DT Croatia No. 2, 2015DT Croatia No. 2, 2015DT Croatia No. 2, 2015

DT Croatia No. 2, 2015

Novosti / Specijal: Endodoncija / Kako postići brtvljenje pod tlakom? / Strateški plan za promicanje i zaštitu oralnog zdravlja / Preventivna oralno-zdravstvena skrb za cijelu obitelj / TePe / Nepojavljivanje na zakazani termin / Admira® Fusion/Admira® Fusion x-tra Prvi materijal za ispune na bazi keramike / Dobrobiti žvakaće gume za oralno zdravlje / ABC hitnih stanja za studente stomatologije / Hrvatska Komora Dentaline Medicine - 1995. – 2015. Godine / Korak po korak do pravilne kontrole biofilma / Suvremena direktna restaurativna tehnika za stražnje ispune / Dizajn osmijeha / Međunarodni simpozij u organizaciji Hrvatskog društva za estetiku lica Hrvatskog liječničkog zbora / Ne samo punjenje - nego i liječenje

Array
(
    [post_data] => WP_Post Object
        (
            [ID] => 66952
            [post_author] => 0
            [post_date] => 2015-10-06 09:23:20
            [post_date_gmt] => 2015-10-06 09:23:20
            [post_content] => 
            [post_title] => DT Croatia No. 2, 2015
            [post_excerpt] => 
            [post_status] => publish
            [comment_status] => closed
            [ping_status] => closed
            [post_password] => 
            [post_name] => dt-croatia-no-2-2015-0215
            [to_ping] => 
            [pinged] => 
            [post_modified] => 2024-10-23 00:11:04
            [post_modified_gmt] => 2024-10-23 00:11:04
            [post_content_filtered] => 
            [post_parent] => 0
            [guid] => https://e.dental-tribune.com/epaper/dtcro0215/
            [menu_order] => 0
            [post_type] => epaper
            [post_mime_type] => 
            [comment_count] => 0
            [filter] => raw
        )

    [id] => 66952
    [id_hash] => 798666e9aa466ddace39c83f23a8cbf4deed99a7c4ab7c5b987f7453ab6fe020
    [post_type] => epaper
    [post_date] => 2015-10-06 09:23:20
    [fields] => Array
        (
            [pdf] => Array
                (
                    [ID] => 66953
                    [id] => 66953
                    [title] => DTCRO0215.pdf
                    [filename] => DTCRO0215.pdf
                    [filesize] => 0
                    [url] => https://e.dental-tribune.com/wp-content/uploads/DTCRO0215.pdf
                    [link] => https://e.dental-tribune.com/epaper/dt-croatia-no-2-2015-0215/dtcro0215-pdf-2/
                    [alt] => 
                    [author] => 0
                    [description] => 
                    [caption] => 
                    [name] => dtcro0215-pdf-2
                    [status] => inherit
                    [uploaded_to] => 66952
                    [date] => 2024-10-23 00:10:57
                    [modified] => 2024-10-23 00:10:57
                    [menu_order] => 0
                    [mime_type] => application/pdf
                    [type] => application
                    [subtype] => pdf
                    [icon] => https://e.dental-tribune.com/wp-includes/images/media/document.png
                )

            [cf_issue_name] => DT Croatia No. 2, 2015
            [contents] => Array
                (
                    [0] => Array
                        (
                            [from] => 01
                            [to] => 03
                            [title] => Novosti

                            [description] => Novosti

                        )

                    [1] => Array
                        (
                            [from] => 04
                            [to] => 18
                            [title] => Specijal: Endodoncija

                            [description] => Specijal: Endodoncija

                        )

                    [2] => Array
                        (
                            [from] => 12
                            [to] => 12
                            [title] => Kako postići brtvljenje pod tlakom?

                            [description] => Kako postići brtvljenje pod tlakom?

                        )

                    [3] => Array
                        (
                            [from] => 20
                            [to] => 21
                            [title] => Strateški plan za promicanje i zaštitu oralnog zdravlja

                            [description] => Strateški plan za promicanje i zaštitu oralnog zdravlja

                        )

                    [4] => Array
                        (
                            [from] => 22
                            [to] => 22
                            [title] => Preventivna oralno-zdravstvena skrb za cijelu obitelj

                            [description] => Preventivna oralno-zdravstvena skrb za cijelu obitelj

                        )

                    [5] => Array
                        (
                            [from] => 23
                            [to] => 23
                            [title] => TePe

                            [description] => TePe

                        )

                    [6] => Array
                        (
                            [from] => 24
                            [to] => 24
                            [title] => Nepojavljivanje na zakazani termin

                            [description] => Nepojavljivanje na zakazani termin

                        )

                    [7] => Array
                        (
                            [from] => 25
                            [to] => 25
                            [title] => Admira® Fusion/Admira® Fusion x-tra Prvi materijal za ispune na bazi keramike

                            [description] => Admira® Fusion/Admira® Fusion x-tra Prvi materijal za ispune na bazi keramike

                        )

                    [8] => Array
                        (
                            [from] => 26
                            [to] => 26
                            [title] => Dobrobiti žvakaće gume za oralno zdravlje

                            [description] => Dobrobiti žvakaće gume za oralno zdravlje

                        )

                    [9] => Array
                        (
                            [from] => 28
                            [to] => 28
                            [title] => ABC hitnih stanja za studente stomatologije

                            [description] => ABC hitnih stanja za studente stomatologije

                        )

                    [10] => Array
                        (
                            [from] => 29
                            [to] => 29
                            [title] => Hrvatska Komora Dentaline Medicine - 1995. – 2015. Godine

                            [description] => Hrvatska Komora Dentaline Medicine - 1995. – 2015. Godine

                        )

                    [11] => Array
                        (
                            [from] => 30
                            [to] => 30
                            [title] => Korak po korak do pravilne kontrole biofilma

                            [description] => Korak po korak do pravilne kontrole biofilma

                        )

                    [12] => Array
                        (
                            [from] => 32
                            [to] => 33
                            [title] => Suvremena direktna restaurativna tehnika za stražnje ispune

                            [description] => Suvremena direktna restaurativna tehnika za stražnje ispune

                        )

                    [13] => Array
                        (
                            [from] => 34
                            [to] => 35
                            [title] => Dizajn osmijeha

                            [description] => Dizajn osmijeha

                        )

                    [14] => Array
                        (
                            [from] => 37
                            [to] => 37
                            [title] => Međunarodni simpozij u organizaciji Hrvatskog društva za estetiku lica Hrvatskog liječničkog zbora

                            [description] => Međunarodni simpozij u organizaciji Hrvatskog društva za estetiku lica Hrvatskog liječničkog zbora

                        )

                    [15] => Array
                        (
                            [from] => 38
                            [to] => 38
                            [title] => Ne samo punjenje - nego i liječenje

                            [description] => Ne samo punjenje - nego i liječenje

                        )

                )

        )

    [permalink] => https://e.dental-tribune.com/epaper/dt-croatia-no-2-2015-0215/
    [post_title] => DT Croatia No. 2, 2015
    [client] => 
    [client_slug] => 
    [pages_generated] => 
    [pages] => Array
        (
            [1] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-0.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-0.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-0.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-0.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-0.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-0.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [2] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-1.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-1.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-1.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-1.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-1.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-1.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [3] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-2.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-2.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-2.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-2.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-2.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-2.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [4] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-3.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-3.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-3.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-3.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-3.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-3.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [5] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-4.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-4.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-4.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-4.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-4.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-4.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [6] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-5.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-5.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-5.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-5.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-5.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-5.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [7] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-6.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-6.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-6.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-6.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-6.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-6.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [8] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-7.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-7.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-7.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-7.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-7.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-7.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [9] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-8.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-8.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-8.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-8.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-8.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-8.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [10] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-9.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-9.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-9.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-9.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-9.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-9.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [11] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-10.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-10.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-10.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-10.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-10.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-10.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                            [0] => Array
                                (
                                    [post_data] => WP_Post Object
                                        (
                                            [ID] => 66954
                                            [post_author] => 0
                                            [post_date] => 2024-10-23 00:10:57
                                            [post_date_gmt] => 2024-10-23 00:10:57
                                            [post_content] => 
                                            [post_title] => epaper-66952-page-11-ad-66954
                                            [post_excerpt] => 
                                            [post_status] => publish
                                            [comment_status] => closed
                                            [ping_status] => closed
                                            [post_password] => 
                                            [post_name] => epaper-66952-page-11-ad-66954
                                            [to_ping] => 
                                            [pinged] => 
                                            [post_modified] => 2024-10-23 00:10:57
                                            [post_modified_gmt] => 2024-10-23 00:10:57
                                            [post_content_filtered] => 
                                            [post_parent] => 0
                                            [guid] => https://e.dental-tribune.com/ad/epaper-66952-page-11-ad/
                                            [menu_order] => 0
                                            [post_type] => ad
                                            [post_mime_type] => 
                                            [comment_count] => 0
                                            [filter] => raw
                                        )

                                    [id] => 66954
                                    [id_hash] => ccbc763c8b62d86d464e41e086dc4f47b9f6719ccd29677c6583f63e702c3f24
                                    [post_type] => ad
                                    [post_date] => 2024-10-23 00:10:57
                                    [fields] => Array
                                        (
                                            [url] => http://www.dental-tribune.com/companies/content/id/164
                                            [link] => URL
                                        )

                                    [permalink] => https://e.dental-tribune.com/ad/epaper-66952-page-11-ad-66954/
                                    [post_title] => epaper-66952-page-11-ad-66954
                                    [post_status] => publish
                                    [position] => -0.4,0.27,97.63,99.46
                                    [belongs_to_epaper] => 66952
                                    [page] => 11
                                    [cached] => false
                                )

                        )

                    [html_content] => 
                )

            [12] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-11.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-11.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-11.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-11.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-11.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-11.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [13] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-12.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-12.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-12.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-12.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-12.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-12.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [14] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-13.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-13.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-13.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-13.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-13.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-13.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [15] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-14.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-14.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-14.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-14.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-14.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-14.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [16] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-15.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-15.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-15.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-15.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-15.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-15.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [17] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-16.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-16.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-16.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-16.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-16.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-16.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [18] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-17.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-17.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-17.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-17.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-17.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-17.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [19] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-18.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-18.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-18.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-18.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-18.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-18.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [20] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-19.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-19.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-19.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-19.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-19.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-19.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [21] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-20.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-20.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-20.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-20.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-20.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-20.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [22] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-21.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-21.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-21.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-21.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-21.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-21.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [23] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-22.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-22.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-22.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-22.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-22.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-22.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [24] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-23.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-23.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-23.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-23.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-23.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-23.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [25] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-24.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-24.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-24.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-24.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-24.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-24.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [26] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-25.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-25.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-25.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-25.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-25.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-25.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [27] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-26.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-26.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-26.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-26.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-26.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-26.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [28] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-27.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-27.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-27.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-27.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-27.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-27.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [29] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-28.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-28.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-28.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-28.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-28.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-28.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [30] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-29.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-29.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-29.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-29.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-29.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-29.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [31] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-30.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-30.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-30.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-30.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-30.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-30.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [32] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-31.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-31.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-31.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-31.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-31.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-31.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [33] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-32.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-32.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-32.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-32.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-32.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-32.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [34] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-33.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-33.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-33.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-33.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-33.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-33.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [35] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-34.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-34.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-34.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-34.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-34.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-34.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [36] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-35.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-35.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-35.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-35.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-35.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-35.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                            [0] => Array
                                (
                                    [post_data] => WP_Post Object
                                        (
                                            [ID] => 66955
                                            [post_author] => 0
                                            [post_date] => 2024-10-23 00:10:57
                                            [post_date_gmt] => 2024-10-23 00:10:57
                                            [post_content] => 
                                            [post_title] => epaper-66952-page-36-ad-66955
                                            [post_excerpt] => 
                                            [post_status] => publish
                                            [comment_status] => closed
                                            [ping_status] => closed
                                            [post_password] => 
                                            [post_name] => epaper-66952-page-36-ad-66955
                                            [to_ping] => 
                                            [pinged] => 
                                            [post_modified] => 2024-10-23 00:10:57
                                            [post_modified_gmt] => 2024-10-23 00:10:57
                                            [post_content_filtered] => 
                                            [post_parent] => 0
                                            [guid] => https://e.dental-tribune.com/ad/epaper-66952-page-36-ad/
                                            [menu_order] => 0
                                            [post_type] => ad
                                            [post_mime_type] => 
                                            [comment_count] => 0
                                            [filter] => raw
                                        )

                                    [id] => 66955
                                    [id_hash] => e44ffe82a0d1f1dc3192d50fbc361bfbe713286abd695232f6dfce24355913f4
                                    [post_type] => ad
                                    [post_date] => 2024-10-23 00:10:57
                                    [fields] => Array
                                        (
                                            [url] => http://www.dental-tribune.com/companies/content/id/3467
                                            [link] => URL
                                        )

                                    [permalink] => https://e.dental-tribune.com/ad/epaper-66952-page-36-ad-66955/
                                    [post_title] => epaper-66952-page-36-ad-66955
                                    [post_status] => publish
                                    [position] => 0.4,0,98.81,99.45
                                    [belongs_to_epaper] => 66952
                                    [page] => 36
                                    [cached] => false
                                )

                        )

                    [html_content] => 
                )

            [37] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-36.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-36.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-36.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-36.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-36.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-36.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [38] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-37.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-37.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-37.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-37.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-37.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-37.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                            [0] => Array
                                (
                                    [post_data] => WP_Post Object
                                        (
                                            [ID] => 66956
                                            [post_author] => 0
                                            [post_date] => 2024-10-23 00:10:57
                                            [post_date_gmt] => 2024-10-23 00:10:57
                                            [post_content] => 
                                            [post_title] => epaper-66952-page-38-ad-66956
                                            [post_excerpt] => 
                                            [post_status] => publish
                                            [comment_status] => closed
                                            [ping_status] => closed
                                            [post_password] => 
                                            [post_name] => epaper-66952-page-38-ad-66956
                                            [to_ping] => 
                                            [pinged] => 
                                            [post_modified] => 2024-10-23 00:10:57
                                            [post_modified_gmt] => 2024-10-23 00:10:57
                                            [post_content_filtered] => 
                                            [post_parent] => 0
                                            [guid] => https://e.dental-tribune.com/ad/epaper-66952-page-38-ad/
                                            [menu_order] => 0
                                            [post_type] => ad
                                            [post_mime_type] => 
                                            [comment_count] => 0
                                            [filter] => raw
                                        )

                                    [id] => 66956
                                    [id_hash] => af8074a8d69bbfafddb06cc49e96a6d689d86a0e13fc1ea93e382453934d15f7
                                    [post_type] => ad
                                    [post_date] => 2024-10-23 00:10:57
                                    [fields] => Array
                                        (
                                            [url] => http://www.dental-tribune.com/companies_866_fdi_world_dental_federation.html
                                            [link] => URL
                                        )

                                    [permalink] => https://e.dental-tribune.com/ad/epaper-66952-page-38-ad-66956/
                                    [post_title] => epaper-66952-page-38-ad-66956
                                    [post_status] => publish
                                    [position] => 5.14,31.97,71.16,64.48
                                    [belongs_to_epaper] => 66952
                                    [page] => 38
                                    [cached] => false
                                )

                        )

                    [html_content] => 
                )

            [39] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-38.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-38.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-38.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-38.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-38.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-38.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

            [40] => Array
                (
                    [image_url] => Array
                        (
                            [2000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/2000/page-39.jpg
                            [1000] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/1000/page-39.jpg
                            [200] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/200/page-39.jpg
                        )

                    [key] => Array
                        (
                            [2000] => 66952-86f2e94a/2000/page-39.jpg
                            [1000] => 66952-86f2e94a/1000/page-39.jpg
                            [200] => 66952-86f2e94a/200/page-39.jpg
                        )

                    [ads] => Array
                        (
                        )

                    [html_content] => 
                )

        )

    [pdf_filetime] => 1729642257
    [s3_key] => 66952-86f2e94a
    [pdf] => DTCRO0215.pdf
    [pdf_location_url] => https://e.dental-tribune.com/tmp/dental-tribune-com/66952/DTCRO0215.pdf
    [pdf_location_local] => /var/www/vhosts/e.dental-tribune.com/httpdocs/tmp/dental-tribune-com/66952/DTCRO0215.pdf
    [should_regen_pages] => 1
    [pdf_url] => https://epaper-dental-tribune.s3.eu-central-1.amazonaws.com/66952-86f2e94a/epaper.pdf
    [pages_text] => Array
        (
            [1] => 







ISSN 1849-4862

The World’s Dental Newspaper · Croatian Edition
www.dental-tribune.com

Hrvatska, lipanj 2015. - godina VIII br. 2

SPECIJAL: ENDODONCIJA

MENADŽMENT

Uvodnik: prof. dr. sc. Ivica Anić

Nepojavljivanje na termin

Što je potrebno za
uspješnu endodontsku
terapiju?

