mogu kompetentno procijeniti
ocjene.“ Istina je da je ukupna slika
tim realnija što su ocjene brojnije.
Sumnje u pojedinačne ocjene su
prikladne ako je pohvala previše
nametljiva ili je kritika preoštra.
Fritsche: „Da biste dobili pouzdan
dojam, trebali biste konzultirati nekoliko izvora.“
Međutim, 42 posto korisnika Interneta navodi da općenito ne vjeruje
online recenzijama liječnika ili medicinskih ustanova.
Online recenzije ponekad su jako
važne onima koji ih čitaju. Pri izboru
liječnika ocjene su „vrlo važne“ ili
„prilično važne“ za 57 posto ispitanika. Ta je brojka 65 posto za bolnice
i čak 87 posto za ustanove za njegu.
„Svatko tko je dulje vrijeme u rukama
medicinskih ustanova očito vrlo pažljivo unaprijed provjerava iskustva
drugih pacijenata“, kaže Fritsche. Za
37 posto ispitanika, recenzije liječnika ili medicinskih ustanova jednako su vrijedne kao i osobne preporuke obitelji ili prijatelja.
Napomena o metodologiji: Podaci
se temelje na anketi koju je proveo
Bitkom Research u ime udruge Bitkom. Ukupno 1144 osobe u Njemačkoj u dobi od 16 i više godina
intervjuirane su telefonom. Anketa je reprezentativna. Pitanje je
bilo: „Čitate li povremeno recenzije o liječnicima ili medicinskim
ustanovama na Internetu prije
nego što odlučite?“; „Koji je značaj ocjena za vaš izbor?“; „Koje se
od sljedećih izjava o online recenzijama liječnika ili medicinskih ustanova odnose na vas?“
[31] =>
OSVRT
31
Dental Tribune Croatian Edition | 02/2023
Aesthetic Dental Sinergija 2023
Opatija i Centar Gervais bili su od
18. do 20. svibnja poprište međunarodnog kongresa estetske dentalne medicine, Aesthetic Dental Sinergija. Ovaj jedinstveni događaj
rezultat je suradnje dva stručna
društva, Hrvatskog društva estetske dentalne medicine (HDEDM) i
Udruženja za estetsku stomatologiju Srbije (UESS). Suorganizacija i
potpora Hrvatskog društva estetske dentalne medicine dodatno su
potvrdile kvalitetu i značaj ovakvog
regionalnog kongresa u kontinuiranom obrazovanju doktora dentalne
medicine i dentalnih tehničara.
Tijekom svih godina u kojima su
HDEDM i UESS organizirali svoje
flagship kongrese, zadarski Aesthetic Dental Moment i beogradsku
Sinergiju, oba događaja stvorila su
vjernu publiku koja se iznova vra-
ćala kvaliteti sadržaja koji su nudili.
Brojke koje je ostvario njihov udruženi projekt, Aesthetic Dental Sinergija, stoga nimalo ne čude. Kongres
je u Opatiju privukao više od 825
sudionika iz Hrvatske i ovog dijela
Europe. Industrija je također prepoznala veličinu i važnost ovog događaja te je kongres podržalo čak
34 sponzora i partnera kongresa.
Stručni program obilježile su dvije
paralelne sesije, a tijekom tri dana
publika je imala priliku slušati čak
44 domaćih i međunarodnih predavača. Organizatori su značajan
naglasak stavili i na praktičnu edukaciju te je organizirano i 13 masterclass radionica, od kojih su se
neke održale u jednom od najjedinstvenijih edukativnih centara u
regiji, matuljskom Educenu.
Svečanosti otvaranja prisustvo-
vali su i uveličali je brojni uvaženi
gosti. Publici su se obratili dr. sc.
Žarko Udiljak, predstavnik Hrvatske komore dentalne medicine,
prof. dr.sc. Rade Paravina, glavni
urednik časopisa Journal of Esthetic and Restorative Dentistry, prof.
dr. sc. Aleksandar Marković, dekan
Stomatološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr. sc. Sonja Pezelj
Ribarić, dekanica Fakulteta dentalne medicine u Rijeci i prof. dr.
sc. Zrinka Tarle, dekanica Stomatološkog fakulteta u Zagrebu, koja je
i službeno otvorila kongres.
Aesthetic Dental Sinergija kongres
je koji okuplja i doktore dentalne
medicine i dentalne tehničare, te je
posvećen promociji kliničke i tehnološke izvrsnosti te timskog pristupa
u radu. Sukladno tomu, tema koja
se provlačila cjelokupnim trodnev-
nim programom bila je napredovanje dentalne medicine s pomoću
primjene digitalnih tehnologija u
svim aspektima dijagnostike i terapije, uz naglasak važnosti interdisciplinarnosti i suradnje.
Kongres su obilježili i jedinstveni
koncepti programa koje publika
iznimno dobro prihvatila. Glavna
dvorana Centra Gervais ugostila je
i doktore dentalne medicine i dentalne tehničare koji su se izmjenjivali tijekom stručnog programa
zbog čega su sudionici imali priliku slušati široki raspon tema svih
grana dentalne medicine. Organizatori su podij prepustili i mladim,
iznimno perspektivnim predavačima u sekciji Young guns te su
pokazali da edukacija u području
dentalne medicine ima svjetlu budućnost.
Nezaboravni društveni program
po kojem su Aesthetic Dental Moment i Sinergija toliko poznati u
Opatiji je dignut za razinu više!
Tri društvena događaja, Gala večera powered by Dentsply Sirona,
Welcome drinks powered by MIS
i AD-Sinergija party powered by
BEGO, tijekom kojeg je publiku zabavljao i Matija Cvek, još su jedan
element koje će opatijska publika
zasigurno pamtiti!
Na zatvaranju su se prisutnima
obratili predsjednici HDEDM-a i
UESS-a, izv. prof. dr. sc. Joško Viskić i Igor Ristić, dr. med. dent., i
zahvalili svim sponzorima i prisutnima te najavili zanimljive buduće
događaje. S obzirom na viđene rezultate stručne sinergije u Opatiji,
očekujemo da će se razina kvalitete dizati samo još više!