Kako postupiti s pacijentima
koji ne dolaze na ugovorene
termine?
stranica 2

PREVENTIVA
Preventivna oralno-zdravstvena
skrb za cijelu obitelj

stranica 24

Kako preventivnim mjerama od
najranije dobi do duboke
starosti unaprijediti oralno
zdravlje?

stranica 22

MINISTARSTVO ZDRAVLJA RH
PREDSTAVILO STRATEŠKI PLAN ZA
PROMICANJE ORALNOG ZDRAVLJA
U povodu Svjetskog dana oralnog zdravlja, 20. ožujka 2015. u
Hrvatskom liječničkom zboru u
Zagrebu predstavljen je Strateški plan promicanja i zaštite
oralnog zdravlja. Dokument je
donijela Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 18.
ožujka. Cilj je Strateškog plana
unaprijediti oralno zdravlje hrvatskih građana koje je jedno
od najlošijih u Europskoj uniji i
koje se od 1999. godine konstantno pogoršava.
„Daleko smo od europskog prosjeka i moramo poduzeti sve, ne
samo da te zube popravimo, nego
da preventivnim djelovanjem postignemo da se zubi ne kvare“,
rekao je ministar zdravlja, prim.
Siniša Varga, i dodao kako ovaj
Strateški plan stavlja veliku odgovornost svim doktorima dentalne
medicine, liječnicima, pedijatrima te tetama u vrtićima i školama
da obrate pozornost na dentalno
zdravlje i njegov utjecaj na opće
zdravlje. „Puno je područja na
kojima trebamo raditi kako bismo
poboljšali skrb o dentalnom zdravlju, a posebno mjesto zauzimaju
preventivne mjere“, naglasio je
ministar Varga.
Gubitak zubi u Hrvatskoj se javlja daleko ranije nego u zemljama
EU, a gotovo 90 posto populacije
treba neki kurativni dentalno-medicinski zahvat. Procjenjuje se da
u Hrvatskoj gotovo 95 posto stanovnika ima patološke promjene
na zubima, bilo da je riječ o karijesu ili o lošem stanju zubnog potpornog tkiva. Pokazatelj oralnog
zdravlja starije populacije gubitak
je zubi, dok je to kod mladih KEP
indeks. KEP je skraćenica od karijes, ekstrakcija, „plomba“, a predstavlja zbroj broja zubi zahvaćenih
karijesom, izvađenih ili saniranih
ispunom. Prosječni KEP indeks
dvanaestogodišnjaka u Hrvatskoj

iznosi 3,99. Od zemalja EU, jedino Bugarska ima višu vrijednost
KEP indeksa (4,4), dok najniže
vrijednosti imaju Danska, Velika
Britanija i Njemačka, i to 0,7.
Sekundarna zbijenost koja nastaje isključivo zbog preranog gubitka mliječnih zubi u potpornoj

stoji. Bolesti parodonta, koje su u
EU bolesti osoba nižeg socioekonomskog statusa, u Hrvatskoj zahvaćaju sve slojeve društva i javljaju se u oko 80 posto populacije.
Predsjednica Povjerenstva za
izradu Strategije i prorektorica
za studente, studije i kontrolu

Prosječni KEP indeks
dvanaestogodišnjaka u Republici
Hrvatskoj iznosi 3,99.
zoni u Republici Hrvatskoj čini
preko 30 posto liječenih ortodontskih anomalija koje zahtijevaju
dugotrajno i skupo specijalističko
liječenje. U razvijenim zemljama
EU ova anomalija gotovo ne po-

kvalitete Sveučilišta u Zagrebu,
prof. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić, predstavljajući Strateški plan,
iznijela je zabrinjavajući podatak
da se KEP indeks kod dvanaestogodišnjaka od 1991. godine, kada

je iznosio 2,6, u 2009. godini povećao na 4,8.
“Vizija naše Strategije je da
cjelokupno stanovništvo obuhvatimo kvalitetnom zaštitom oralnog
zdravlja te se dobrim pokazateljima na ovom području približimo
prosjeku “starih” članica Europske unije”, rekla je prof. ČukovićBagić i dodala kako se u konačnici
očekuje smanjenje oralnih bolesti,
osobito karijesa koji je jedna od
najčešćih bolesti usne šupljine od
koje pati gotovo 90 posto svjetske
populacije.
Provedbom Strateškog plana
planirano je povećanje zdravih
zubi kod petogodišnjaka i šestogodišnjaka na 60 posto, smanjenje
KEP indeksa kod dvanaestogodišnjaka na 3,5, povećanje primjene
fluoridacijskih i remineralizacij-

skih preparata, i poboljšanje higijenskih i prehrambenih navika.
U podlozi je potrebno ostvariti
infrastrukturne ciljeve koji uključuju uspostavu temeljnih uvjeta za
funkcioniranje mreže dentalno-medicinske djelatnosti sukladno prioritetima i potrebama radi poboljšanja
oralnog zdravlja, kao i stvaranje
integralnog informacijskog sustava
mreže Zavoda za javno zdravstvo
Republike Hrvatske povezanog s
CEZIH-om i adekvatno ustrojenim
informacijskim sustavima drugih
sektora, u cilju kontrole izvedbe i
kvalitete mjera zaštite i promicanja
oralnog zdravlja.
Željko Rotim, predsjednik Nacionalnog povjerenstva za djelatnost dentalne medicine, naglasio
je važnost povećanog izdvajanja
za preventivne programe oralne
higijene i zaštite oralnog zdravlja,
osobito kod djece.
Rektor Zagrebačkog sveučilišta,
prof. dr. sc. Damir Boras, naglasio
je kako će Sveučilište pomoći i podržati promociju oralnog zdravlja
te istaknuo kako ovakve strategije
čine da društvo u cjelini postane
zdravije.
Prema podacima Vijeća europskih doktora dentalne medicine
iz 2009. godine, u Hrvatskoj na
1100 stanovnika dolazi jedan
doktor dentalne medicine, što je
iznad prosjeka zemalja EU, gdje
prosječno jedan doktor dentalne
medicine dolazi na 1500 stanovnika. U nekim europskim zemljama dio preventivnog rada obavlja
manje obrazovani kadar, tzv. dentalni higijeničari, a taj kadar u Hrvatskoj ne postoji. Posljednjih se
godina povećava broj specijalista,
no zabrinjava činjenica da čak ni
u većim gradovima nema dovoljno specijalista dječje i preventivne dentalne medicine, a ondje gdje
postoje, rade polivalentno i sustav
ih ne prepoznaje niti koristi njihova znanja.


[2] =>
2

Novosti

Dental Tribune Croatian Edition

Švicarski proizvođač predstavio
ugljičnu soničnu četkicu za zube
TEUFEN, Švicarska: Nakon
uspjeha svoje inovativne manualne četkice za zube, švicarski
proizvođač “megasmile” razvio
je prvu soničnu četkicu za zube
s integriranim česticama ugljika koje imaju abrazivni učinak.
Za razliku od abraziva u zubnim pastama, oni su vrlo mekani i poliraju zube bez trošenja
cakline ili dentina.
Prema osnivaču megasmilea,
dr. Rolandu Zettelu, učinak izbjeljivanja postiže se djelovanjem
poput gumice za brisanje: tijekom

četkanja mikročestice se otpuštaju
iz čekinja i pomažu ukloniti mrlje
i biofilm sa zuba. Glava nove četkice Sonic Black Whitening polira zube brzinom do 45 000 udara-

ca u minuti i na taj način pojačava
učinak izbjeljivanja.
Nova četkica ima i brojač vremena. Nadalje, korisnici mogu
birati između tri načina čišćenja.

RIJEČ STRUČNJAKA

Od rujna četkica Sonic Black
Whitening dostupna je u online
trgovini “megasmilea”, specijaliziranim online trgovinama i ljekarnama po preporučenoj maloprodajnoj cijeni od € 90.
U 2013. manualna četkica Black
Whitening dobila je nagradu
GOOD DESIGN. Nagrada svake
godine prepoznaje nove potrošačke proizvode iz Europe, Azije, Afrike i Amerike zbog svog
izvanrednog dizajna. To je jedna
od najstarijih i najvažnijih nagrada za industrijski dizajn u svijetu.

RIJEČ UREDNICE

The World’s Dental Newspaper · Croatian & BiH Edition

LICENSING BY DENTAL TRIBUNE INTERNATIONAL
PUBLISHER - TORSTEN OEMUS
GROUP EDITOR - Daniel Zimmermann
newsroom@dental-tribune.com
Tel.: +49 341 48 474 107
CLINICAL EDITOR - Magda Wojtkiewicz
ONLINE EDITOR - Yvonne Bachmann;
Claudia Duschek
COPY EDITORS - Sabrina Raaff; Hans
Motschmann
PUBLISHER/PRESIDENT/CEO - Torsten Oemus
CHIEF FINANCIAL OFFICER - Dan Wunderlich
BUSINESS DEVELOPMENT MANAGER - Claudia
Salwiczek
JUNIOR MANAGER BUSINESS DEVELOPMENT Sarah Schubert
EVENT MANAGER - Lars Hoffmann
MARKETING SERVICES - Nadine Dehmel
SALES SERVICES - Nicole Andrä
EVENT SERVICES - Esther Wodarski
PROJECT MANAGER ONLINE - Martin Bauer
MEDIA SALES MANAGERS - Matthias Diessner
(Key Accounts); Melissa Brown
(International); Peter Witteczek (Asia
Pacific); Weridiana Mageswki (Latin
America); Maria Kaiser (USA); Hélène
Carpentier (Europe): Barbora Solarova
(Eastern Europe)
ACCOUNTING - Karen Hamatschek; Anja
Maywald; Manuela Hunger
ADVERTISING DISPOSITION - Marius Mezger
EXECUTIVE PRODUCER - Gernot Meyer

©2014, Dental Tribune International GmbH.
All rights reserved.

Stječe se dojam da mnoge kolege
endodontsku terapiju smatraju teškim
i neugodnim zadatkom. Neki će pojednostaviti postupak pristankom na
niz upitnih kompromisa. Za sve ostale, zamolila sam jednog od najuglednijih stručnjaka iz područja endodoncije, prof. dr. sc. Ivicu Anića, da nam
kao uvod u specijalno izdanje DT-a
o endodonciji predstavi suvremene
smjernice za uspješno endodontsko
liječenje.
Vaša urednica
Dr. sc. Slađana Milardović
Ortolan, dr. med. dent.
Endodontska terapija je zahvat kojim
produljujemo vijek zuba u usnoj šupljini. Prema svjetskoj literaturi, uspješnost primarno izvedenog zahvata kreće
se između 75% i 90%, a revizije oko
65%. Uklanjanjem upalno promijenjenog ili nekrotičnog pulpnog tkiva,
zaostaje prostor koji trebamo proširiti,
dezinficirati i napuniti umjetnim materijalom koji će čvrsto zabrtviti prostor i onemogućiti prolaz bakterijama
iz usne šupljine prema periapeksnom
tkivu. Nažalost, anatomija endodontskog prostora toliko je raznolika i komplicirana da, uz sva naša nastojanja i
tehnike, otprilike 40 – 60% prostora i
nakon terapije ostaje ispunjeno tkivom
ili bakterijskim biofilmovima. Uz navedeno, otvaraju se brojna, nazovimo
ih “tehnička pitanja”, na koja kliničari
više ili manje uspješno traže odgovore.
1. Koliki treba biti trepanacijski
otvor?
Izuzevši slučajeve kada je klinička
kruna velikim dijelom ili u potpunosti
razorena, trebamo maksimalno čuvati
preostalo tvrdo zubno tkivo. S druge
strane, treba ukloniti točno onoliko
tkiva da možemo uspješno i što ravnije uvesti endodontske instrumente
u korijenski kanal. Ako postoji nedoumica, bolje je ukloniti malo više,
nego terapijom kroz tzv. “mišji otvor”
ugroziti cijeli zub.
2. Koju tehniku rada i instrumente koristiti?
Iako ručna endodoncija zadovo-

ljava kliničke zahtjeve i u konačnici može biti jednako uspješna kao i
strojna tehnika, smatram da je danas
u većini slučajeva bolje rabiti strojnu
tehniku instrumentacije. Osim što je
jednostavnija i predvidljivija za terapeuta, neusporedivo je brža i samim
time puno ugodnija i podnošljivija
za pacijenta. S druge strane, znatno
je skuplja i zahtijeva iskusnog praktičara.
3. Koje su najučinkovitije tehnike
ispiranja i dezinfekcije?
Klasično ispiranje iglom i štrcaljkom,
čime se uklanjaju samo plutajući, tzv.
“planktonski mikroorganizmi”, treba
ostaviti prošlosti. Bez agresivnog i aktiviranog ispiranja ne možemo smanjiti broj bakterija, slobodnih i vezanih u
biofilmu, ispod granice (103 – 104) koja
omogućuje ozdravljenje periapeksnog
tkiva. Uz natrijev hipoklorit (i dalje
najučinkovitije sredstvo), rabimo i klorheksidin, EDTA te novije, tvorničke
preparate – MTAD (koji sadrži antibiotik tetraciklin), i Qmix (bez antibiotika), koji sadrže deterdžente i kelatore.
Za aktivaciju navedenih tekućina u korijenskom kanalu rabimo instrumente:
Rins Endo (tlačno ispiranje), Endoactivator (titranje nastavka u zvučnom dijelu spektra), lasere (tzv “tsunami učinak“ i fotodinamska terapija uz dodatak
boje) ili ultrazvučne nastavke. Svaka od
navedenih tehnika ima svoje prednosti
(jednostavnost uporabe i učinkovitost)
i nedostatke (od visoke cijene do složenosti zahvata), ali ih svakako treba rabiti
u kliničkom radu.
4. Koji su najbolji materijali za
punjenje i tehnike punjenja?
Tu je još uvijek neprikosnoveni
vladar, gutaperka, neovisno o pojavi
novijih, rezilon materijala. Termoplastične tehnike polako preuzimaju
primat u odnosu na hladnu lateralnu
kondenzaciju ili tehniku “jedne gutaperke povećane koničnosti”. Iako ih
smatram boljima, prepreka široj upotrebi su cijena i vrijeme potrebno da bi
se kanali napunili uporabom jednom
od termoplastičnih tehnika.
5. Liječenje u jednom ili više posjeta?