[32] =>
32
Dental Tribune Croatian Edition | 02/2023
OBNOVITE PRETPLATU
Pretplata na hrvatsko izdanje časopisa Dental Tribune 2023 moguća je tokom cijele godine!
· 4 tiskana/digitalna izdanja časopisa Dental Tribune Hr · 2 boda HKDM za pretplatu na stručne
i indeksirane časopise za tekuću godinu · Posebne pogodnosti i popusti za stručna događanja
u organizaciji Dental Media Grupe i partnera
Published in C
The World‘s D
ental Newspap
roatia, iss
n 184
wsp
l Ne
nta
‘s De
tia
, iss
n 18
862
49 -4
tol
a
m
sto e
i
t
a
zult bez igl
e
r
i
uć tezije
j
er
a
p
v
a
ća anesa
sp
Obe
ew
n
Pu
hed
blis
KSA
na
rimje2 j. an
a: P rm
rijen
IČ
jub
KLIN ntacija kou tretira2n.,uspješno
la
na
sp
2 i lantata
Tran g korije sljedn0o
o j 2 nje imp
o
d
zubn sti za d gnra
6
u
o
i.
nica
ka k iniranjepa m kost
Stra
go
b
ne na
Srkcijo
kom nstru
ije iku - je
ln
s reko
ua lem ima
t
T ak po ov
30
EN anas ziva skup
ca
ni
ŽM je d k iza im
ra
St
AD oje vije ručn znis?
N
t
u
i
k
s b
E
š
M anje i jo ma i gija
t
Pi ada resi olo
ik ng mat
ko sto
li
RA
KA P
PREVENTIVNA
SKRB
Kako intenzivna
fluoridacija
pridonosi prev
enciji karijesa
neovisno o oral
noj higijeni kod
kuće.
Stranica 10
g za
niste da biste
razlo Zašto
ti
stres
pravi
je?
Je li napredu ožete na
e
24
što m
ja n
i
i
nica
šn
?
Stra
uspje mijenili
ro
to p
L
Ožujak 2023.,
Digitalni postupc
i za
uspostavljanje
okluzije vođene
očnjakom u slož
enom
kliničkom sluč
aju.
A
MEN
INTE
er
KSA
-
CIJA
IGEN
(AI)
ww w.dental-tri
bune.com
KLINIČKA PRA
inaci
je
enci vlatelig
pre a
e in
e više
ad
mjetn
UM
ja u dicinu sv uno rad op
graci
e
hn
š
te
m
jo
In
jeli te
talnu ebno je
m
n
e
zu
ra
ud
potr
14
olje
.
a
b
,
ju
zi
va Stranica
dava
atolo otreblja
m
o
bi st koju up
logiju
A
JETN
r. 3
2., b
202
ord
ENT
Vaša ovoljno
DŽM
d
što
om
ld
ne.c
ribu
Wor
tal-t
The
.den
www
roa
in C
n
Ruja
aper
9-4862
Stranica 22
MENADŽMENT
BEZ
oške
Stranica 31
JE.
OglasPu
OPTIMIZIRAJT
CEMENTA.
BEZ
E CIJELJNJE
U NOVOJ ERI
PRAVE KOŠTA
NE
REGENERACIJ
E
LIMITA.
SOFTWARE
S
bla retni
gd
an
i!
Zaposlenje ili
vlastita ordinaci
ja
- kako postići
ravnotežu izm
eđu posla
i privatnog živo
ta?
BEZ
NADOGRADN
br. 1
dental kod
S O F T WA
RE & DI
STRIB
www.den
bl
is
he
d
in
Cr
oa
ti
a,
KL
UTION
IN
talkod.hr
051 583
328
is
sn
18
49
-4
86
2
Th
eW
or
ld‘
sD
Besplatni prog
Pr
IČ
e
rami za vođenje
es t
se gled KA
,aš
ordinacija
dentalne med
z igle da je
PR
icine i dentaln
šu rano om
je be
je
ih laboratorija.
p
aj
stezi izjavilo
pr ljin otk oraln AKS
ane
av
uređ
ii
rit
a
j
A
ju
ik
a
e
n
v
n
su
ov
t
i
a
o
io
Prilagodljiv nan
rem ako pro sluz
je su WE
u
prim m sud njih uz
o
v
o
d
pit
kompozit za
B DESIGN &
m
n
u
sa
ed
an eno na jen ice
gotovo sve boj
DEVELOPME
stalo
u an
od o zija ko
jb
ww
m
ju
e
NT
e zuba.
Preo dodatn
ste
lnih
su inte olje u u og
a
lna.
n
je
ane
o
u
mn r ve m
w.
s
bezb tijevalo tradicio dećih
de
jiv nir slu noj
h
bila
je
e le at
ča
nt
eika za mjenom kom sl
zij i ka ju
zacj
ale
dion
pri
e.
da
. Tij jeni su mjeju
tr i
m
zi
Str
ste
iglo
jen
na
an
ci
bu
a
e
d
ro
a
iv
p
ica
ne
i sm
meto dana
ging
r
1
je
o
z
zi
0
m
ov
.co
te
a be
seda
o dg
ne s
m
a
i
le
m
M
anje liciranja o prob iku.
iv
E
lj
l
il
p
n
Ne NA
ona
aa
ije b nu teh
tor
ti
m
n
u
a
ti
a
a
n
s
m
D
je
i
sto ot
ter
ŽM
se d
ijen
deć la za
In
o
m
lo
v
iv
e
a
ri
je
,
n
tr
m
lja
EN
na p runton
tvr iran
Odje čiliribu
o
n
r
ra
T
zi
l
i
to
B
t
c
u
k
T
ika sv
k
za
l
ob
ve
enta
e.
o e.
p
Pau
prore ti na S ntale
y, D
slu kvo jim Sva osle
s
e
Prof. vanja i
un
ča zala po tko nic
un a
n Da
an o
da d
a
laži
ju
nda
Autor: Ive
rib at
ne zn nuo je značajn
enta
istrta
rib
br gan slom tko i sku
l T en st : Bre
k
stve ona
šže
d: D ačajvRam
je
, t je n po
ta . R Anujotor
l-t
, istaite,oDen
toloune
staje tal
elan
zdra
Trib
o
o
i
n
a
Z
zn
c
e
a
g
š
u
m
d
e
i
Inte
s
t
rnational
ilaz
Ota
os
sto
n šk ez
D r. ada
aha
Nov dalje je
nt
dob
štu
i iz ajg o p ado
ŽENEVA , Švic
4 ,
siozn ristup
k str
isa s m s
a u
ED1IN
de
st i
p
ank
arsk
ke
tvr orem oka vouzro nja lo U op ru i su
za tska čzdra
na a: aSvje
DUNnica ksiozno cijentim atološ
zu
a
est v- davmar
tke
w.