Desetljećima pristaše jednog ili
drugog pristupa iznose razloge za i
protiv i, naravno, nalaze znanstvena
uporišta za oba. Na ovo pitanje mogu
iznijeti samo osobna iskustva nakon
više od 30 godina kliničkog, endodontskog rada, a mislim da ga većina
čitatelja zna. Kada god je to moguće
(u skoro 99% slučajeva), endodontsku terapiju treba završiti u jednom
posjetu. Preostale slučajeve, koje ne
možemo odmah završiti, treba završiti u dva ili najviše tri posjeta u što
kraćem vremenskom roku.
6. Koliko RTG snimaka je potrebno napraviti?
Obavezno je napraviti RTG snimak
prije i nakon terapije, a po potrebi i
tijekom zahvata. U slučajevima kada
je potrebno praćenje, RTG kontrola
provodi se do četiri godine nakon zahvata u razumnim razmacima, vodeći
računa o tome da se pacijent što manje
izlaže zračenju.
7. Je li normalno da nakon endodontskog liječenja zub boli?
Nakon zahvata moguća je pojava
osjećaja napetosti, boli ili utrnulosti.
Bitno je pacijenta prije terapije upoznati s predviđenim ishodom terapije i
mogućim komplikacijama. Osjećaj napetosti i punoće obično je kratkotrajan
i posljedica je edema u području periapeksa. Bol koja se može javiti odmah
nakon zahvata može biti spontana ili
na zagriz, obično je posljedica proguravanja instrumenta ili malih količina
tkiva ili materijala za punjenje kroz
apeksni otvor te povećanja tlaka zbog
eksudacije ili krvarenja u periapeksu.
Obično traje dan ili dva i može se kontrolirati malom količinom analgetika.
Kod malog broja ljudi, bol može biti
jačeg intenziteta te trajati do dva tjedna
i zahtijeva agresivniju analgetsku terapiju. Vrlo mali broj pacijenata može
osjećati tzv. fantomsku bol mjesecima
i godinama nakon zahvata. Osjećaj utrnulosti češće se javlja u donjoj čeljusti.
Posljedica je mehaničke iritacije živca
ili edema i krvarenja. Obično spontano
prolazi i ne zahtijeva terapiju, ali može
pomoći zagrijavanje i davanje vitamina B. Osjećaj parestezije može biti

Dental Tribune makes every effort to report clinical
information and manufacturer’s product news
accurately, but cannot assume responsibility for
the validity of product claims, or for typographical
errors. The publishers also do not assume
responsibility for product names or claims, or
statements made by advertisers. Opinions expressed
by authors are their own and may not reflect those
of Dental Tribune International.

DENTAL TRIBUNE INTERNATIONAL
Holbeinstr. 29, 04229, Leipzig, Germany
Tel.: +49 341 48 474 302
Fax: +49 341 48 474 173
www.dental-tribune.com
info@dental-tribune.com

Prof. dr. sc. Ivica Anić, dr. med. dent.

posljedicom uguravanja materijala za
punjenje u prostor mandibularnog kanala, što može zahtijevati agresivniju
terapiju kortikosteoridima da se smanji
oteklina i upalna reakcija, vitaminima
B kompleksa, a po potrebi i kirurško
uklanjanje materijala.
Ako je bol nakon endodontske terapije prolongirana, najvjerojatnije kanali nisu obrađeni i ispunjeni do pune
duljine ili postoje neotkriveni kanali.
U takvim slučajevima potrebno je revidirati liječenje. To je razlog zašto je
važna RTG kontrola nakon punjenja.
Posljednja točka ujedno dovodi do
zadnjeg važnog pitanja, koje se nažalost ne postavlja, a glasi: Tko radi
endodontsku terapiju? Hrvatski
stomatolozi obučeni su i sposobni napraviti većinu endodontskih zahvata.
Ostale treba prepustiti specijalistima
endodoncije. Treba naglasiti da iskusniji doktori dentalne medicine lakše
i mnogo prije prepoznaju slučajeve
koje treba prepustiti specijalistima,
koji su dodatno obučeni i opremljeni
za takve zahvate. Endodontsku terapiju, u pravilu, treba izvoditi samo u
ordinacijama koje su tehnički u potpunosti opremljene za takve zahvate.
I na kraju, treba prihvatiti i dobro
zapamtiti da endodontska terapija
nije završena punjenjem korijenskog
kanala, već postavljanjem najkvalitetnijeg mogućeg trajnog ispuna ili
protetske nadogradnje.
Prof. dr. sc. Ivica Anić, dr. med. dent.
Zavod za endodonciju i
restaurativnu stomatologiju
Stomatološki fakultet Sveučilišta u
Zagrebu
anic@sfzg.hr

Dental Tribune Asia Pacific Ltd.
Room A, 20/F, Harvard Commercial
Building, 105–111 Thomson Road,
Wanchai, Hong Kong
Tel.: +852 3113 6177 | Fax: +852 3113 6199
Tribune America, LLC
116 West 23rd Street, Ste. 500, New York,
NY 10011, USA
Tel.: +1 212 244 7181 | Fax: +1 212 224 7185

CROATIAN EDITION
VLASNIK LICENCE
Dental Media Grupa d.o.o.
Kolodvorska 1A,, 10410 Velika Gorica
IZDAVAČ
Dental Media Grupa d.o.o.
Tel.:+385 (0)1 6251 990,
Fax: +385 (0)1 7897 008
www.dentalmedia.hr
info@dentalmedia.hr
DIREKTOR
Sanela Drobnjak, dipl.oec.
GLAVNI UREDNIK
Dr. sc. Slađana Milardović Ortolan,
dr. med. dent.
GRAFIKA
BirmanDizajn
PRIJEVOD
Dr. sc. Slađana Milardović Ortolan,
dr. med. dent.
LEKTOR
Petra Birman, prof., dipl. lingvist
MARKETING
Dental Media Grupa d.o.o.
TISAK
Radin print d.o.o.
NAKLADA
4000 primjeraka
Slijedeće izdanje Dental Tribune-a izlazi
u rujnu 2015. godine

DTI - VLASNIČKA STRUKTURA
TVRTKA, NAKLADNIK
Dental Media Grupa d.o.o.
MATIČNI BROJ
02293749, OIB: 82547088036
ODGOVORNA OSOBA NAKLADNIKA
Sanela Drobnjak, dipl.oec.
SJEDIŠTE NAKLADNIKA
Kolodvorska 1A,, 10410 Velika Gorica
TELEFON I TELEFAKS NAKLADNIKA
Tel.: 01/ 6251 990; fax: 01/ 7897 008
E-POŠTA I WEB-STRANICA NAKLADNIKA
info@dentalmedia.hr
www.dentalmedia.hr
VLASNIK NAKLADNIKA I POSTOTAK
UDJELA U VLASNIŠTVU
Dental Media Grupa d.o.o., 100%
vlasništvo
NAZIV MEDIJA
Dental Tribune International
VRSTA MEDIJA
tiskani


[3] =>
Novosti

Dental Tribune Croatian Edition

3

RODITELJI MOGU BITI ODGOVORNI ZA
DENTALNU ANKSIOZNOST KOD DJECE
Oak Brook, Illinois, SAD: Strah
od stomatologa vrlo je čest u svim
populacijama diljem svijeta. Mnogi ljudi osjećaju stres ili su čak
prestrašeni tijekom stomatološkog pregleda, što na kraju može
dovesti do potpunog izbjegavanja
dentalnih zahvata. Novo istraživanje sada je potvrdilo da roditelji
s dentalnom fobijom prenose svoj
strah na djecu, a to bi moglo znatno utjecati na njihov odnos prema
stomatološkim posjetima u kasnijem životu.
Rezultati istraživanja, koji se temelje na intervjuima s 1325 roditelja
djece do 12 godina, pokazali su da

Redoviti stomatološki posjeti neophodni su za održavanje
oralnog zdravlja u djece

se 48 posto roditelja bojalo posjeta
stomatologu. Otprilike isti broj dje-

ce (47 posto) dijelilo je strah. Prema
istražiteljima, više je ženskih ispi-

tanika imalo dentalnu fobiju. Dok
je 55 posto majki priznalo strah od
stomatologa, samo 40 posto očeva
učinilo je isto.
Međutim, samo 19 posto majki
reklo je da im je teško uvjeriti svoje
dijete da ide kod stomatologa. Oko
37 posto očeva je izjavilo da je to za
njih jedna od najtežih stvari.
Glavni razlog za nervozu uoči stomatološkog posjeta bio je strah od
boli (54 posto). Drugi razlozi uključuju nesimpatije prema stomatologu
(17 posto) i strah od dodatnih stomatoloških zahvata (25 posto).
“Lako je prenijeti roditeljske strahove na djecu kada je u pitanju strah

od stomatologa”, rekao je dr. Bill
Kohn, potpredsjednik udruge Delta
Dental Plans koja je naručila istraživanje. “Ako djeca imaju loše iskustvo, to bi moglo ugroziti njihovu
spremnost posjetima stomatologu
tijekom djetinjstva i u odrasloj dobi.”
Kohn dodatno ohrabruje roditelje
da ostanu pozitivni prije i tijekom
posjeta stomatologu ispred svoje
djece.
Osim toga, oni bi trebali početi
s posjetima stomatologu sa svojim
djetetom u roku od šest mjeseci od
erupcije djetetovog prvog zuba i
omogućiti im da se naviknu na stomatološko okruženje u ranoj dobi.

Nova pasta za zube s okusom suzbija apetit za slatkim
Nürnberg, Njemačka: Njemački proizvođač predstavio je pastu za zube s
okusom koja smanjuje želju za slatkišima. Proizvod obećava zdrave zube, a
korisnici trebaju samo tri puta dnevno
četkati zube u trajanju od najmanje tri
minute čime se potiču prehrambene
promjene, što u konačnici može dovesti
do gubitka tjelesne mase do 7 kg.
Prema navodima novoosnovane tvrtke
Dr. Weiler, prirodne arome u pasti za zube
odgovorne su za učinak. Tijekom četkanja
razvijaju se okusi koji znatno smanjuju želju za slatkim, navode iz tvrtke.
“Prednost naših proizvoda je da ispunjavaju prazninu na tržištu. Mi ne predstavljamo stotu običnu pastu za zube, nego
potpuno novi proizvod koji korisniku nudi
neviđene dodatne prednosti”, rekao je dr.
Matthias Weiler, predsjednik Uprave tvrtke Dr. Weiler.
Randomizirano, slijepo istraživanje s
placebom provedeno na 48 ispitanika tijekom četiri tjedna i kontrolirana primjena

paste tijekom tri mjeseca u kojoj je sudjelovalo 36 ljudi pokazali su da je 90 posto
ispitanika imalo znatno smanjen apetit za
slatkim. Neki od njih izgubili su i do 6,8 kg
tjelesne mase u roku od tri mjeseca jer im
je odricanje od slatkiša postalo lakše kad

su redovito koristili pastu za zube.
Prema navodima proizvođača, najbolji
mogući rezultati dobiveni su kada je korisnik četkao tri puta dnevno nakon svakog
obroka. Osim toga, pasta se može koristiti
kada se osjeti želja za slatkim. “Jedna tuba

Nova pasta sadrži prirodne okuse koji smanjuju želju za slatkišima.

od 100 ml traje najmanje četiri ili pet tjedana, što znači da kupac treba oko deset do
12 tuba godišnje”, rekao je Cenk Özöztürk,
direktor tvrtke Dr. Weiler.
Pasta je dostupna diljem Europe putem
online trgovine po preporučenoj maloprodajnoj cijeni od 14 €. Proizvod je za početak dostupan s okusom jabuka-vanilija.
Proizvođač najavljuje i druge proizvode
koji će koristiti isti učinak okusa.
Tvrtku je u ožujku 2014. osnovao dr.
Weiler, stomatolog s više od 20 godina
iskustva, a čiji je cilj promicanje zdravije
i manje slatke prehrane kako bi se postiglo
bolje oralno i cjelokupno zdravlje stanovništva.
“U posljednjih 50 godina u svijetu se
potrošnja šećera utrostručila. Za mnoge
ljude to je razlog dentalnih, kao i metaboličkih bolesti, kao što su pretilost i dijabetes”, rekao je Weiler, koji je razvio pastu
za zube u suradnji sa svojom suprugom,
koja je mnogo godina radila u kozmetičkoj industriji.

Pet iznimno uspješnih
dana-IDS superlativa
KÖLN, NJEMAČKA - 14. ožujka zatvoren je 36. najveći svjetski
međunarodni dentalni sajam,
IDS. Jednoglasno je zaključeno da
se radilo o pet iznimno uspješnih
dana - IDS superlativa!
Na ukupnom izložbenom prostoru
od 157 000 m² (2013.: 147 900 m²)
sudjelovala je 2 201 tvrtka iz 56
zemalja (2013.: 2 058 tvrtki iz 56
zemalja). Među njima 638 izlagača i
20 dodatno zastupljenih tvrtki bilo je
iz Njemačke (2013.: 647 izlagača i 7
dodatno zastupljenih tvrtki) te 1489
izlagača i 54 dodatno zastupljenih
tvrtki iz inozemstva (2013: 1 355
izlagača i 49 dodatno zastupljenih

tvrtki). Strani udio bio je veći od
70 posto (2013.: 68 posto). Došlo je
oko 138 500 posjetitelja iz 151 zemlje (2013.: 125 000 posjetitelja iz
149 država), od kojih oko 51 posto iz
inozemstva (2013.: 48 posto).

Visoka kvaliteta
kontakata

Vodeća svjetska dentalna izložba
bila je najuspješnija od svog osnutka.
To se prije svega pokazalo visokom
kvalitetom ostvarenih kontakata između industrije, trgovine, doktora
dentalne medicine i dentalnih tehničara, zbog čega se očekuje pozitivan
utjecaj na poslovanje nakon sajma.

Velika navala posjetitelja

Među posjetiteljima izložbe zabilježen je porast gostiju iz SADa, Kanade, Brazila, Koreje, Kine i
Japana, kao i s Bliskog i Srednjeg
istoka. Južna Europa također je bila
značajno zastupljena.

Suvremeni trendovi

Istaknuta tema IDS-a bila je digitalna dentalna medicina, posebno
umrežavanje različitih tehnologija.
Učinci na stomatološku svakodnevicu bit će ogromni jer su više ili
manje zahvaćena sva područja. To
znači rendgensko snimanje, intraoralni otisak bez materijala za oti-

ske, korištenje intraoralnih skenera,
CAD/CAM i 3D tisak. Terapeut će
pacijente liječiti učinkovitije, sigurnije i brže, a time i ekonomičnije. I
taj razvoj, osim područja implantologije i protetike, u budućnosti sve
više zahvaća i područje endodoncije

i ortodoncije.

Rezervirajte datum

Sljedeći IDS treba već sad označiti u kalendaru jer razvoj u dentalnoj
medicini ostaje uzbudljiv.
IDS 2017. održat će se od 21. do
25. ožujka u metropoli na Rajni.


[4] =>
4

Specijal: Endodoncija

Dental Tribune Croatian Edition

ENDODONCIJA: Pregled
najvažnijih događaja u
protekloj godini
Područje endodoncije nastavlja
razvoj putem inovacija koje omogućuju pružanje najbolje moguće skrbi pacijentima. Napredak uključuje
unapređenje tehnika koje povezuju
nova otkrića u znanosti i tehnologiji
materijala s boljim razumijevanjem
bioloških procesa. Tehnologija nam
omogućuje postavljanje točne dijagnoze i liječenje svake jedinstvene
anatomije pulpe.

Trodimenzionalni slikovni
prikazi

Digitalno snimanje u velikoj je
mjeri utjecalo na poboljšanje naše
sposobnosti da sagledamo anatomiju
zuba i okolnog tkiva. Dobivene dvodimenzionalne snimke omogućile su
nam trenutno dobivanje točnih i jasnih
informacija. Međutim, najnoviji tehnološki napredak s volumetrijskom
kompjuteriziranom tomografijom,
CBCT, daje trodimenzionalne slike
kojima se može upravljati uz pomoć
specijalnog softvera kako bi se anatomija zuba sagledala iz različitih kutova
i ravnina. Time je kvaliteta dobivenih
informacija dignuta na novu razinu pa
je olakšano postavljanje točnih dijagnoza i pravilno liječenje. Taj tehnološki
napredak omogućuje detaljniji i jasniji
pogled na zub kao cjelinu i može se
koristiti i za pregled presjeka ili slojeva
tkiva radi preciznijeg određivanja položaja kanala, otkrivanja zakrivljenosti i drugih anatomskih specifičnosti.
Sve većom dostupnošću te tehnologije
raste i shvaćanje različitih mogućnosti
kliničke primjene, odnosno indikacija.
Iako tomografija može otkriti mnogo
više informacija od klasičnog rendgenskog snimanja, moramo postupati
racionalno i s najvećom pažnjom donositi odluke o tome kada je neophodno
pacijente izlagati povećanim dozama
zračenja.

Nove tehnike ispiranja

S pojavom naprednijih tehnika slikovnog prikaza dolaze i nova saznanja
o tome koliko se anatomija kanalnog
sustava prostire izvan glavnih kanala
koje smo dosad obično liječili. Kanalni
sustav je kompleksan, a naša sposobnost da ga temeljito očistimo i zatvorimo i dalje predstavlja ozbiljan izazov.
Irigacija je kritičan aspekt endodontskog liječenja. Kako su istraživanja pokazala, endodontskim instrumentima obradi se svega 35% ukupne
površine stijenki kanalnog sustava pa
se oslanjamo na kemijsko odstranjivanje debrisa i bakterija ispiranjem
različitim otopinama za irigaciju. Cilj
kojemu težimo jest mogućnost ubriz-

gavanja otopine duž cijelog kanala
kako bi se osiguralo ispiranje svih njegovih dijelova. Tijekom prošle godine
susreli smo se s navodima u literaturi
koji idu u prilog ultrazvučnoj irigaciji
koja je pokazala daleko veći napredak
u odnosu na konvencionalne metode.
Ultrazvučna irigacija može biti aktivna ili pasivna. Aktivna ultrazvučna
irigacija podrazumijeva ubrizgavanje
otopine u kanal dok je aktivirana endodontska ultrazvučna igla postavljena unutar kanala, a pasivna irigacija
se opisuje kao postupak tijekom kojeg
se najprije na klasičan način otopinom
ispuni kanal korijena, a potom se aktivira ultrazvučna endodontska igla
dok je kanal ispunjen tekućinom. Pasivna ultrazvučna irigacija pokazuje
značajno bolje rezultate u odnosu na
samo ispiranje štrcaljkom. U postupku
pasivne ultrazvučne irigacije postiže
se debridman prostora do 3 mm udaljenoga od vrha ultrazvučne igle postavljene u kanal. Malki i sur. ukazali
su na činjenicu da je protok otopine
za irigaciju neometen zakrivljenošću
kanala. Potrebno je i dalje težiti pronalaženju novih naprednijih metoda
irigacije s obzirom na to da uspješnost
liječenja ovisi o sposobnosti otopine
da očisti kanalne strukture do kojih
instrumenti ne dopiru.

Očuvanje vitaliteta pulpe

Teorija vitalnog liječenja zubne
pulpe jedna je od najaktualnijih tema
u endodonciji. Iako su postupci direktnog prekrivanja pulpe i parcijalne
pulpotomije u prošlosti zabilježili slabe rezultate, u budućnosti ćemo im se
možda ponovo okrenuti. Bioaktivni hidrofilni materijali, kao što je na primjer
MTA (mineralni trioksidni agregat), sa
sposobnošću indukcije stvaranja tvrdih

tkiva, doveli su do povećanih mogućnosti održavanja vitalnosti pulpe u
otvorenoj pulpnoj komori. Istraživanja
su dokazala sposobnost održivog rasta
mladih stanica pulpe i regeneracije cementa preko površine MTA. Zbog urođene sposobnosti vitalnog tkiva pulpe
da oživljava dentin, potiče se prirodno
formiranje dentinske stijenke i zatvaranje korijenskog kanala zuba; održanje
vitalnosti tog tkiva je najvažnije. Stoga
dostupnost odgovarajućeg bioaktivnog
materijala za prekrivanje vitalnog tkiva
pulpe omogućuje uklanjanje upaljenog

dodatno ispire, a nakon toga se izaziva
krvarenje iz periapikalnog područja
u kanal. Kada se formira ugrušak na
području caklinsko-cementnog spojišta, apikalni čep od MTA postavlja
se preko ugruška, a pulpna komora se
zatvara restaurativnim materijalom.
Mogućnost regeneracije tkiva postiže
se na temelju prisustva izvora matičnih stanica u apikalnoj papili. Matične
stanice iz apikalne papile mogu migrirati u krvni ugrušak. Tako ugrušak
služi kao svojevrsna armatura koja podržava urastanje matičnih stanica u vi-

Održavanje vitaliteta pulpe i
revaskularizacija neke su od
najaktualnijih tema u endodonciji
pulpnog tkiva uzrokovanog karijesom i
potpuno ozdravljenje preostalog tkiva.
Postupak omogućuje i završetak prirodnog formiranja korijena. Takvo liječenje ima značajne prednosti u odnosu
na tradicionalno endodontsko liječenje
zubi s nezavršenim rastom korijena.

Regenerativna endodoncija

Regenerativna endodoncija danas
predstavlja još jedno uzbudljivo područje endodontskog liječenja. Prvi
put uveden 2004., koncept revaskularizacije prethodno nekrotičnog tkiva
korijenskog kanala, postao je realnost. Indikacija za takvo liječenje je
nekroza tkiva unutar kanala kod nezavršenog formiranja korijena trajnog
zuba. Protokol nalaže pristup kanalu,
debridman kanalnog prostora samo
irigacijom i umetanje uloška od antibiotske paste u razdoblju od dva tjedna. Tijekom drugog posjeta kanal se

talno tkivo. Tom procedurom ponovo
se uspostavlja proces rasta korijena i
nastavak njegovog formiranja do zatvaranja korijenskog kanala. Prednost
takvog liječenja u usporedbi s konvencionalnim postupkom apeksifikacije
ili apikalnog zatvaranja leži u postizanju veće prirodne čvrstoće dentinskih
stijenki, što i sam zub čini čvršćim i
otpornijim na lomove. Opisani protokol liječenja nastavlja svoj razvoj.

Recipročna tehnika
instrumentacije

Rotirajući Ni-Ti instrumenti predstavljaju malo čudo inženjerskog
umijeća i nastavljaju se usavršavati.
Posljednja vijest na području razvoja endodonstskih instrumenata jest
uvođenje koncepta naizmjeničnog
recipročnog kretanja. Metoda instrumentacije recipročnim pokretima
je desetljećima stara tehnika koja se

izvodi iglama od nehrđajućeg čelika
naizmjeničnim pokretima naprijed-nazad pod kutom od 45 stupnjeva. Novije
Ni-Ti sustave, koji rade prema principu recipročnog kretanja (WaveOne,
DENTSPLY Tulsa Dental; Reciproc,
VDW), pokreće mikromotor unutar
posebnog kolječnika koji tijekom postupka instrument pokreće u različitim
smjerovima. Ova tehnika podrazumijeva korištenje samo jednog instrumenta za cjelokupno endodontsko liječenje.
Za recipročno kretanje vjeruje se da
utječe na smanjenje rizika od loma instrumenta na minimum.
Obrada korijenskog kanala instrumentom recipročnim kretnjama razlikuje se od obrade rotirajućim instrumentima čije je kretanje na principu
punog okreta. Kretanje rotirajućeg NiTi instrumenta je u okretima od 360
stupnjeva. Trenutno su dostupni instrumenti u nekoliko tehničkih izvedbi, s
različito oblikovanim segmentima različite funkcionalnosti. Najnovija verzija rotirajućeg Ni-Ti instrumenta ima
oštre rubove nastale uvijanjem metala,
što je drugačija tehnika izrade u odnosu na prethodnu gdje su oštrice dobivene urezivanjem u metal (Twisted Files,
Axis SybronEndo). Prednost izrade
uvijanjem metala naspram urezivanja
je u očuvanju zrnate strukture materijala. Ovakva metoda proizvodnje osigurava najbolja svojstva, kao na primjer,
visoku otpornost na ciklični zamor materijala, u usporedbi s drugim instrumentima. Hashem i sur. demonstrirali
su učinkovitost ovih instrumenata u
pogledu očuvanja originalnih zakrivljenja, bolje centriranosti instrumenta
unutar zakrivljenog kanala, smanjenje
neželjenog uklanjanja dentina tijekom
postupka u usporedbi s drugim sustavima endodontskih instrumenata koji se
trenutno mogu pronaći na tržištu.
Ključna razlika između konvencionalnih rotacijskih instrumenata i instrumenata naizmjenično recipročnog
kretanja je tok uklanjanja dentinskog i
pulpnog debrisa tijekom instrumentacije. Dok rotirajući instrumenti debris
usmjeravaju koronarno i izvan kanala,
konstantno naizmjenično recipročno
kretanje unutar kanala jednog instrumenta može potencijalno dovesti do
apikalnog nakupljanja debrisa. Potiskivanje dentinskog i pulpnog debrisa
apikalno može uzrokovati periapikalnu
iritaciju. Taj neželjeni učinak može se
svesti na minimum ako je riječ o iskusnom kliničaru koji se striktno pridržava odgovarajuće tehnike rada.
Napomena uredništva: Cijeli
popis literature dostupan na upit.


[5] =>

[6] =>
6

Specijal: Endodoncija

Dental Tribune Croatian Edition

Recipročna instrumentacija
– pripadaju li lomovi instrumenata prošlosti?
Recipročna kretnja nije
novost

Recipročna kretnja u instrumentaciji korijenskog kanala nije novost.
Ona se temelji na Balanced-Force
tehnici koju je 1985. opisao Roane u
svojoj publikaciji1. U svom je radu naveo nekoliko istraživanja koja su opisivala lomove tadašnjih standardno
korištenih instrumenata od nehrđajućeg čelika. Zbog isključivo rotirajućeg rada instrumenata u kanalu su
se često događali lomovi. Kako bi se
suprotstavio tim lomovima, Roane je
zaključio da bi nakon rotacije u smjeru kazaljke na satu trebala uslijediti
rotacija suprotno od smjera kazaljke
na satu radi rasterećenja instrumenta. Dokazao je da su se kod njegove
tehnike instrumentacije rjeđe događali lomovi. No, to nije bila jedina
prednost Balanced-Force tehnike. Izmjeničnim kretnjama instrumenata
dodatno je bolje očuvana zakrivljena
anatomija kanala.
Spili i sur. su 2005. naveli kako
lomovi i u doba NiTi-instrumenata
ostaju problem. U gotovo 8500 slučajeva koji su stručno instrumentirani
ručnim ili strojnim tehnikama, u 3,3
posto slučajeva došlo je do loma instrumenta2. Ako se gledaju isključivo strojni rotirajući NiTi-instrumenti,
stopa prijeloma, prema literaturi, povećava se i do 5 posto.

Lomovi instrumenata

Kod lomova instrumenata razlikuju se dvije vrste loma: torzijski lom
događa se kada vrh instrumenta zapne u apikalnom dijelu korijenskog
kanala, dok se koronarni dio nastavi okretati. To rezultira plastičnom
deformacijom koja može dovesti
do loma instrumenta. Ta vrsta loma
može se spriječiti ako se koriste
motori koji kontroliraju okretni moment. Individualnim podešavanjem
okretnog momenta za svaki instrument motor prepoznaje kada je sila
kojoj je izložen instrument prevelika,
nakon čega ga zaustavlja i okreće u
suprotnom smjeru, čime se obično
izbjegava lom.
Veliki izazov predstavlja lom zbog
zamora materijala. Višestrukom uporabom instrumenata i rotacijom instrumenata u zakrivljenim kanalima
dolazi do zamora metalne strukture,
što u konačnici dovodi do loma instrumenta.
Novija istraživanja usporedila su
rizik od loma zbog zamora rotirajućih instrumenata s instrumentima
koji rade recipročnom kretnjom. Gavini i sur. su 2012. u standardiziranom zakrivljenom metalnom modelu
kanala ispitivali vrijeme i broj okretaja koji su bili potrebni da bi došlo
do loma instrumenta zbog cikličkog

Pukotine
1

2a

2b

Slika 1. Lom instrumenta. • Slika 2.a i b Revizija punjenja korijenskog
kanala RECIPROC instrumentima.

zamora3. U tu svrhu koristio je instrumente ISO veličine 25 i konusa
od osam posto koje je pri jednakoj
brzini u jednoj skupini rotirao, a u
drugoj skupini izvodio recipročnu
kretnju do loma. Uz recipročnu kretnju instrumenti su se mogli više nego
dvostruko duže vrtjeti u simuliranom
kanalu, nego kada su korišteni rotacijskom kretnjom. Autori su došli do
zaključka da recipročna kretnja znatno smanjuje ciklički zamor materijala. Te rezultate potvrdili su Kim i sur.
2012. u sličnom istraživanju. Kim je
uspoređivao instrumente za recipročnu instrumentaciju RECIPROC R25
i WaveOne Primary s rotirajućim
instrumentima ProTaper F24. Opet
su recipročni instrumenti pokazali
znatno smanjenje cikličkog zamora
u odnosu na rotacijske instrumente.
Stoga se prema današnjim spoznajama može zaključiti da recipročna
tehnika povećava otpornost instrumenata na lomove zbog zamora. Preporuke proizvođača da se recipročni
instrumenti bacaju nakon prve uporabe, još su jedna mjera opreza kako
bi se spriječili lomovi. Otežano čišćenje i sterilizacija rabljenih instrumenata mogu promijeniti svojstva ma-

terijala i učinkovitost oštrica. Zamor
korištenih instrumenata ne može se
prepoznati golim okom.

Instrumentacija

Neobjavljeno istraživanje sa Sveučilišta u Baselu pokazuje da nema
značajnih razlika u centriranju simuliranih zakrivljenih kanala recipročnim instrumentima u odnosu na
rotirajuće instrumente. To se odnosi
i na uzorke koje su instrumentirali
iskusni endodonti, kao i na one neiskusnih studenata. Iz toga se može
zaključiti da su i rotirajući i recipročni sustavi jednostavni za korištenje
neiskusnom korisniku. Studentima
je za instrumentaciju rotirajućim
instrumentima trebalo značajno više
vremena nego s recipročnim sustavima. Međutim, razlike kod recipročne instrumentacije između skupina
korisnika nisu bile statistički značajne. To znači da je studentima za
instrumentaciju plastičnih blokova
recipročnim instrumentima trebalo
približno jednako vremena kao iskusnim endodontima.
Kratko vrijeme instrumentacije recipročnim instrumentima također su
opisali Bürklein i sur. 2013. godine5.

U aktualnim istraživanjima ispitivalo se uzrokuju li sustavi za strojnu
obradu kanala, posebice oni koji koriste recipročne kretnje, mikropukotine dentina tijekom instrumentacije.
Pritom je rad iz Münstera u prošloj
godini izazvao pomutnju6. Donji
prednji zubi instrumentirani su dvama rotirajućim i dvama recipročnim
sustavima. Nakon instrumentacije
zubi su prerezani horizontalno kako
bi se ispitalo jesu li postojale pukotine u dentinu. Svi sustavi korišteni
u istraživanju uzrokovali su pukotine u dentinskim stijenkama tijekom
instrumentacije. Zubi koji su instrumentirani recipročnim kretnjama,
međutim, imali su znatno više pukotina. Stoga je recipročni način rada u
tom istraživanju doveden u pitanje.
Druga istraživanja koja su istraživala stvaranje pukotina u kanalu
djelomično su pokazala drukčije rezultate. Rezultati Liua i sur. iz 2013.
sa sličnim studijskim dizajnom ukazuju na to da rotirajući instrumenti
uzrokuju više pukotina na donjim
prednjim zubima od recipročnih
sustava7. Istraživanje provedeno na
donjim kutnjacima pokazalo je da
je rizik od mikropukotina najmanji
kod ručnih instrumenata. Rotirajući
sustavi, međutim, povezani su s dvostruko većom opasnosti od nastanka
mikropukotina u usporedbi s recipročnim sustavima8.
Ako se pokušaju sažeti današnje
spoznaje o indukciji pukotina recipročnim sustavima zbog vrlo heterogenih rezultata, nije moguće dati
konačni iskaz. Međutim, oprez je
svakako potreban kada se gracilni
korjenovi instrumentiraju velikim
instrumentima recipročnom tehnikom. Na to prije svega ukazuje prvo
navedeno istraživanje u kojem su donji prednji zubi instrumentirani samo
40/06 instrumentom6.