stvena organiz
je
m
je
eno u glob
VJ čas ovo ner ncije
ria an
reka (SZO
pa
.
a
to
p
m
p
w
r
acij
s
d
a
o
a
a
i
t
R
alno
i
z
g
nS
o g
m pristupu
) obja
Str
jek
rek
w
zivn i u
tne
je najnoviji Glo oj skrbi ig
zdravlju
lu ti vila
TE ištv raz Ali do
zap
su oralnim bole
an
alja, ali
ij
inva
k va
kbalni izvje
na
ica
stima. Podaci
a de
”.sta- dokaz v za- mnoge oralne bolesti
IN edn ia u spić: orto
d naštajzije
ularn e.
alno
o
le
p
g
o
nju
ju
im
po1
mog
in
oralnog zdra“po
p
o
kazuju da neli
uj
ljudi koji žive
8
ste
BE
van
min
Ur oat Go ost
vlja e 18.
nestud
sve e medic ča
sam i uređa se i-spriječiti i liječiti
ječe
a
a
u
ni
uda
u
io
j
zub
r
R
i,
ljen
s
n
eno
ni karijes nim
isplati- pog
b
m
im
a
gaj bvim i eliram
2022. godine, kaln
C vil uć
skrb postali
ađa oko 2,5
ovo
ntaln istraživ
sredinama i šće N/BE i rural- specijalizirane stru
gotovo
, ov njiti ilmje
g a navedenim u
milijardi ljudi
Ke ud
i
ndu
o je20 god
ta
a de
S adnR
ptaina
ka prip
čnjake i neefika
zbo
a
ovom je najč
Zela njeg
nak
“Iak konce
i da njinskih
stup ranam između veučiliš
LI mam on
z TAD ici
ib
nta u“, rekao
sne interven
ova pos
ešće stanje u
o sm izvje
g
S
grupa. tViso
iještaj
ljed
ja
je dr. Tedros
Novo
čiliAs- N –
cije i politike
vo aklouno
svijetu, a pro
oga
ostinjeg obja
p ac
i na ljivanja.
svim suradn Otago,
Ad- cjenjuje
Zd
oralnog
sveu u
- svi oblici
ra,
ivač
Dokumentnpruurno m buv-kod han
a yes
.
Gherk
na bil da ešeće
zdravlja.
se da teški
bre
a
og
jeom
upotreb
traž
nd
us,
o
o
is
ig
o
je za 2 rav
zo
ža
gen
e
k
a
la
i
s
sve
duh
Nov eučilišta nološk
par
u
eral
s
e
d
obu
al
odontitis upo
ni di- pogađa
hvatnu sliku
klo vrh sana
0na
it
tor
pr ieštet
v
m Z
činu
ati tje
prob
”,-do rek
bu
SZO
21 stPor
eh
S
u
li
treb
o
a
đ
is
,
mili
T
v
-a
pre
ed
le
e
v
i
a
2
ir
u
jard
vale
nav
ja
alko
i
prio
v
a
r
re
j
e
o
e
ig
u
n
ođe
ncij
s
ljudi širom sve
n
pćenju za javu
e oora
nja zapreka
d
d lnih alu
m iciop . ja no
st hola
zvili
a N
go nčim
c ben
ibolesti i uključu
živa
86
ta. koji dop
za pruv
Svake godine
klan
su ra
t.
šk u
d n
njem
bije m na m nos
tra„SZ
ko sžan
Okajeisppos
din u p no n ssu
n jeizstom
rino
je podfo
koji
Auc
nij seo glob
-4
dijagnosticira
v
g is
klan ispitiva matolo a
atkeziza
ro 194opsesmj
linič učin- većen pružanju
a l- sta o je je- atološke skrbi, izvještaj
i j and i ora
i, A je n alno
ređaj
se ne- nog
Auc
zemlje. Izvješta
,
to
49
vjerojatnih 380
ob
a kica
ko
ag , m kriz
ovi u
je
zdraivlja
šta
en
p knu
iilpod
a rške zem
e
no ista
la je trira s be igle
j je znaSčaja
atnern
Č . u
.000 novih
18
m, n
ičite čimbenike
ljama tako
re
nnič
ltira
ra
is
dod svi
vn o- onarazl
nje
tvrd
i za
e
iglo
sluča- Konačnvo ešk striji lo p eđu mije mprpob
kreatore politike
n
jeva raka usn
i og
tp
ot inirezu
o đe
za
bna da
iš- anje
dmin z upotr ajući.
e poljudro
daje
v
o
a
.
e
i,
o
t
l
s
s
a
oljš
gdje
,
o,
p
o
i
D
j
za
izvje
e
tr
im
r
i
l
j
n
god
šup
rzain
l
s
m
ji
F
o
o. aza , U
b
ljine.
u
tere
s
da žive i bez
o
Be
e
rustanoja
t v štaj
av
otv
a p
is
ional
strane koje žele
će psirane
ja k
a do jeranpok
go sječglobalnog oralŠtoviše, izvje
ju b
be ć
kako obz
,i
je sam
adic
SA ko lnih bi
jairaz na igprih
le i p
za prnog
c U V o da
gd olgija
o ezdraO
poduzeti akc
odei ,zamogu se
t
mal,i doposšltota
štaj je utvrdio
nja
vlja
o
ja tr
n
stezi ati su o
od m uklj
ia
ređa
ez
le.
tivaije za
kusko elalne
,
je
stezi
an e
kori- razlike
m pril. ikOvo
ik do telt
AK : Ka tika zu
velike popzulac
promoviranje
je uuču
s v ak a o je adresije b
avati
st u stiti
ane
Šv k su je d glob
at
ez ig
su pok
u pristupu uslu
dr ije
j, P oj B voran
4
je gzajeišdnič
oralnog zdra
e je sto cje
i rezu
eblj i alat
vito
ška
acije
stezi znaonjem
tr
je b
lje kih
l
PR tura i ver gled
ima
i
s
e
tr
o
zi
rive
rv
lo
.