Potiskivanje debrisa preko
apeksa

Potiskivanje debrisa preko apeksa
često se dovodi u vezu s postoperacijskom boli. Tri in vitro istraživanja, u
kojima je mjerena ekstruzija debrisa
recipročnom instrumentacijom, pokazala su međusobno kontradiktorne
rezultate. Bürklein i Schäfer u svom
istraživanju pronašli su da se recipročnom instrumentacijom potiskuje
gotovo dvostruko veća količina debrisa preko apeksa, nego rotirajućim
instrumentima5. Novije istraživanje
s dvama rotirajućim sustavima za
pripremu (ProTaper i Revo-S), samoprilagodljivom instrumentu (SAF
= Self Adjusting File) i recipročnim
sustavom RECIPROC, nisu pronašli
značajne razlike u količini potisnutog

debrisa9. Tinoco i njegov tim u svom
su istraživanju pokazali da se rotirajućom obradom kanala potiskuje više
bakterija preko apeksa nego recipročnom instrumentacijom10.
In vitro istraživanja mogu biti indikativna, ali se ne mogu izravno usporediti s kliničkom situacijom. Upitno
je i dalje u kojoj je mjeri potiskivanje
debrisa preko apeksa uzrok postoperativne tegobe i koja se količina potisnutog debrisa smatra graničnom
za uzrokovanje problema. Stoga su
potrebna dodatna, po mogućnosti in
vivo istraživanja, kako bi se mogao
donijeti zaključak.

Revizija

Novija istraživanja navode da je
recipročnom instrumentacijom moguće revidirati punjenje korijenskog
kanala. Dr. Klaus Neuhaus sa Sveučilišta u Bernu predstavio je prve
obećavajuće rezultate o reviziji korijenskog punjenja. Recipročni instrumenti mogu predstavljati alternativu
rotirajućim instrumentima za reviziju. Međutim, nedostaju znanstveni
dokazi koji bi potvrdili superiornost
recipročnih instrumenata u odnosu
na rotirajuće u endodontskoj reviziji.

Zaključak

Mehanizam recipročne kretnje
endodontskih instrumenata pokazuje mnoge prednosti u odnosu na
isključivu rotaciju. Instrumenti su
u recipročnom načinu rada otporniji
na lomove u usporedbi s rotirajućom
kretnjom. Zub se s manjim brojem instrumenata može potpuno obraditi u
kraćem vremenu bez većih promjena
anatomije kanala. Trendovi pokazuju
da se recipročni instrumenti osim za
obradu korijenskog kanala mogu koristiti i za reviziju punjenja.
Znanstveni dokazi trenutno još
nisu dovoljni da bi odgovorili na sva
pitanja. Tako je stvaranje mikropukotina već i kod rotirajuće obrade ostalo
neriješeno pitanje koje je sada s recipročnim instrumentima ponovno
otvoreno. Potiskivanje debrisa preko
apeksa također je nepoželjna nuspojava strojne obrade kanala čiji značaj
još nije razjašnjen.

O autoru
Mauro Amato, dr. med. dent.
Zavod za
parodontologiju,
endodonciju i
karijesologiju
Sveučilišna bolnica za dentalnu
medicinu
Hebelstr. 3, 4056 Basel, Švicarska
Tel:. + 41 61 2671259
mauro.amato@unibas.ch


[7] =>
Specijal: Endodoncija

Dental Tribune Croatian Edition

1

®

RECIPROC SUSTAV –
je li moguća instrumentacija
samo jednim instrumentom?
Morfologija korijenskih kanala otežava njegovu ravnomjernu
obradu i zaglađivanje bez da se pri
tome promijeni anatomija. Može li
se to stvarno postići samo jednim
instrumentom? To obećava recipročni sustav.
Klasična primjena NiTi instrumenata podrazumijeva rotirajuću kretnju, u idealnom slučaju ograničenu
motorom s kontroliranim okretnim
momentom. Među mnoštvom NiTi
instrumenata dostupnih na tržištu pri
odabiru dva parametra igraju ključnu
ulogu: sugirnost korištenja (fleksibilnost i rizik od loma) kao i preglednost, tj. jednostavnost sustava.

Princip recipročne
instrumentacije i simultanog
oblikovanja

Recipročni instrumenti dentin korijenskog kanala najprije skidaju supotno smjeru kazaljke na satu, nakon
čega slijedi rasterećenje instrumenata u smjeru kazaljke na satu. Potrebne
oko četiri sekvence recipročnih kretnji da instrument završi jedan ciklus.
Kutovi recipročne kretnje prilagođeni su tako da instrumenti u interakciji s endomotorom ne mogu prijeći
svoje granice elastičnosti. Time se
rizik od loma instrumenta svodi na
minimum.

koji kontrolira okretni moment gotovo u potpunosti može eliminirati
rizik od torzijskog loma2.

Preglednost sustava
2

3

Slika 2. RECIPROC® instrumenti – crveni (R25) za uske kanale, crni (R40)
za srednje kanale i žuti (R50) za široke kanale • Slika 3. Presjek instrumenta

RECIPROC® sustav proizvođača
VDW uključuje tri instrumenta koji
su označeni ISO-bojama (slika 1.).
R25 kanal instrumentira na promjer
0,25 mm, uz konus od 0,08 u prvih
nekoliko apeksnih milimetara. R40
instrumentira promjer od 0,40 mm,
s konusom od 0,06 i R50 promjera
od 0,50 mm, s konusom od 0,05.
Proizvođač navodi da su instrumenti izrađeni od tzv. M-Wire® nikaltitana. Postupkom termičke obrade
M-Wire® navodno postiže veću otpornost na ciklički zamor od tradicionalnih NiTi unstrumenata, ali i
veću fleksibilnost. Vrh instrumenta
ne reže i ima poprečni presjek slova
S (slika 2.).

Fleksibilnost i sigurnost

Preduvjet za sigurnu strojnu endodonciju pravilan je oblik trepanacijskog otvora. Važno je postići
pravocrtan pristup i klasificirati ka-

nalni sustav. Što su korijenski kanali
zakrivljeniji, zahtjevnije je osigurati
dobar pristup. Kod recipročnog načina rada proširenje ulaza u kanale
nije obavezno.
RECIPROC® instrumenti sterilno
su pakirani i ne mogu se sterilizirati
ili autoklavirati i stoga su namijenjeni isključivo jednokratnoj uporabi.
To povećava sigurnost i smanjuje
rizik od loma na najmanju mjeru u
odnosu na instrumente kod kojih je
moguće višestruko korištenje1.
Instrumente nakon svakog koraka
treba vizualno provjeriti na znakove
trošenja, također radi smanjenja rizika od loma. Dok torzijski lom nastaje
zbog prekoračenja okretnog momenta specifičnog za određenu leguru u
korijenskom kanalu, do loma zbog
zamora može doći kad se u zakrivljenim kanalima instrumenti koriste i
nakon nepovratnih promjena stukture materijala. Primjena endomotora

7

“Osiguravanje prohodnosti kanala može biti izazovno i komplicirano
za što je u određenim okolnostima
potrebna kombinirana uporaba različitih čeličnih i rotirajućih NiTi instrumenata3.” Istina je da je rad s RECIPROC® sustavom zahtijeva samo
jedan instrument. Također je istina
da za razliku od mnogih sustava, nije
potrebno koronarno proširenje ulaza
u kanala. No ipak je potrebno osigurati prohodnost kanala; ograničavanje na samo jedan instrument neće
biti dovoljno za sve kliničke situacije. Ono što endodontsko liječenje
čini uspješnim dosljedan je protokol
ispiranja. Istraživanja su pokazala
da je za djelotvornu eliminaciju bakterija presudno intenzivno ispiranje
kanalnog sustava jer se mehaničkim
čišćenjem može dohvatiti maksimalno 65 posto površine stijenki kanala.
Važno je kombinirati različite otopine u dovoljnoj koncentraciji, po mogućnosti uz zvučnu ili ultrazvučnu
aktivaciju.

Zaključak

RECIPROC® sustavom mogu se

Slika 1. RECIPROC® sustav za
strojnu endodonciju

postići jednako dobri rezultati kao
sa sustavima koji uključuju slijed
instrumenata 5-8. Praktičar mora
poznavati morfologiju korijenskog
kanala, kao i svojstva materijala i
instrumenata koje koristi. Jedina
prednost sustava sa slijedom instrumenata je to što je terapeut prisiljen
na češće ispiranje zbog česte promjene instrumenata. No ako se kod
recipročnog instrumentiranja primjenjuje strogi protokol ispiranja, ta se
prednost gubi. Iz mog iskustva, rizik
od loma instrumenta znatno je manji
kod RECIPROC® sustava te se rjeđe
javljaju komplikacije poput stvaranja
stepenica i premještanja korijenskog
kanala. Subjektivno se doima da je
rezanje dentina mnogo učinkovitije
s RECIPROC® sustavom. U slučaju
nabave novog sustava ili prelaska
na strojnu endodonciju smatram da
prevladavaju prednosti recipročne
tehnike.

O autoru
Kristina Džeko Varga
Ordinacija dentalne medicine Kristina Varga
Friedrich-Ebert-Anlage 11a
63450 Hanau, Njemačka
kontakt@zahnarzt-hanau.net
www.zahnarzt-hanau.net

ProTaper Next™ – nova generacija NiTi instrumenata
ProTaper Next™ je prvi predstavnik
nove generacije nikal-titanskih instrumenata. S prethodnim sustavom
(ProTaper Universal ™) osim naziva
nema više mnogo sličnosti: još uvijek
se radi o sporo rotirajućim instrumentima sustavu s aktivnim oštricama,
koji kanal oblikuju s promjenjivom
koničnošću. Ima mandrel skraćen na
11 mm i izrađen je od M-Wire NiTi
žice koja je 400 posto otpornija na
zamor materijala.
Posve novi oblik ProTaper Next™
temelji se na ideji “vijugajućih instrumenata” dr. M. Scianambloa iz SADa: ProTaper Next™ instrumenti imaju
simetričan pravokutan poprečni presjek koji je u odnosu na rotacijsku os
pomaknut tako da se os središta mase
vijuga oko osi rotacije instrumenta,
slično lentulo spirali. Kao rezultat
nastaje instrumenat koji ima mnogo
više prostora za rezanje dentina uz
veću učinkovitost rezanja, veću fleksibilnost, manji moment opterećenja
tijekom instrumentacije, veći otpor na
lom, mnogo lakše vođenje i bolji taktilni osjećaj. Time se i kompliciraniji
kanali mogu strojno obraditi, a navodno se bolje čuva i izvorna anatomija
kanala tijekom instrumentacije.
Zahvaljujući spiralnom obliku in-

ProTaper Next™ sustav za strojnu endodonciju

strument u slučaju djelovanja prejake
sile djeluje kao svojevrsna opruga:
višak sile pohranjuje i nakon rasterećenja iskorištava je za oblikovanje
kanala. Slično manualnoj „balanced
force“ tehnici po Roaneu sile se uravnotežuju.
Postoji pet veličina instrumenata
(X1 = 017 /0.04T; X2 = 025 /0.06T;
X3 = 030/0.075T; X4 = 040/0.65T i
X5 = 050/0.06T) u tri duljine (21 mm,
25 mm i 31 mm), od kojih se obično
nakon osiguravanja prohodnosti koriste samo dva do tri. Instrumenti se
isporučuju u sterilnom pakovanju i

preporučuje se jednokratna uporaba,
ne samo iz higijenskih razloga, nego
i zbog fizičkih svojstava. Naime, instrumenti imaju samo dva aktivna
brida i uvelike je smanjen slijed pa je
mnogo veće opterećenje.

Način rada i preporučeni
tijek instrumentacije

ProTaper Next™ instrumenti koriste
se uz stalnu rotaciju s 250 – 300 okretaja u minuti i ograničenje okretnog
momenta od 2 Ncm ili manje, po mogućnosti bez pritiska prema apikalno.
Postupci su sljedeći:

1. Stvaranje pravocrtnog pristupa
kanalu.
2. Tankim ručnim instrumentom
ispitati kanal, odrediti radnu duljinu,
provjeriti i osigirati prohodnost.
3. Stalno ispirati i putanju instrumenta prema potrebi definirati i proširiti ručnim ili posebnim rotirajućim
instrumentima (npr. Path-Files™).
4. U vlažne kanale (NaOCl ili lubrikant) unijeti ProTaper Next™ X1
instrument do radne duljine.
5. Nakon toga unosi se ProTaper
Next™ X2 do pasivnog dosezanja
radne duljine.
6. Provjeriti vrh instrumenta ProTaper Next™ X2; ako je ispunjen dentinom, obrada je gotova. Slijedi proba
master-gutaperke odgovarajuće veličine i kanal se dezinficira.
7. Alternativno se foramen može
izmjeriti fleksibilnim ručnim instrumentom (npt. NiTi-Flex™) veličine
025; ako taj instrument doseže radnu
duljinu i tijesno leži u kanalu, instrumentacija je završena i može se prijeći
na dezinfekciju.
8. Ako ručni instrument 025 uz
postignutu radnu duljinu ne zapinje
u kanalu, instrumentaciju bi trebalo
nastaviti ProTaper Next™ X3 i prema potrebi ProTaper Next™ X4 ili

ProTaper Next™ X5 instrumentom
i nakon svakog ručnim fleksibilnim
instrumentom (npr. NiTiFlex™) odgovarajuće veličine, tj. 030, 040 ili
050, izmjeriti foramen.
Tijekom instrumentacije redovito ispirati, nakon svakog ProTaper
Next™ instrumenta rekapitulirati
malim ručnim instrumentom i ponovno isprati.

Zaključak

ProTaper Next™ konceptualno je
potpuno nov, vrlo učinkovit sustav za
strojnu instrumentaciju. Malim brojem instrumenata i vrlo složeni kanalni sustavi mogu se potpuno zadovoljavajuće obraditi. Jednostavniji kanali
mogu se također obraditi sa nekoliko
instrumenata kao što obećavaju i drugi sustavi (npr. WaveOne™ ili RECIPROC®), u idealnom slučaju, čak i sa
samo jednim instrumentom.

O autoru
Dr. med. dent. Beat Suter
Freiburgstr. 2
3008 Bern, Švicarska
Tel.: +41 31 3822233
bsuter@compuserve.com


[8] =>
8

Specijal: Endodoncija

Dental Tribune Croatian Edition

Zašto i kako koristiti endometar?
Autor: dr. L. Stephen Buchanan, SAD

Endometar je moj “najbolji prijatelj” u liječenju korijenskog kanala. Od svih uređaja koje koristim
u praksi, endometar mi je najneophodniji (slika 1.). To potvrđuje i
činjenica da većina endodonata koristi endometre za određivanje duljine korijenskih kanala koje liječe.
Zašto uopće koristiti endometar?
Kratak pregled literature otkriva da
konvencionalne rendgenske snimke
mogu samo u do 80 posto slučajeva
pomoći u točnom određivanju duljine, dok su endometri točni u 97
posto slučajeva. Jedan od najgorih
endodontskih koncepata ikada bila je
preporuka da se korijenski kanal instrumentira i puni do određene udaljenosti od apeksa korijena –strategija
temeljena na prosječnom položaju
apeksnog otvora.
Nažalost, nitko od naših pacijenata
nije prosječan. Svaki korijenski kanal u koji uđete u idućih 35 godina
svoje prakse bit će drugačiji od onog
prethodnoga. Pa kako onda može
funkcionirati zamisao da proizvoljno
odredimo apeksne dimenzije na temelju prosjeka? Ne baš najbolje. Ako
odlučimo da se svi uski kanali trebaju
proširiti do veličine instrumenta # 35,
na kraju instrumentacije često ćemo
imati jedan od dvaju negativnih ishoda: apeksna destrukcija ili nepotpuna
instrumentacija. Tako je i s određivanjem duljine.
Uz endometar odmah ćete znati
kada ste dosegnuli kraj korijenskog
kanala s najmanjim, inicijalnim instrumentom – podatak koji je od
presudne važnosti kako bi se spriječilo razaranje apeksnog otvora. Bez
endometra nikada nećete znati gdje
se nalazite u korijenskom kanalu dok
ne umetnete proširivač veličine #15
na procijenjenu dužinu i snimite rendgensku snimku; u malim zakrivljenim kanalima kutnjaka to može biti
pogubno. Prekratka inicijalna instrumentacija u uvjerenju da je dosegnuta
puna duljina može uzrokovati stvaranje čepa, dok preduboka instrumentacija kanale zakrivljene u apeksnim dijelu može izravnati – posljedice koje
se događaju češće nego što mislimo.
Ipak, mnogi, čak i većina doktora
dentalne medicine ne koriste endometre. Zašto? Mnogi nisu imali uspjeha pri prvoj uporabi. To nije iznena-

đenje; endometri su vrlo osjetljivi na
proceduralne greške.
Ovdje su ključne točke o kojima
treba voditi računa kada koristite endometar:

veći od inicijalnog instrumenta djeluje gotovo svaki put kada prvi ili drugi
instrument daju dvosmislene signale. Veći instrument u kombinaciji s
lubrikantom tijekom elektroničkog
određivanja duljine riješit će problem
promjenjivog signala kod većine endometara.