j
o
in
a
c
k
a
e
pot
n
o
n
p
n
l
gam
čim
vlja
ro
osig
reb
te
n
o
a
p
c
ri
ra
ben u rizika
a oral- s osn vs jud ars a
nim nog zdra
ura
est
šireg pristup
z
ei
za e u vanje
r
p njem
e ord velikim konomat
hva
C
ni
đa nja d sva ljudi ika
o
a stomeatol
je an
ovnt vim
vlja i zaključio
dr ada tug takro
KA eks ih i i
ka
i n lnim
tirao ojlokaln že li soču
- z npris
lošk
se st
e za oralnog zdravlja
ra
ov tup
is
e ora
Za
n javn
avan
ki
ke
da dob
uvstv
skrbmi o pristup
da oralne
m n ošk
in
, kao i bole
St
Iako
lošk
IČ a t taln dn
ljud
je d
mato
g enim al
nic i do a om
ju
i
dogam nim ajza zdra
tins
ion
s zdra
u; ra
dr vstv
uslu
og u svojim zemaljam
sti i stanja zna
,” koa i reg
ilo
ju za
mato uslugamet
vim
guću
a i dasuoni dso Niz om zado u tegrPoiran
IN sk on riro
U sto dolaze ak i ru nemaru
ug ju sa injei
a inject lcije i
br u zdra
v
v
ed
zb
čajno utječu
trir
omo
pćen ijam
a. d ge sto
"J preven
na r tug Vora
o se vlja
skrbi najugro
i
eli lnog
h
n
- tegi
vnajv
itia
m - anja
no
za
s
a oljst
na go treb
kada im zatr
KL vršin horiz ati p
anju
e-minis u prio
se č
e se
oljn oećim
ze krpovom ju.”
dru
jb
alaiona
is
ke no on Euur stra
: In
ne v
ženije i najsirom
is
se
juo nac
sjd
voza stomtaatol
r
aživ
.
oje
m aju
vo ošk
aslo eba
često Pri tom je
to uama
k oa
l
e rner
tr
B
Š
esia
je
n
s
lnog
i
a
a
zje
.
is
th
i
Po m uli
ć
d
ašn
t
il
lj
d
zdra
g
B
ri
li
rn
p
bl
sk i
jiom
n oplj oebi.
ije po- it čes
ea
s
vo
m
e
o
vlja
p fili
u
ru zd
po ovo anaes
Pre
no
pulacije, odn
za
se Pro
sv skrb
I bora
hom
vo m
z ub
Ta
je ma
u Jo
a,
lnog
koju vlje.
je
.
se uitiizdgama rita i s k jegi bitn
to
a
o
a
og č
m
4
učin
is
la
ima
r
bo sim
a
–
i
zdra
g
izvje
l
T
f.
an
s
ra
p
osn
ju
u
c
n
a
vlja
o
štaj
zb
m
2
iv
najm
Pu
ta
o
i
lo
,
k
z
t
e
ljude koji žive ri
ov nin
u, zubni karinij lnim
so
zasn
zd
je
a
r
t o za
vs anji pristup
ra erza
je e s oj
pro D cvim
jim
p u s t im
iše je
den
po tiče ržlj univ
u ča
Istraž jes,
ja
je
o d
i ob
trole oralno
i se;
e, izom
v z uslu
da se ji pom ovani
s
ti sua, na
tim
h
ju
ebsn
l
red
etešk
nisk
t
najn
g
to
t
it
je
t
im
o
o
re
se
ovij
i
v
finir
io
i
ij
ir
a
par
s
a
gam
o
prim
"Š
k
U
a
im
-f
o
v
o
n odo2ntit
a
a. Klju
udos
v
anjima, osobe
ln
o
emo
am
va sanje
da Švic .
os rad
U nk t u a lij
to
din
is, gubitak zub
na a t
čneenzap
agk. on sajemk vid
ić kotupnim
ur dela
eedle
2 .
e sm ljom z
je ta
može
pod
an pj po i nije pri vije titscim
javlje
o
p
P
reke
n
o
š
0
S
i
j
ne
im
asvoje di se s
i
s
b
ir
o
t
e
inva
2
k
e
za
sna
i
o
i
i
i
t
v
o
a
r
t
ora
već
6
t
n
jn
ge
E
s
š
lidit
o
s
iz
a
a
la
. tup uuslusm i p
ju
i r t orallno
oč pris
s” lni karc
etom, starije
0
ur vlje
o iji
kipe a Glob
pnjekt
ad zdra
ps tijek u p rsk a-za po vrije ra i čen
gla
."
ra
su
diza tolo
jeda
eodri- im prvfeispu ac zpro
k i
srpn inom među O
ma,
ding
gg
gam
me d
n
u
al
ta
a
li
ta
oso
a
,
u
e
m
a
u
Bur
o
a
o
je
o
s
p
č
i
s
fin
ora
be
najč
k
i
j
ne
u
den
a
s
i
a
jača
g
il
u
l
e
lnog
koje
o
e
o
n
e
ry
s
ešć
v
m
n
a
of
p
o živeos uklj
čim ji
d
n jlat tric
im same ili
dra
al
ble din me hom ja k
r krožMeđ
de ta-zdraU
do plja ih v m nje kasustava
vljajviš ora
ro voaase
e što u stom joj d u drug iz Os pDise
eka agrade
entist
lod
ji dio ja, svi
učuju viso
to ćem
u staračkim
ioo
a
z i
sv zdra
a
m
na enela ko
ne
ake vtroš
e o lne
of D
gainf psjee nvaojoauna
z
tom
an rod
al-žn
p on
age
.