1

1. Stanje endometra

Provjerite ispravnost endometra,
stanje baterija, kabela i ispitivača koji
se spaja na endodontske instrumente
(slika 2.). Radi se o osjetljivim elektroničkim uređajima koji se mogu
oštetiti u slučaju pada ili udarca. Budite nježni s njim. Kad signal pokazuje pola jačine, napunite baterije ili
ih zamijenite za set novih. Nakon ponovljenog autoklaviranja može doći
do oksidacije ispitivača koja može
inhibirati provođenje signala. U tom
slučaju potrebno je metalne dijelove
očistiti četkicom za svrdla.
U idealnom slučaju preporučuje se
koristiti ravne pozlaćene ispitivače (to
sprečava oksidaciju). To su po mom
iskustvu najbolji ispitivači (slika 3.).
Najmanje praktičnima smatram ispitivače u obliku kukica s oprugama
koje se najčešće koriste u praksi tako
da se zakače na vratni dio instrumenta. One su preširoke da stanu između
gumenog graničnika i drške u kanalima dužima od 22 mm. Ispitivači
pričvršćeni na instrument tijekom
ispitivanja kanala narušavju taktilni
osjećaj, povećavajući rizik od oštećenja krivudave apikalne anatomije.
Ravni ispitivači mogu se privremeno odložiti na gazu natopljenu alkoholom koja se nalazi na pacijentovoj
pregači, dok je kukica ispod koferdama zakačena za usnicu pacijenta na
suprotnoj strani od zuba koji se liječi
sa zaslonom endometra u vidnom polju. Kada je približno dosegnuta procijenjena duljina, ispitivač se jednostavno uzima ispod pacijentove brade
i dodiruje se dostupni dio instrumenta
između gumenog graničnika i drške
(slika 4.).
Instrumentom u ruci ulazi se dublje u kanal dok mjerač na zaslonu ne
dosegne najudaljeniji crveni indikator “apeksa”, a instrument se polako
okreće u smjeru suprotnom od smjera kazaljke na satu, dok indikator ne
pokaže oznaku “0,5 mm” i zelena
traka nasuprot te oznake ne prestane
treptati.
Vodilice je obično potrebno zamijeniti svakih šest do 12 mjeseci.
Izbjegavati autoklaviranje kabela en-

5. Koristite endometar
što češće

Koristite endometar u svakom kanalu koji liječite i postat ćete stručnjak. Izvlačenje endometra iz kuta
prašnjavog ormara jednom u dva
mjeseca, kada rendgensko određivanje duljine ne funkcionira, i očekivati
trenutni uspjeh nije realno. Isto tako,
kad imam endometar, mogu biti na
misiji u pustinji bez ikakve dodatne
opreme i napraviti pristojnu endodonciju bez rendgenske snimke. Nabavite
endometar ako ga već nemate i koristite ga svaki put – endodoncija će
vam postati mnogo zabavnija.

Slika 1. Osigurajte da je endometar spreman za rad, provjerite stanje
baterija, žica i ispitvača.

3

6. Radiološko određivanje
duljine
Slika 2. Ovaj ravni ispitivač ima pozlaćeni radni
dio radi sprečavanja oksidacije.
Slika 3. Kada se dosegne procijenjena radna duljina, ispitivač
se jednostavno prisloni na vrat instrumenta.

dometra i ispitivača nije dobro, a visoke temperature i para s vremenom
oštećuju izolaciju, tako da to treba
prihvatiti i nakon određenog razdoblja promijeniti kablove.

2. Pristupni kavitet

Oblikujte primjeren pristupni kavitet. Često me pitaju kako koristim
endometar kada radim u blizini metalnih nadomjestaka jer je tada teško
izbjeći kratke spojeve signala. Važno
je osigurati nesmetani pristup instrumentu tako da bez problema dopire
do svakog kanala bez značajnijeg savijanja.
Dobro oblikovan pristupni kavitet
omogućit će jednostavno držanje instrumenta podalje od metalne krunice ili ispuna. Instrument centrirajte
unutar kanala i usmjerite pozornost
na zaslon endometra dok instrument
pomičete naprijed-natrag, dok ne dosegnete ponovljivu duljinu. Potrebno
je samo malo vježbe. Ne želim se hvaliti, ali nemam više nikakvih većih

2

poteškoća pri korištenju endometara
kroz metalne nadomjeske, čak mi je
to draže nego raditi na zubima uništenim karijesom.

3. Upotreba lubrikanta

Koristite sredstva za podmazivanje, kao što je RC Prep ili ProLube
umjesto NaOCl-a tijekom elektronskog određivanja duljine. To je ujedno
i drugi uvjet za uspješan rad kroz pristupne kavitete okružene metalom.
Zapravo, uvijek se na početku preporučuje pristupni kavitet ispuniti lubrikantom kako bi se spriječila apeksna
blokada.
Pritom je najbolje koristiti male instrumente kroz lubrikant u suvišku.
Osim toga, prema kliničkom iskustvu, lubrikant dodatno olakšava prolaz kroz male zakrivljene kanale.

4. Veličina instrumenta

Uzmite veći instrument kod dvojbenih mjerenja duljine. Prelazak na
instrument jednu ili dvije veličine

Prestanite određivati duljinu rendgenskim snimkama. Zapamtite, one
su točne samo u 80 posto slučajeva u
odnosu na 97 posto s endometrima.
Pa što onda postižemo kada prestajemo sa svime da bismo snimili RTG
za određivanje duljine? Da bismo vidjeli kako instrument izlazi iz kanala
obično je potrebno nekoliko snimki –
čemu onda sve to?
Nadalje, zakrivljeni kanali mijenjaju duljinu dok se instrumentiraju. Korištenjem endometra nakon
svakog instrumenta uobičajeno
je zabilježiti gubitak ¼ - ½ mm
duljine kanala prelaskom s instrumenta 08 na instrument 10, samo
izravnavanjem izvorno nepravilnog kanala. Onda bi nakon svakog
instrumenta trebalo snimiti RTG
za određivanje duljine?
Umjesto trošenja vremena na radiološke snimke kako bi se odredila
duljina koja će se ionako promijeniti
nekoliko minuta kasnije, radije razmislite o strojnoj endodonciji. Doslovno mogu obaviti pola endodoncije u manje vremena nego što obično
traje snimanje RTG-a iz dobrog kuta.
Eventualno se može na kraju radi
provjere prije punjenja snimiti RTG
s gutaperkom u kanalu, iako to nije
neophodno.

Endometar precizniji od CBCT-a
Elektronsko određivanje duljine
postalo je zlatni standard u posljednjih nekoliko godina. Njemačka
udruga za liječenje zubi, usne šupljine i čeljusti (DGZMK) potvrdila je
u saopćenju da je ta tehnika bolja od
određivanja radne duljine s konvencionalnim snimkama. Međutim, 3D
radiografija (CBCT) pruža dodatnu

mogućnost određivanja endodontske
radne duljine. U istraživanju provedenom na Sveučilištu u Granadi u
Španjolskoj ocjenjivana je točnost
određivanja radne duljine na temelju
tih suvremenih metoda. U tu svrhu 150 izvađenih zubi nasumično
je podijeljeno u pet skupina. Radne
duljine određene su elektronski s

pomoću RAYPEX 6 endometra u
četiri skupine u suhim uvjetima1 ili
u prisutnosti triju različitih otopina
za ispiranje. Radne duljina pete skupine određene su radiološki CBCT
skenom. Mjerne točke bile su glavni
foramen i apikalno suženje. Rezultati dobiveni elektronskim mjerenjem
bili su pouzdaniji nego oni dobiveni

CBCT snimkom, osobito u pogledu određivanja glavnog foramena.
Istraživanje je potvrdilo da je korišteni endometar (RAYPEX 6) pouzdaniji u određivanju radne duljine od
CBCT-a.
Istraživanje i kompletan popis
literature dostupni online na http://

onlinelibrary.wiley.com/doi/
10,1111/iej.12140/abstract_

Kontakt
VDW
info@vdw-dental.com
www.vdw-dental.com


[9] =>
Specijal: Endodoncija

Dental Tribune Croatian Edition

9

Korijen u obliku slova S – jedan
od najvećih izazova u endodonciji

1

2

3

4

Slika 1. Dijagnostička rendgenska snimka zubi 45 i 44 • Slika 2. Rendgenska snimka s master-gutaperkom u zubu 45 i Hedström iglicom u zubu 44
• Slika 3. Rendgenska snimka s master-gutaperkom u zubu 44 • Slika 4. Rendgenska snimka nakon punjenja kanala zubi 45 i 44
Autor dr. Friedrich Müller, Njemačka

Osamdeset jednogodišnja pacijentica došla je s tipičnom pulpitičnom boli na desnoj strani donje
čeljusti. Ispitivanje vitaliteta pokazalo je prolongiranu pozitivnu
reakciju zuba 45 i negativnu reakciju zuba 44. Ispitivanje perkusijom pokazalo je suprotne rezultate; nije bilo reakcije zuba 45 uz
blago pozitivnu reakciju zuba 44.
Rendgenskom snimkom otkrivena je apikalna lezija endodontskog
porijekla na zubu 44, dok na zubu
45 nije bilo patoloških nalaza.
Iako je endodontska lezija na zubu
44 morala biti prisutna već nekoliko mjeseci s obzirom na dimenziju,
uzrok akutne boli bio je zub 45. Nadalje, snimka je pokazala morfologiju korijena zuba 44 u obliku slova S,

što endodontsko liječenje nije činilo
samo otežanim, nego i pravim izazovom.
Pulpne komore oba zuba otvorene
su nakon anestezije te je dijagnoza
ireverzibilnog pulpitisa zuba 45 i infektivne nekroze zuba 44 potvrđena
intrakoronalnom inspekcijom. Dok
je produženo intrakanalno krvarenje
uočeno na zubu 45, iz zuba 44 izbio
je gnoj.
Nakon ispiranja 3%-tnim natrijevim hipokloritom, endometrom je
izmjerena radna dužina od 21 mm
na zubu 45. Čišćenje i oblikovanje
korijenskog kanala zuba 45 završeno je u prvom posjetu. Kombinacija
tetraciklina i kortizona unesena je u
korijenski kanal do pune duljine.
U zub 44 uvedena je Hedström
iglica (ISO 08/02) kako bi se drenirao gnoj. Druga faza liječenja zuba
44 također je uključivala dreniranje

5

6
Slika 5. Trepanacijski otvor i pristupni kanal
Slika 6. Zatvaranje pristupnog otvora kompozitnim materijalom

i ispiranje, kao i mjerenje radne duljine endometrom čime je dobivena
vrijednost od 21 mm. Nakon ručnog
čišćenja i oblikovanja kanala Hedström iglicama recipročnim kretnjama i ispiranjem, snimljena je rendgenska snimka kojom je potvrđena
duljine korijenskog kanala. U trećem
posjetu potvrđena je radna duljine i
oba korijenska kanala napunjena su

gutaperkom kombinacijom tehnika
toplog i hladnog punjenja.
Kao što se može vidjeti, jedan od
glavnih rizika kod instrumentacije
kanala u obliku slova S je izravnavanje zakrivljenosti. Zbog toga ne bi
trebalo koristiti instrumente deblje
od ISO 25 kako bi se spriječilo slučajno slabljenje ili strip perforacija
unutarnjeg zavoja.

O autoru
Dr. Friedrich Müller
Specijalist parodontologije, implantologije i endodoncije
Privatna stomatološka ordinacija
Dr. Janine + Dr. Friedrich Müller
Tannenring 76
65207 Wiesbaden-Auringen
Njemačka
www.muellerzahnaerzte.de


[10] =>
10

Specijal: Endodoncija

Dental Tribune Croatian Edition

Mineralni trioksidni agregat:
cement za sva godišnja doba
Autor Dr. Gary Glassman, Kanada

Patološke reakcije zubne pulpe i
periradikularnog tkiva javljaju se
kada su ta tkiva izložena mikroorganizmima. U eksperimentalnim
uvjetima pulpa i periradikularna
tkiva ne pokazuju patološke reakcije i s time povezane lezije kada su
izložene bakterijama1,2. Zaključak:
mikroorganizmi su glavni iritansi
u zubnoj pulpi i parodontu te je
brtvljenje putova komunikacije
između korijenskog kanala i periradikularnog tkiva imperativ ako
se želi spriječiti propuštanje bakterija.
Idealni materijal za ortogradno i
retrogradno punjenje koji zatvara putove komunikacije između kanalnog
sustava i okolnih tkiva ne smije biti
toksičan, ne smije biti kancerogen,
treba biti biokompatibilan, netopljiv u
staničnoj tekućini i dimenzijski stabilan3,4. Nadalje, prisutnost vlage ne bi
trebala utjecati na njegovu sposobnost
brtvljenja; trebao bi biti jednostavan
za korištenje i biti radioneproziran
radi vidljivosti na rendgenskim snimkama4. Budući da dostupni materijali
koji se koriste u endodonciji ne posjeduju ta “idealna” svojstva4, razvijen je
mineralni trioksidni agregat (MTA)
koji je u početku preporučen kao
materijal za trajno punjenje kanala, a
nakon toga se koristio za prekrivanje
pulpe, pulpotomiju, apeksogenezu,
stvaranje apikalne barijere kod zubi
s otvorenim apeksom, popravak
perforacija korijena i, nedavno, za
revaskularizaciju. MTA je prepoznat
kao bioaktivni materijal5,6. Pokazalo
se da MTA zabrtvljuje putove komunikacija između korijenskih kanala i
okolnog tkiva čime znatno smanjuje
bakterijsku migraciju7. Sastoji se od
sitnih hidrofilnih čestica koje se vežu
u prisutnosti vode, a čine ih trikalcijev
silikat, dikalcijev silikat, trikalcijev
aluminat, tetrakalcijev aluminoferit,
kalcijev sulfat dihidrat (gips) i bizmutov oksid za radioneprozirnost8.
Portland cement je najčešći tip cementa u općoj uporabi diljem svijeta,
a koristi se kao osnovni sastojak betona, žbuke, štukature itd. Obično potječe od vapnenca. MTA je dostupan
kao sivi i bijeli MTA. Kristalna struktura i kemijski sastav oba cementa
su slični, osim što je u sivom MTA
prisutno željezo. Oba sadrže bizmutov oksid i kalcijev silikatni oksid.
Portland cement sastoji se uglavnom
od kalcijevog silikatnog oksida i ne
sadrži bizmutov oksid, ali sadrži kalij. I u sivi i u bijeli MTA proizvođača
Angelus (Angelus, Londrina, Brazil)
dodaje se kalcijev oksid kako bi se
skratilo vrijeme stvrdnjavanja, koje
je općenito predugo kod MTA cemenata drugih proizvođača (slika 1.).
MTA ima sličan mehanizam djelovanja kao kalcijev hidroksid kod
kojeg glavna komponenta materijala, kalcijev oksid, u dodiru s vlaž-

1

2

3a

3b

3c

3d

caklinskog spojišta. Potom je koronarni pristup dvostruko zabrtvljen,
prvo s MTA cementom preko krvnog ugruška, a zatim kompozitnim
cementom. Čini se da kombinacijom
dezinfekcije kanala, matrice u koju
može urastati novo tkivo i učinkovitog koronarnog brtvljenja nastaje
okruženje neophodno za uspješnu
revaskularizaciju13. Smatra se da
razvoj normalnog, sterilnog granulacijskog tkiva unutar korijenskog
kanala pomaže u revaskularizaciji i
potiče cementoblaste ili nediferencirane mezenhimske stanice periapeksa, što dovodi do odlaganja materijala na apeksu, kao i na bočnim
dentinskim stijenkama12.