n
n
o nu
u
sto
om a a,
mato ndomkovim
m mim aca kad eop o š
li
oji bro vstv
su
ro , auklj
Eu lo pkovie
isp pa
dzaš
t
tru str
je iz oso
tite
ta kstrakcincijneosza
u nje
m
ni b-pa čuju
svje
ta mak toirim istra
živa
s
c
treb
a
ei
o
k
m
o če sjet sto
a
a
jem
s
ri
t
e
e
nog
ti
uo
li
n
b
g
r
m
n
n
j
p
ij
s
t
r
j
:
a
karc
i
a
p
c
dže
o
e
a
a
e
a
i
m
c
e
ći
u
d
d
o
ije
u
prikpupljadanjeisil
op
ć
ta
n
a
s v do
s v a t ij o s
po ije
v i inajje šk - ni n o noa uvoej deninom
sk
o
upa, oslanjan
skloi glokao
ih a, ju
i
am e.
nj
en za put .
iintesgra
su
i.
za ne.
rost
lja je jena viso
m. P
e tje
ov p
o
o priaž baln
lj. e
zo kom og nek nih zad
prilaak sk bživa
ciju in
siliulahzn s olm
e ko
ka ih
gođ vvrh
e
po- jedin slo dalj zdra ijest a. u ak
svoas
daka
na
hrab aki njih traumo
tič Švic da n o
razin
t o haovw nja
ze
jv z--a, seöln istra
"bru
ov o oralilnom
ziliSZO
sk šir stadat
l -a. Pre
zd le
prije aja la
lni omb eljeili akto
ipa ov
spr i
e
f
e
ub
v
e
,
k
n
v
p
a
o
ra
e
v
ta
U
g
zdra
m
o
a
o
v
u
a
le
o
s
c
s
su
iz
n
ma
ri
ja
m
s
e
k
sk
ji- u nac
i
u
h
o
olj
đ
po io-rm i i
im o lj
rim rs vlju
zv
a rnenim
Kuplj
- nti
jed sk and rav zad k
dn ras t ve javn
O
lje
cin n – gi de eoprutgit om je tiunb IDSprik
an
što
m li s naln
br
. Nji
d
ontr amalo asava
e atci
s
k
z N
pod
žene oću ure
s
e
a
a
k
sus
u
t
ja
a
i
i
re
j
acim
s
in
t
o
n
iz
a
ru
o
je
s
t
k
tave
o
je
a
n
t
e
in
n
a
e
e
a
k
e
a,
il
e
in
d
c
t
o
e
,
za pradćenje
ta
a
va
otprilike
p
jun
su zd
i
n pen
o tapolo
m
n
o vina
i
isu
jen , al mi t ven vol
išn
kr , a im sti
lije j lju dic „Po
ov p os v a z
liječe de zab
okid
gu č ično už
ovđ
ubit
okres už osdta
l
ristu ja “S
ljavaal
vlja a ije sti
iv
s po
Ne j e u
je
i
jn izja ,
i
god
i
stav ta jedrviše aju zdra
o
p
o
de na v. nos o z tuci uže de
b
na g
go
treb nt za pč- ju pnr edde kuaž danoj al-d svjetske populacije,
zije
lni p
dg
ećim d na
na
cim čnic di k nu o aj tr ljan
Kr i Be . Šv g s i uč vizin roljud
odj
a
,
d
nela aneste diciona traživan iti o upo i dpelin
v
te o misao ali najv
t
le
O
e
o
a
i
po pro odn
nos
e
r
u
g
a
e
z
N
i
a
no
cen
v
n
l
rc
r
it o
i
v
h
a
o
v
3,5
im ,
A
ja
a
ra
n tar
r
pć gaenoralnog
st
lje lgija car ust inuz mi
Da a u ima oji buslu
os
la,
TISK
", po
iran i ; onijem IkAu i) ud nos lizi atio m. milijarde ljudi, obo
anja i uz tra utoru is s Insjetib
a
dn ans u, a liječ avlju koji ažn forse p eć neko
NJE
se zdra
o
d
v
u
e
A
m
m
b
j
ce
v
s
a
a
e
ljela
D
vlja
n
a
n
e
,
z
tr
d
k
Enajv
st
ez
v
ici ijet v
j je
n e bEDu TI
. P pr i s
im dan enje u n
od nic
co lnih bole
i to i na p i t ijanja
pid ažn
ija jernode.ora
os nas bol opć je
igle ma koa erneru ranod na
EB IZ
vo Por a i va
ako
z vier
n
ah o ha sma Stoga
v
z
u
e
d
c
u
g
m
W
u
i
želim
sti,
a
e
tr
o
e
t
a
u
o
ra
Ned
a
a
m
D
g
b
n
M
.
+
s
o
n
tri
v
v
l
n
o
avni
b
N
o
t un
ž
na u em
la
re
ju osti no a 20
izvještaj
a
iz
tići
se
- vizij
lo
p o t ug i ica e p jet Za špos
š četiri
j e a n ja s e
im
l( n
ne
stra steziju.
In
da od
inobo
univ boln ici, ah opće pita aju
m. P rewu Ta ng Au1ck
je nje
lne
. m aj koji to što pro
22
ri da
pr kols ti
m ,s
r e no vstv
oj US a će S.
n
di S)
a
m zaln
ib ljele osobe žive u izzemdi
bla jkon ioleriglo
čem
a
đ
ne
koji je objavila
apo nja loka
avene pok
oz
ica dru iza
pr nju
gli l i
tr
p o 2 02 n a 6 5
ne
a b aks zdra
o ljam
sv EM tion sve ID n nisk
A nd
O a JsE
zd od edi dru ajni .
njeri d20u2, ure
o
t
g o ( ID d
v
k
m
rive
za a stoje n
g
p
r
u
f.
a
nos
že
g
n
g
i
o
a
im
e
N
j
1
o
š
ti
o
N
ir
p
i
lu
m
s
je
j
a
p
er
srednjim prih
ž
r
su
a
i
ne
a
la poje
o
,
pro
n to
ig
A A
ve za su
ioin
lja a v
ib
jed to. . ta kol os sve
re g
i ldinc
po
istr
le.
će m
a i m jih kse
Svjetska zdra
uej i zaje
odimIa.
m je ši avst jedn i p ge s e m
in
D
stve s ije. sa , O ern p je z uzd ve- tog
uckla
za b
rz
eć203
me
i
to g o
SK Por
s
vstvena atne
Tr
zddnicne
dmin trebe ig no je
de ja Po o
ed
re
a, pokazuje da
a g ji
niji mo i fa edic slije
ve
e
oli tra
odr, jedin
T B IZ ed
ina 0.
je , je č n u
m In t n o n p o i s
tu nog Osi j po ku god
tuta lištu u A Gto
vrije
je s
ra a vdo
d
da a
če
ine“
c
al
o
E
po
i
o
r
lje i sa ice. etsk 14.