Prikaz slučaja

4

5

8

6

7

Slika 1. MTA Angelus (Angelus, Londrina, Brazil) dostupan je u bočici koja se može
ponovno hermetički zatvoriti. • Slika 2. Rendgenska snimka nekrotičnog donjeg lijevog
drugog pretkutnjaka s velikim periradikularnim prosvjetljenjem s nepotpuno formiranim
korijenom. • Slike 3.a-d EndoVac sustav za ispiranje koji radi na principu negativnog tlaka (Axis/SybronEndo, SAD). • Slika 4. Nakon što je u kanal umetnut trostruki
antibiotski uložak, stavljen je privremeni ispun. • Slika 5. Izazvano je stvaranje krvnog
ugruška preko kojeg je stavljen MTA Angelus (Angelus, Brazil), a zatim je zub zatvoren
kompozitnim ispunom. • Slika 6. Na kontrolnom pregledu nakon tri mjeseci uzdužni
apikalni i lateralni razvoj dentina tekao je izvrsno. • Slika 7. Snimka nakon godinu
dana otkriva da je novi stomatolog pacijentice proveo endodotsko liječenje.

nom okolinom prelazi u kalcijev
hidroksid10. To rezultira visokom
pH vrijednošću od 12,5, što je nepovoljno za rast bakterija pa je posljedica dugoročni antibakterijski
učinak. Ali za razliku od proizvoda
na bazi kalcijeva hidroksida, kao što
je Dycal (DENTSPLY, SDA), MTA
ima vrlo nisku topljivost tako da dugoročno osigurava rubno brtvljenje.
Naposljetku, za razliku od većine
dentalnih materijala, MTA zapravo
treba vlagu da bi se vezao tako da
jamči uspjeh u vlažnom oralnom
okruženju.
Od komercijalno dostupnih MTA
cemenata, MTA Angelus je pogodan
za većinu indiciranih endodontskih
postupaka zbog svog vremena stvrdnjavanja od 10 minuta u usporedbi s
četverosatnim stvrdnjavanjem drugih komercijalno dostupnih MTA
cemenata. Također je pakiran u
spremnicima koji omogućuju točno
doziranje bez kontaminacije ostatka

cementa vlagom11.

Endodontska
revaskularizacija

Liječenje avitalnih zubi s apikalnom patologijom i nezavršenim
rastom korijena predstavlja izazov.
Predvidljivo mehaničko čišćenje
i oblikovanje kanala takvog zuba
teško je, ako ne i nemoguće. Tanke, krhke bočne dentinske stijenke
mogu puknuti tijekom mehaničkog
punjenja, a velika količina nekrotičnog debrisa sadržana u širokom
korijenskom kanalu teško se u potpunosti dezinficira12. Predstavljena
je nova tehnika revaskularizacije
nezrelih trajnih zubi s apikalnim
parodontitisom. Kanal se dezinficira kombinacijom obilnog ispiranja i
triju antibiotika. Nakon dezinfekcije
područje apeksa mehanički se nadražuje kako bi se izazvalo krvarenje u
kanal i potaknulo stvaranje krvnog
ugruška krvi na razini cementno-

Petnaestogodišnja djevojka došla
je u autorovu privatnu endodontsku
kliniku radi procjene stanja donjeg
lijevog drugog pretkutnjaka. Zdrava
mlada pacijentica došla je zbog bukalnog otoka lijevog mandibularnog
područja i nelagode nakon izravnog
pritiska na zub. Na kliničkom pregledu pacijentica nije imala simptome, a
zub se doimao intaktnim, bez karijesa.
Prisutnost caklinskog bisera na zubu
45 ukazivala je da bi jednak takav mogao biti prisutan i na tom zubu, i da je
došlo do njegovog loma u funkciji, što
je rezultiralo mikroizlaganjem i nekrozom pulpe. Zub je imao otvoren apeks
povezan s velikim prosvjetljenjem (slika 2.). Parodontološki nalaz, tj. dubine
sondiranja bile su u granicama normale za sve zube u donjem lijevom
segmentu. Test vitalliteta hladnoćom
i strujom bio je negativan, s blagom
osjetljivošću na perkusiju i palpaciju.
Zbog širine otvorenog apeksa od 4
mm i tankih dentinskih stijenki bio je
povećan rizik od loma14 pa se težilo regeneraciji pulpe tehnikom sličnoj onoj
koju su opisali Rule i Winter15 te Iwaya
i sur.16. Zub je trepaniran, dreniran je
gnoj i potvrđena je nekroza pulpe.
Korijenski kanal polako je ispran s 20
ml 5,25%-tnom otopinom NaOCl 15
minuta. Otopina je aplicirana makrokanilom i odgovarajućim nastavkom
EndoVac sustava za ispiranje pod negativnim tlakom (Axis/SybronEndo,
SAD) (slika 3.). Kanal je osušen papirnatim štapićima nakon čega je mješavina ciprofloksacina, metronidazola
i minociklinske paste pomiješana do
kremaste konzistencije, kao što su
opisali Hoshino i sur.17 i aplicirani u
kanal lentulo spiralnim instrumentom do dubine od 8 mm. Pristupni
otvor zatvoren je sterilnom vaticom
i plavim Cosmecoreom (Cosmedent,
SAD) (slika 4.).
Pacijentica se vratila tri tjedna kasnije i bila je bez simptoma. Zub je ponovno otvoren i kanal je opet ispran
s 20 ml 5,25%-tne otopine NaOCl 15
minuta. Otopina je aplicirana na jednak način kao u prvom posjetu makrokanilom EndoVac sustava. Kanal
je bio čist i suh, bez znakova upalnog

eksudata. K-iglica #30 umetnuta je u
kanal dok nije napipano vitalno tkivo
na dubini od 10 mm. Cilj je bio iritirati
tkivo da se izazove lagano krvarenje
u kanal. Krvarenje je zaustavljeno
na razini od 5 mm ispod razine caklinsko-cementnog spojišta (CCS)
i ostavljeno je 30 minuta kako bi se
stvorio krvni ugrušak na toj razini.
Nakon 30 minuta potvrđena je prisutnost krvnog ugruška otprilike 5 mm
apikalno od CCS-a. Bijeli mineralni
trioksidni agregat (MTA Angelus) pažljivo je stavljen preko krvnog ugruška
i ostavljen da se stvrdnjava 20 minuta.
Nakon potvrde da je cement stvrdnut,
zub je zatvoren kompozitnim materijalom i zakazana je kontrola za tri mjeseca. Nažalost, MTA je bio postavljen
apikalnije nego što bi to bilo poželjno
(slika 5.).
Na kontrolnom pregledu nakon tri
mjeseca pacijentica je bila potpuno bez
simptoma, a snimka je pokazala potpuni nestanak prosvjetljenja, sa zatvaranjem apeksa i zadebljanjem dentinskih
stijenki. Testiranje vitaliteta pulpe pokazalo je dvojbene rezultate (slika 6.).
Na kontrolnom pregledu nakon godinu
dana snimka je pokazala da je liječenje tog zuba nastavio drugi liječnik, a
ne onaj koji ju je prvotno uputio. Novi
terapeut koji nije bio upoznat s postupkom revaskularizacije, ušao je u kanalni
prostor, očistio ga i napunio gutaperkom
i cementom. Srećom, liječenje je bilo
uspješno (slika 7.).

Zaključak

Budućnost endodoncije je svijetla jer
se i dalje nastavlja razvoj novih tehnika i tehnologija koje će nam omogućiti
bezbolno i predvidljivo liječenje zadovoljavajući jedan od glavnih ciljeva u
dentalnoj medicini, a to je da se sačuvaju
prirodni zubi kad god je to moguće.
Napomena uredništva: Cijeli
popis literature dostupan na upit.

O autoru
Gary D. Glassman diplomirao na
Stomatološkom
fakultetu Sveučilišta u Torontu
1984. godine;
završio je program
iz endodoncije
na Sveučilištu
Temple 1987. gdje je dobio Louis I.
Grossman Study Club Nagradu za
akademsku i kliničku stručnost u
endodonciji. Autor je brojnih publikacija, drži predavanja diljem svijeta
iz područja endodoncije, izvanredni
je profesor na Zavodu za endodonciju
Stomatološkog fakulteta Sveučilišta
u Torontu. Član je Royal Collegea
u Kanadi i urednik za endodonciju
časopisa Oral Health dental journal.
Ima privatnu ordinaciju, Endodontic Specialists, u Torontu, Ontario,
Kanada.
Moguće ga je kontaktirati na mrežnoj
stranici www.rootcanals.ca.


[11] =>
pouzdanost:
A-dec 500 – stvoren da traje!
DentalLegendarna
Tribune Croatian
Edition

Za zdravlje Vaše ordinacije: A-dec 300

Pristupačan.
Snažan. Stiliziran.
A-dec
400
11
Specijal
restaurativna
dentalna
medicina

Superioran izvor svjetla: LED reflektor

Ljetni promotivni period od sredine lipnja do sredine rujna 2015. godine:
popust od 20% na modele A-dec 200 i A-dec 300, a na modele A-dec 400 i A-dec 500 popust od 25%!

Nazovite s povjerenjem i zatražite ponudu za željenu konfiguraciju stomatološke jedinice. Instalaciju, održavanje i servis
vrše certificirani djelatnici.

Kamenarka 21, 10010 Zagreb / tel: 01 660 9731 / fax: 01 660 9615 / e-mail: info@dentagra.hr / www.dentagra.hr


[12] =>
12 Coltene

Dental Tribune Croatian Edition

Kako postići brtvljenje pod tlakom?
Jedan od najvećih izazova za uspješno endodontsko liječenje je stvaranje pouzdanog brtvljenja korijenskog
kanalnog sustava nepropusnog za bakterije. Međutim, u nekim slučajevima manji lateralni kanali i ogranci
ne mogu se lako prepoznati unaprijed. Ovaj prikaz opisuje inovativnu metodu koja jamči temeljito brtvljenje
kanalnog sustava uz pomoć novog endodontskog nastavka za aspiraciju.
1

Dr. Antonis Chaniotis

Nakon što je kanal oblikovan i
očišćen, cilj je učinkovito zabrtviti
pripremljeni endodontski prostor.
U tu svrhu na tržištu je već dostupan veliki broj inovativnih materijala za punjenje s dobrim svojstvima tečenja. Međutim, više kanala,
kao i skriveni akcesorni ili lateralni
kanali, otežavaju stvaranje trajnog
pečata protiv bakterija i tekućine
koje mogu ponovno ući u kanalni
sustav.
Nepravilnosti, poput suženja ili
izbočenja, teško se uočavaju, a kamoli pravilno ispunjavaju. Nova,
jednostavna tehnika u kojoj se koriste
standardni instrumenti, praktičarima
može pomoći da što jednostavnije i
brže obave zadatak. Sve što je potrebno je tekući materijal za punjenje
i novi, posebni endodontski nastavak
za aspiraciju koji stvara malo negativnog tlaka, kao što pokazuje sljedeći
endodontski slučaj.

Periapikalna lezija sa
simptomatskim apikalnim
parodontitisom

Pedesetogodišnji pacijent došao je
u moju endodontsku ordinaciju kako
bismo procijenili je li moguće liječenje njegovog lijevog gornjeg drugog
pretkutnjaka. Zub je bio bolan na
perkusiju s bukalnom oteklinom. Test
vitaliteta hladnoćom bio je negativan.
Rendgenskim nalazom otkrivena
je periapikalna lezija, kao i vrlo zakrivljena anatomija korijena (slika
1). Time je dijagnosticirana nekroza
pulpe, a periapikalni nalaz odgovarao
je simptomatskom apikalnom parodontitisu.
Nakon stavljanja koferdama,
pulpna komora otvorena je dijamantnim svrdlom DiaDent pod mikroskopskim povećanjem. Identificirana
su dva kanala te je na rendgenskom
snimku za određivanje duljine otkrivena vrlo zakrivljena anatomija
korjenova. Duljina je provjerena
korištenjem endometra CanalPro.
Instrumentacija je provedena Hyflex
CM rotacijskim instrumentima korištenim u protokolu s jednom duljinom. Nakon instrumenta 25/0.8,
slijed instrumenata činili su 15/0.4,
20/0.4, 25/0.4, 20/0.6 i 30/0.4 do pune
duljine. Nakon provedenog postupka

2

5

3

6

8

4

7

9

10

pozitnom nadogradnjom i metal-keramičkom krunicom. Na završnom
rendgenskom snimku zuba odmah
nakon endodontskog punjenja bili su
vidljivi lateralni otvori (slika 9). Godinu dana nakon liječenja rendgenskim snimkom utvrđeno je potpuno
liječenje. Neresorbirajući GuttaFlow
2 bio je nepromijenjen u lateralnim
kanalima (slika 10). Bukalni i okluzijski prikaz zuba i mekih tkiva
može se vidjeti na slici 11.

Zaključak

Slika 1. Klinička situacija • Slika 2. Instrumentacija HyFlex CM rotirajućim instrumentima • Slika 3. Lateralne lezije koje ukazuju na lateralne
komunikacije • Slika 4. Surgitip-endo aspiracijski nastavak • Slika 5.
GuttaFlow uvodni set • Slika 6. Fiksiranje nastavaka na ulaze u kanal •
Slika 7. Priključivanje Surgitip-endo i GuttaFlow 2 Fast kapsule • Slika
8. Stavljanje prilagođenih master gutaperki • Slika 9. Prikazuju se lateralni kanali • Slika 10. Rendgenska snimka godinu dana nakon punjenja
neresorbirajućim materijalom GuttaFlow 2 • Slika 11. Okluzijski prikaz

instrumentacije rendgenski snimak
potvrdio je da je sačuvana izvorna
anatomija kanala (slika 2). Dodatno
su na periapikalnoj slici uočene dvije
lateralne lezije koje su ukazivale na
dodatne komunikacijske otvore (slika
3). Kanali su isprani nakon svake promjene instrumenata prema strogom
protokolu irigacije. Dva odgovarajuća štapića master gutaperke 30/0.4
umetnuta su u kanale. Otopina za ispiranje aktivirana je dinamičkim ručnim miješanjem uz pomoću master
gutaperke (štapić se drži pincetom te
se lagano pomiče gore-dolje).
Tijekom tog procesa endodontski
nastavak za aspirator korišten je za
sušenje korijenskog kanala. Švicarski specijalist za dentalne materijale
i opremu, COLTENE, nedavno je
predstavio posebno razvijeni endodontski nastavak za aspirator za sušenje korijenskih kanala. S vanjskim
promjerom koji odgovara normi ISO
60, Surgitip-endo može se umetnuti izravno u pripremljeni korijenski
kanal gdje uklanja otopine za ispiranje i ostalu vlagu brzo i učinkovito.
Zahvaljujući posebnom potpuno rotirajućem kuglastom zglobu, usisni
nastavak vrlo je fleksibilan (slika
4). Može se jednostavno prilagoditi
korijenskom kanalu bez potrebe za
prethodnim savijanjem. Nakon su-

šenja kanala, Surgitip-endo nastavak
postavljen je na ulaz bukalnog kanala te je kroz lingvalni kanal uštrcana otopina za ispiranje. Simultani
negativni i pozitivni tlak iz različitih
otvora stvorio je stalnu struju svježeg
irigansa za potpuno ispiranje debrisa.
U sljedećem koraku kanalni sustav pripremljen je za punjenje pod
negativnim tlakom. Taj posebni sustav za punjenje čine Surgitip-endo
i materijal za punjenje, GuttaFlow
2 (slika 5). U tom materijalu za punjenje kombinirana je hladna tekuća gutaperka i cement za brtvljenje
zbog čega je jednostavan za rukovanje i ima dobra svojstva tečenja te
dokazano stvara pouzdanu barijeru
koja sprečava ponovni ulazak bakterija i tekućina u korijenske kanale.
Rad traje deset do petnaest minuta.
Prije početka postupka potrebno je
Surgitip-endo i CanalTip GuttaFlow
kapsule smjestiti na ulaze u kanale.
I Surgitip-endo i CanalTip čvrsto
se fiksiraju svaki u svoj ulaz kanala
materijalom za brtvljenje koji se polimerizira otprilike 10 sekundi (slika
6). Pečat na ulazu u kanal djeluje kao
privremeni čep koji omogućuje stvaranje negativnog tlaka ispod njega uz
pomoću aspiratora. Uz ovaj posebni
trik stvara se zona negativnog tlaka
koja omogućuje utiskivanje mate-

11

rijala za punjenje u manje lateralne
kanale i ogranke koji se teško otkrivaju.
Potom je kapsula GuttaFlow 2
priključena na CanalTip, kao i Surgitip-endo na prednjem dijelu (slika
7). Dok je zrak isisan nastavkom
Surgitip-endo, materijal za punjenje otpušten je u kanalni sustav te
se istovremeno i brzo proširio kroz
njega. Općenito, inovativni dizajn
usisnog nastavka osigurava nesmetanu visoku usisnu učinkovitost pod
svim kutovima, stoga je gutaperka
ravnomjerno raspoređena te je ispunila kanale u roku od nekoliko sekundi. Posljedično je postignuta potpuna kontrola ekstruzije materijala.
Nakon što je ubrizgani GuttaFlow 2
dosegnuo Surgitip-endo, privremeni materijal za brtvljenje mogao se
ukloniti. Ostatak kapsule GuttaFlow
2 korišten je za klasično punjenje uz
pomoć štapića gutaperke koji su vrlo
polako umetnuti u kanale (slika 8).
Zub je opskrbljen endodontskim
kolčićem ojačanim vlaknima, kom-

Vješta kombinacija suvremene
opreme i kreativnih ideja pomaže
terapeutu u stvaranju nepropusnog
brtvljenja korijenskog kanala. Suvremeni sustav za punjenje s izvrsnim
svojstvima tečenja ubrzava postupak
punjenja, osobito ako terapeut vješto
iskoristi svoje endodontske instrumente. Kako bi se uštedjelo dodatno
vrijeme u tom procesu, zona negativnog tlaka jednostavno se može
stvoriti posebnim endodontskim
nastavcima za aspirator. Brtvljenje
iskorištavanjem negativnog tlaka s
materijalom GuttaFlow2 jednostavno se usvaja i obično se može primijeniti bez dodatnih materijala ili
instrumenata. Gutaperka automatski
ravnomjerno teče u lateralne kanale
koji se teško unaprijed uočavaju. Ta
tehnika omogućuje ne samo apsolutnu kontrolu nad materijalom, nego i
optimalnu zaštitu od ponovne infekcije kanalnog sustava u svoj svojoj
prirodnoj složenosti.