ž
o
u
m
n
n
je
č
l
z
j
to
a
u
m
t
prim
in
j
orga
j
m
u
lj
glob
t
E
d
m
j
o
h
či
r
o
i
u
d
d
e
i
D
v
e
e
ti
v
s
niza
k
ijeti
i
z
S
e
o
alno
cija
la
mj.
elik jestdr. ruBen od
+
opsu
a
sk
n
t v ka. ne, to
os
a
:
terećenje ora
W
ln n svj d ori
to dos drav im
Sveu
to tot eMik
je m zije be anje u h je k
se od
sa hno rad tne ne je izd jeća S-u
ci
tihi čko
d rop p ao
rt
lnim bolestim
g
+
t
odn
o
e r ven je nte 5 skup jed ceu i
k a t a je t
.
s
e
i
.direU
Ne z a De
naglašava
ste
živ
i d pi t a
lno
koji
o pet ga, ak i icinkelsljen,
kreće ma
ku ica
te su par ribu još sko etl ID
ktor
a čak i
na ti.
im-a jih 4
pog pusti
zd vjer po gnu t ve nfo ine
ač den obl ćeg ne iza IDS i
an e
e
veće nego kod
r:
istra
u a na
od
št
zn araz
al t
atera na po
n
pn azlSZO
je
se
r
p in
r
n
za
u
n
t
s
i
r
m
ba aln li ka
U m al T će am des na
N
nezaraznih bole tne ti zabrinjavajuć
to
ovo dionika bno bil
po
os , done boleusti.
je „Ov
er Euro ešt nez
u za
la
o ike pita ovu ost a: ia od
i
po avs ju m totk li su i m mac vjer o
je dni ije ode dic rga ma os e
a
p
u
j
s
i
u
U
t
o
e
e
k
sti
io
o
i
n
2
m
stan
u
v
j
N
aj
o
j
kao što su men
n
k n it
t
izvje nji m
je
u
in
Ra nud lje ko b
A
d
a t p lj
s a d va a č a
,
je ka su
viš iokao
služ
da nos istom
e v
m su ilo potr a kao d
ro e d 0. v me ., o i sa pu aci je
ho litič ven išlj a. O sam ediji ijam ln
Eu ko
fo 4 po eđštaj
taln
6
a
i
a
m
i
o
i
s
z
por
pola
N
f
š
iti kar i iz
a
ö
v
V
9
D
o
o
eme
a
b
o
t
zna
o
a
a
atolo
u
n
i
u
k r
e
b
t
lje
g
j
.
rmpružan
e
ćaji, di- d
L
ć
ć 4
točk
ro
ni
3 ic o o v u ške skrbi
K
ć
su
a
e li
n
rm a
?
n
s
e
jabetes i rak
na
g zu
z
g
ko vi n rim ih in njim sta o p Op a
og
od
e
u
m aosn
v m
k
ob ev ve izla
ve nje je
r
i da je značajn + D go pus i služi
k v rma
KÖ eđu avit nja aln 202 etn u p in guć per ac aci to Ejemem – po nju : k le d
a
e
l
a
svak je gornje
tk og
od rem ljivo
m aspovnih info
kao poziv na
o poroa- o
in
jam ur lja
e e Bcija
eu o bi
u j Bri jod ko f lue a p i isp olov ći
o
oje ala
kak
dn st je er
n
vr en jka va an i.
s
stao
d
M osl va ent ka blj IDS iju, mo u ma
e
o
r
i
č
se
u
t
e
T
m
đ
poČ
pos
j
o
j
a
o
i
t
ts
p p
e š in f
gu lo zem
mog
ljednjih 30 god
je k e d
t
nih su o
va
.
a
p
g
a oje
žb ožu jelo nir tor us nji
o db aj iju
Li r tn
sk ešk ani niji i su ncer opu itan ipolitičku akci
k
pr rža d žuj 0. o na str
ć
ina zbogi
ao daanij te
ć
fa ljam
ko ljan .
va lu
e
h
č
ju za
a
j
n
ije
o
lu
ic
n
ograničenog
d
la a
v a ov a n o s
e ihnap
rm e ne rma pra
pa
g e ov a
je
dak- imp
od jma . o 10 odi ndu ve, por e i oz trij
av
u p j go oj, S i i N pris a z a, a larn idv
t v reta ljeka ekiv
pristupa pre
do o s em su o p niz istr biv
lem
b
pob
s
n
u
8
ent
e
c
n
oljša
g
j
a
a
i
p
a
r
i
a
j
v
s
j
t
acij
venciji i
k
er
nje oralnog
ko
ez
d a
do je
a
ij
1 u 0g
tre
tk
a
o e, isto
ce
no rn anja
s
liječenju oralnih
u im
)
do us li n a
ak
Bu olit tovo rbiji izoz aše čelj zati h
za etn rga reg ju og
uj eno
j
a
Au e t vrem
št ale kr
pružajućiuppra
u
sv sse
e
m
i
,
in vov
bolesti.
k
e i. N bi v a
lje u E rece rece g p i m
č
k
do rad 10 tir tren nu u, a a n ind ljeć
zdravlja širom
st iorele
a tsrem
m duć čare da Aus ms su u. N
.h r
da
ke ene
se me
čn van
ije trir iju rdu po su o line eta ets
no ljud
ka ur
ar
svijeta.
a
p
„Or
e aj
r e et
r
p
alno
r
ia
c
i
k
u
k
i
e
r
j
a
v
i
n
t
se nih zen e
š
i
c
zdravlje
d
nja rn op ta
tne povratne oja
uz
d n s
go i o
r
em trij oj,
a
o
.
V ii
vje ljen da .
av oeln
t v janc e t -su od
va gis tra ot v u u eli on poč svj
.
infonrma
lm e dugo je zanerž nu
Pu pre išn ot v a k ten rod de
rž
ri
r tk don
K
aju i i R a l elisv lije e je ljan Na kup ima
t
v d
i
re gis e p e s nav m je
nta
ije cije
cij rod ju i su
ocima odluka
jud
od ka:
i o j va
od Köl čke
eg
ak
e
e . Za osi-pu ako
nje nja iše
u
re trž u i i i n pre na se
d
e
ć
m
l
p
s
m
a
o
f
e
,
j
m
n
li
i
e
na
v
m (S
pi
izgionajlnoj
ov
če
nac
žn
va
r
pr
i
t
s
a je
a
ez o g
s u
n at jve
b če
o
v iš o
no e ta arm
i aln ans o, eđu što
l
l
.
jer unj
av a
aja
zini. Zajedno
m
S
ub edin rana ☛
i
z to
ind no. tre pu guć kuju ija u ijek ido lju red ava či d na
i s -19
b e dj 9
o,
možemo pro
en ni e n dra jnijih nika ace
st rm ažn m e, je. ID se nje rilo e
ilamijea
n
o
t
late
PR
n
ož su 5
u
uk spo guć lja nja
ja
aln ID
niti
pit ivid Više ćeg em ost od slug trenutnu situ
s
retp
fo e v će orm rđu ina es nje vje anj ada
po ego vlju
ET
Al
nt OV
izl ² i iz
izv jeda ti p
aciju zanema povj u
ra mo ve da
,
do p
i
o
m k
de ti C
PLgrafij
na anji ualn od Eur inte nar svo a
nj jve latf ot v god lnm uže po nir d t ijih rivanja
e(Foto
se .
i i kon sjeć sva ne ora n o rem
oralnog zdravlja
m
ut 0 v r t
s
ni
kom
O e u g iz
AT a: Oakland Images/Sh
is
s v o p l r n e u č je
li
C
r
d
u
k
i
k
le
n
a
d
na e p a p 30 Koe dr ije pla je o jnov sto
n
0
z
a
t
j
O
a
“,
k
a
b
e
utterstock
o
zaključila je ona sv te
je
ak
i
ja
o
.
in
n
je
t a i va
IT
Je
u
v
ć an n
V
ci r no
nim
a 5.0 0
ar e b
.
ES
sk ov od u 2. U str se oji na u
e s rne ren ljek dru ena for ajr
o
Viš , tak ID-1 Mo jet o og nina – z dn
Jed
ij
un
. N 11 83
la
a
m
gi
đ
g
ci
t
e v ts
b a vo b r d
a
ED
m
izn še ajm 99 ndu es ja, k ja ova
im
eđ
o
vu
o
sm e po ođe 9, š ućn zdr reće ob a
E uj e a ož d ni
iše kih ja i rnu
M nde
tim ji
s e 1 i nm đa aci nd
O
t
a
s t o d pn
a
Vi
kli
zm
izl am ret a je erl
m uro d
os ko u
KR
in
zd atra ten r u v o je ost vst g že m
pa
ko
na din lne oe oga str tre
te pruž eđ jes plja a
ln ra ole
r
i, ed nk o d rez
ra
ju cija rh
ak
ze oru uk
te ven li
A
o
o
K
m
n
n
a
n
h
u
o
s
e
n
e
o
v
i
o
h
a
k
t
u
d
i
t
j
J
a
b
st
ziv
ln
o ni
e
st
G n
č
a
im
je
t
p
o m e
A
in os
p tu
u
do
a.
rd g
o d i u i k av e z
ira elja ljek no.
z ij
git ruči ven ože ih u op alno iran
20
de jmu db dem ržiš
tv o
pr valo lja. . g žat ljen e n pit
di
.E
pr
ja
aln van i p ljn slu isa
22
us arn
im h ra em po aln u,
p
j
r
v
e
a
u
p
u
sa ove a
it
im
3
n
o
e
.
i
i
g
l
t
i
ta
lj
.G
ro lug
je
re
e
jn ,
v
.
d
tp
m 2 od bja sse jne
m
gle a s a ko
pl
pr avn cija iji. zo elik an 21 en ru če
nim enja aplik ili
OD
la
o e ro
ze 20 vo
jan a
d u na 00
je
al
u
d
te
gl ova log iza e v z p 20
i 0
IN
U no nisu lnm o b
nu a, u lje aci nap i i
e
n
o s ne
na
nt
EI
l
j
k
in ato oč đaj li i IDS ćeg rža go 23. vih
po ko oe imi
po diti ljeka kar e i m ata mje nov i
z
o
OS
de
m at ga aš 9, ode Od ne o
☛
d je i
dr
I a v i, K i pr
ko rna ni. P og put ren ni
n
z
k
T
o
1
i
O
.
e
š
v
m
V
o
j
u
d
U d ro D
em ja,
ke mb
i
re
o i
je r t k
☛
AR
a . lo
tu
en
m ćn
id
in bu
za p V I iju ije asn kao alj oš avn e
tv
IT
ta
igi ac duć a E ost c dina
EP
su i CO ozic a sv ci k ivu zem % d ugl sk i s
i
ta
no uro ije
lm
te
liz ju
OP
p
n se pr 14 7 e, zem ao a u
st
pl la
ac ind sti
ed
a
j
US
ije
je jm mje je iz 1 o 5 rop izo , k al
tp
ivi mo jai
a
.
e
T
j
e
k
d
a
m
N
.h
ua ra
s st đa lja , o Eu ,
pr
op ze
r
lne
še ga tite lja , iz ske Eur ih
do
do sje tite t va cu e rug
po sje ms ran očn i d
om
Og
lik
las
po oze , F ist ka
k
i
zd
in lije lja isto
go an
im
Ita ma g
di ja
dn
+ TIS
šn
ze isko
W
K
Je
EB AN
je
Bl
IZ O
e
Th
a
nt
ln
i1
v
a
sl 23.
ija 20
r
st a u
u
d
in IDS
a
g
pa
pe
r
ck
rsto
00
ew
s
te
Shut
D
‘s
ld
or
W
i
od
lN
94 /
ehog
hedg
en
N
en
ta
OB
LJ
O
E
b
sto iljež TNI
CA
i š mat eno
e
ato zde ološ 100
k
s
u Z lošk et g e n godin
ag og od asta
reb fa ina ve a vis
k
ok
u
u.
ult sa
eta mo Hr v ošk
Sv sta atsk olsk
eu lno
oj e
čil
išt sti S
a
to
m-
nost
sklo a je
voju
d
zili s avilo je
a
r
z
izj
ti i
cijen dionika
.
a
a
p
vi su
zboln
m su
ija, s t od osa j bila be
rakc
s
a
a še aj uređ
ekst
,
h
i
le
v
en
z ig
uz o
bavlj ezije be
njih
on o
t
kod
Nak ju anes
zija
e
n
t
a
s
ane
prim
Str
a
nic
a2
2
e
O
AR
STV
H
KD
M :
O
T TE
E
A J
PL U
za stručno
T AR
E
V
PR ST
usavršavanje
O
kroz strukovne
časopise
popusta
na pretplatu
m
.co
ck
rsto
tte
hu
/S
25%
O
NA BN
DE OVI
NT TE
2
AL PR 023
E
TR TP .
IB LA
UN T
EH U
R
rin
g
da M
P
Tbo
UJE
RETHKDM
P
HKD
tsp
boda
OM
LAT E:
a
bod M
Lig
h
D
Pr
os
in
ac
20
22
.,
Slika:
l
ta
Op
Novi izvješta
Eu ada
j SZO-a otkriv
op po
a alarmzadntnro
globalno stan
r
je oralnog zd po av lja vje
ravljas
n
bo lje stve a u renj
e
les dic ni
s
ti
CO a pa usta
VI nde v k
D- m a
19 ije o
b
o
HK da
DM
+
po Dod
a
g
i p odn tne
op os
us ti
ti
DA
NJ
E
za dva ili više doktora/
dentalnih tehničara iz
iste ordinacije/klinike
☛ Sva online izdanja časopisa dostupna su na web stranici dentalmedia.hr
HRK
Pretplatiti se možete na stranici
www.dentalmedia.hr,
upitom na info@dentalmedia.hr
ili jednostavnim popunjavanjem
potrebnih podataka internet
bankarstvom putem uplatnice.
= 46,45 �
HR4523600001101986296
Dental Media Grupa
I. G. Kovačića 15a
10410 Velika Gorica
Pretplata na časopis DT za 2023. g.
HRK = 46,45 �
HR4523600001101986296
Upisati OIB, JMBG ili MB
Pretplata na časopis DT
za 2023. g.
br
.4
)
[page_count] => 32
[pdf_ping_data] => Array
(
[page_count] => 32
[format] => PDF
[width] => 822
[height] => 1191
[colorspace] => COLORSPACE_UNDEFINED
)
[linked_companies] => Array
(
[ids] => Array
(
)
)
[cover_url] =>
[cover_three] =>
[cover] => ![DT Croatia No. 2, 2023]()
[toc] => Array
(
[0] => Array
(
[title] => Dostupan je novi sažetak smjernica za propisivanje antimikrobnih lijekova
[page] => 1
)
[1] => Array
(
[title] => NOVOSTI
[page] => 2
)
[2] => Array
(
[title] => Razvoj individualne multi-unit nadogradnje
[page] => 6
)
[3] => Array
(
[title] => Uspješna augmentacija mekog i tvrdog tkiva fibrinom bogatim trombocitima u kombinaciji s koštanim nadomjeskom u protokolu odgođene ugradnje implantata u estetskoj zoni
[page] => 9
)
[4] => Array
(
[title] => Potpuno digitalni tijek implantološke terapije – mit ili stvarnost
[page] => 12
)
[5] => Array
(
[title] => Osnove za dentalnu medicinu: tehnika izrade kvržica-po-kvržica s tiksotropnim kompozitom
[page] => 14
)
[6] => Array
(
[title] => Nestabilnost okluzije: hibridna keramika VITA ENAMIC u virtualnom artikulatoru
[page] => 16
)
[7] => Array
(
[title] => Novi znanstveni inkubator Stomatološkog fakulteta u Zagrebu
[page] => 18
)
[8] => Array
(
[title] => IDS OSVRT
[page] => 20
)
[9] => Array
(
[title] => Uporaba Waterpik oralnog tuša za nanošenje razrijeđenog CHX-a smanjuje dubinu parodontnih džepova i poboljšava kliničku razinu pričvršćivanja u odnosu na samo ispiranje CHX-om bez oralnog tuša
[page] => 24
)
[10] => Array
(
[title] => Što je zajedničko Be you zubnim pastama i pčelinjem medu?
[page] => 26
)
[11] => Array
(
[title] => Komunikacija - ključ za pacijentovo povjerenje
[page] => 28
)
[12] => Array
(
[title] => Pritužbe? Da čujem! Prevencija loših recenzija na Internetu
[page] => 30
)
[13] => Array
(
[title] => Aesthetic Dental Sinergija 2023
[page] => 31
)
)
[toc_html] =>
[toc_titles] => Dostupan je novi sažetak smjernica za propisivanje antimikrobnih lijekova
/ NOVOSTI
/ Razvoj individualne multi-unit nadogradnje
/ Uspješna augmentacija mekog i tvrdog tkiva fibrinom bogatim trombocitima u kombinaciji s koštanim nadomjeskom u protokolu odgođene ugradnje implantata u estetskoj zoni
/ Potpuno digitalni tijek implantološke terapije – mit ili stvarnost
/ Osnove za dentalnu medicinu: tehnika izrade kvržica-po-kvržica s tiksotropnim kompozitom
/ Nestabilnost okluzije: hibridna keramika VITA ENAMIC u virtualnom artikulatoru
/ Novi znanstveni inkubator Stomatološkog fakulteta u Zagrebu
/ IDS OSVRT
/ Uporaba Waterpik oralnog tuša za nanošenje razrijeđenog CHX-a smanjuje dubinu parodontnih džepova i poboljšava kliničku razinu pričvršćivanja u odnosu na samo ispiranje CHX-om bez oralnog tuša
/ Što je zajedničko Be you zubnim pastama i pčelinjem medu?
/ Komunikacija - ključ za pacijentovo povjerenje
/ Pritužbe? Da čujem! Prevencija loših recenzija na Internetu
/ Aesthetic Dental Sinergija 2023
[cached] => true
)