O autoru
Dr. Antonis Chaniotis diplomirao
je na Stomatološkom fakultetu Sveučilištu u Ateni 1998. godine. Godine
2003. na istom je fakultetu završio
trogodišnji poslijediplomski studij iz
endodoncije. Sudjeluje u izvođenju
dodiplomskog i poslijediplomskog
studija na Odsjeku za endodonciju
Stomatološkog fakulteta u Ateni. Dr.
Chaniotis je objavio brojne članke u
domaćim i inozemnim časopisima te
je predavao na više od 40 domaćih i
međunarodnih kongresa.
Kontakt
Dr. Antonis Chaniotis
140 EL. Venizelou Av., Stoa Karantinou, 17676 Kallithea, Atena
antch@otenet.gr
www.coltene.com


[13] =>
NiTi IGLE ZA STROJNU OBRADU ELEKTRIČNIM PRAŽNJENJEM

HyFlex™ EDM
• Do 700% veća otpornost na lom
• Posebno otvrdnuta površina
• Manje ispuna potrebno za uspješno liječenje

ORIFICE
OPENER

(opcionalno)

25 / .12
Glidepath File
10 / .05

HyFlex™
OneFile
25 / ~
FINISHING
FILES
(opcionalno)

40 / .04
50 / .03
60 / .02

002425

www.coltene.com


[14] =>
14

Specijal: Endodoncija

Dental Tribune Croatian Edition

Vertikalne frakture nužno
ne znače vađenje zuba
Walter Weilenmann, Švicarska

Zubi s vertikalnim frakturama
obično se smatraju izgubljenima.
Često se pritom radi o avitalnim
stražnjim zubima. Autor je prije
dvanaest godina poduzeo prve pokušaje spašavanja takvih zubi. Iz
toga je postupno proizašla sljedeća
klasifikacija vertikalnih fraktura
s mogućnostima sanacije (slika 1.)
i prognozama:
Lateralne frakture obično teku
koso postranično. Lom obično završava malo iznad ili ispod bukalnog
ruba alveole. Manji ulomak je pomičan i boli pri opterećenju. Prognoza je
dobra. Centralne frakture razdvajaju
zub točno između korjenova. Obje
polovice zuba su nepomične. Prognoza je uvjetno dobra.
Apikalne frakture korijen dijele na
mezijalni i distalni dio duž korijenskog kanala do apeksa. Obje polovice
zuba su nepomične. Prognoza je i dalje neizvjesna.
Uspjeh se može očekivati ako tijekom preparacije ne dođe do krvarenja, ako su preostali fragmenti čvrsti
i ako je osigurana dovoljna retencija.
Gotove nadogradnje mogu se odmah
bezbolno opteretiti. Kod spiralnog ili
transverzalnog tijeka frakture korijena, zasad još nije uspjela sanacija.

tenciju. Najprije se duž ruba defekta
urezuje žlijeb. Svrdlom se postupno
preparira više uzastopnih utora dubine 1 mm (slika 3. b), koji se zatim
relativno sigurno mogu spojiti u žlijeb. Kosa ploha zahtijeva nekoliko
stepenica kao horizontalni oslonac
nadogradnji. Parapulpni vijci koriste
se kada je fragment nizak. Oni se
ugrađuju prema sredini korijena.

1

Centralne frakture

(slika 4.)
Ono što je važno, stanje je furkacijskog prostora. Ondje se može nalaziti
mnogo kamenca.

Slika 1. Tri vrste fraktura: lateralna, centralna i apikalna s načinima restauracije

2a

2c

Pukotina u kruni zuba
U području aproksimalnih stijenki
pukotina se minimalno ekskavira, tek
toliko da kruna, po mogućnosti, ne
kolabira pod pritiskom matrice. Pukotina na dnu kaviteta ekskavira se
dublje i eventualno se na jednom mjestu malo proširuje kako bi se moglo
dijagnosticirati stanje furkacijskog
prostora. Ako je inficiran, obično krvari duže ili se uočava šupljina. Zatim se dno kaviteta mora šire otvoriti
kako bi se uklonio kamenac. Na kraju
se zatvara tekućim kompozitom.

2b

2d

2e

Materijali i metode

Korišteni materijali su:
• Ultra-Etch (za jetkanje cakline)
(Ultradent, SAD)
• mikro-aplikatori, Syntac® (primer i adheziv), Heliobond® (brtvilo),
Tetric EvoFlow® (tekući kompozit),
Tetric® (ljepljivi kompozit), i Tetric
EvoCeram® (kompozit koji se može
modelirati) (Ivoclar Vivadent, Lihtenštajn).
• Filpin® 0,6 mm (parapulpni vijci)
(Filhol Dental, SAD).
• NiTi žica 016 x 022 četvrtastog
presjeka (za unutarnju žičanu udlagu)
(Dentaurum Njemačka).
Prethodno je potrebno razjasniti
neka temeljna pitanja:
“Mora li se pukotina što prije sanirati kako ne bi došlo do infekcije? “
Ne. Lateralne i centralne frakture
nisu smještene duboko subgingivno
pa time ne ugrožavaju parodont.
Mogu se čak i nakon nekoliko
tjedana uspješno restaurirati. Kod
apikalnih fraktura džepovi duž linije
loma također se razvijaju polako. Ti
su džepovi uski i duboki i dovode do
rasklimavanja oba ulomka, kao i bolova pri opterećenju.
“Treba li nahrapaviti preparaciju?”
Ne. Tvrdi dentin ostvaruje najbolju
adheziju. Umjesto hrapavljenja, indicirani su utori, stepenice, parapulpni
kolčići i eventualno unutarnja žičana

Slika 2. Lateralna fraktura (zub 14); početno stanje; b) bukalni ulomak; c) komora i lomna površina preparirane bez krvarenja; d) prvi sloj EvoFlowa®, pri čemu gingiva služi kao matrica; e) gotova nadogradnja.

udlaga za povećanje retencije.
“Je li potrebno zaobliti rubove?”
Da i ne. Oštre rubove duž frakturne
linije treba ukloniti. Ali, kod namjerno urezanih retencijskih utora i žljebova, rubovi se trebaju zaobliti samo
ako je kompozitni sloj inače pretanak.
“Smiju li se fragmenti koronarno
lijepiti samo ako se mogu savršeno
priljubiti jedan uz drugoga?”
Ne. Priljubljivanjem fragmenata ne
poboljšava se histologija unutar pukotine. Pukotina se proširuje kako bi se
mogla bolje ispuniti ljepilom. Što manje šupljina zaostane unutar pukotine,
to su bezopasniji ostaci biofilma i to
se duže parodontni ligament može
oduprijeti stvaranju džepa.
“Kako pukotina izgleda histološki?”
Na povećanoj fotografiji popravljenog i zatim izvađenog puknutog
kutnjaka, fraktura nije vidljiva. Ali
on sadrži biofilmove, rastrgani dentin, korozijske proizvode materijala
za punjenje, stanice parodontnog
ligamenta i nepravilno raspoređeni

kompozit. Za parodont predstavlja
opterećenje kao subingivno smješteni
rub krunice ili jaz između implantata
i implantantne nadogradnje.
Kod restauracijskih tehnika ne spominju se općepoznati koraci, poput
zakošavanja caklinskog ruba, jetkanja, poliranja, oblikovanja interdentalnih kontakata, vremena djelovanja
itd. Neophodno je korištenje lupa s
čeonim svjetlom. Kod restauracije
nije važno štedjeti tvrdo zubno tkivo,
nego postići stabilnost.

Priprema

Kvržice preostalih ulomaka skraćuju se za 2 do 3 mm. Iz pulpne komore uklanja se sav strani materijal.
Uklanja se čak i tamni dentin jer je
često omekšan.
Ulazi u korijenske kanale prepariraju se barem 2 do 3 mm u dubinu
dok se ne dođe do tvrdog materijala
za punjenje. To neznatno povećava
retenciju, ali osigurava bolje brtvljenje korijenskih kanala (slike 2.c,
4. i 5.b).

Leteralne frakture

(slika 2.a)
Za uspjeh je presudna preparacija
bez krvarenja. Zbog toga se labavi
fragment uklanja odmah na početku
uz pomoć dezmotoma (slika 2.b).
Krvarenje se zatim samo zaustavlja
tijekom zahvata.
Preparacija bez krvarenja
Lomna površine mora se do ruba
defekta očistiti od biofilma i rastrganog dentina. Koriste se nova okrugla
čelična svrdla, uz minimalni pritisak
(0 – 5 g) i brzinu (400 – 1000 rpm),
na suho, kako bi se osigurao najbolji
pregled. Svrdlo se vodi bimanualno
radi što bolje stabilizacije kako ne bi
nekontrolirano okrznulo gingivu i
izazvalo veće krvarenje. Autor također pritom skida rukavice i koristiti
celulozne tupfere radi sprečavanja
slučajnog sklizanja (slika 3 a).
Retencija
Na kosoj površini prijeloma, osim
adhezije, potrebno je osigurati i re-

Unutarnja žičana udlaga
Kako bi se oba ulomka stabilizirala, potrebno je izraditi unutarnju
žičanu udlagu. Ako su prisutne obje
kvržice, u svaku se buši rupa dubine
3 mm (slika 5.d), koja služi za prihvat
žice u obliku slova U (slika 5.e). Ona
se stabilizira kompozitom. Ako je prisutna samo jedna kvržica, koriste se
parapulpni vijci.

Apikalne frakture

(slika 5.a)
Presudno je čišćenje pukotine u
korijenskom kanalu.
Pukotina u korijenskom kanalu
Punjenje iz korijenskih kanala čisti
se velikim okruglim svrdlom do dubine oko 15 mm. Apikalna 2 do 3 mm
čiste se endodontskim instrumentima. Potom se, što je bolje moguće,
malim okruglim čeličnim svrdlom
ekskavira pukotina. Sada mikro-aplikator može dosegnuti prošireni kanal
kako bi se nanijeli primer, adheziv ili
brtvilo. Za punjenje se u početku kap
po kap unosi tekući kompozit koji se
polimerizira (slika 5.c). Potom se u
kanal unosi transparentni kompozit u
malim porcijama uz dovoljno vrijeme
polimerizacije.

Nadogradnja

Parodontni ligament i gingiva služe
kao matrica i ne smiju krvariti. Stoga
se adheziv nanosi mikro-aplikatorom. Četkice mogu izazvati krvarenje. Nakon sušenja najprije se nanosi


[15] =>
Specijal: Endodoncija 15

Dental Tribune Croatian Edition

Slika 3. Preparacija bez krvarenja (zub 14): bimanualni oslonac
i prevencija sklizanja celuloznim
tupferima; b) precizna preparacija
retencijskog utora zahvaljujući bimanualnoj kontroli instrumenta.
• Slika 4. Centralna fraktura (zub
16) – retencije se sastoje od dva parapulpna vijka u bukalnom ulomku
i utora u postojećoj palatinalnoj nadogradnji. Pukotina na dnu kaviteta
je ekskavirana. Nema kamenca.

5a

5b

5c

5d

5e

5f

Slika 5. Apikalna fraktura (zub 15); a) lom ispuna; b) očišćeni kavitet, nema džepa duž pukotine!; c) prošireni korijenski kanal s tekućim kompozitom EvoFlow® na apeksu;
d) retencije za unutarnju žičanu udlagu; e) žica četvrtastog presjeka; f) gotova nadogradnja sa sniženim kvržicama.
malo tekućeg kompozita u pukotinu,
odnosno uz gingivu (slika 2. d). Potom se na cijelu lomnu plohu nanosi
sloj transparentnog ljepljivog kompozita debljine oko 1 – 2 mm koji se
tapkajućim kretnjama povezuje s površinom. Zatim se zračnim mlazom
provjerava prianjanje kompozita uz
rub te se ondje gdje se kompozit odiže od dentina, vrše korekcije. Nakon
polimerizacija nadogradnja se može
završiti tako da se materijal aplicira u
manjim porcijama. Pritom zbog velike slobodne površine nema opasnosti
od polimerizacijskog naprezanja (slika 2. e). Posljednji sloj čini kompozit

koji se može modelirati (slika 5. f).
Modeliranje je obično prostoručno
odgovarajućim instrumentima.

furkacijski prostor ne sadrži nimalo
kamenca, a kod apikalnih fraktura
dugoročni se rezultati još čekaju.

Prilagodba okluzije

Rasprava i ostala
zapažanja

Široke kontaktne plohe i preuranjene kontakte potrebno je eliminirati. Duge, strme kvržice, skraćuju se
kako bi se izbjegli duboki kontakti.
Prema potrebi se provode i korekcije
na suprotnom zubu.

Rezultati

Uz opisanu tehniku čini se da kod
lateralnih fraktura uvijek uspijeva
sanacija, kod centralnih samo ako

Neuspjesi su ukazali put prema
opisanim tehnikama. U početku su
neoprezna manipulacija i jake vibracije tijekom bušenja često uzrokovale
krvarenje, što je onemogućilo daljnji
rad. Iz toga je proizašla bimanualna
preparacija bez krvarenja (slika 3.a).
Zatim je došlo do popuštanja veze
kod kosih lomnih površina. Zbog
toga je adheziju bilo potrebno poja-

čati mehaničkim retencijama (slika
4.). Međutim, ponovljeno su se javljale centralne frakture novoizrađenih
restauracija zbog zamora (slika 5.a).
Tako je nastala ideja s unutarnjom žičanom udlagom (slika 5.e).
Koliki je rizik od razvoja nezamijećenog žarišta oko restauriranih fraktura? Lateralne i centralne pukotine
smještene su plitko subgingivno tako
da bilo kakav eksudat, koji nastane,
može dobro otjecati. Za razliku od
toga, apikalne pukotine nalaze se duboko tako da upala dovodi do rasklimavanja zuba i boli pri opterećenju.
Zbog toga se pacijent brzo pojavi na

Istraživanje o frakturama nakon
instrumentacije korijenskih kanala
BERLIN – Dvojica istraživača,
dr. Paul Zaslansky iz Brandenburškog centra za regenerativnu
terapiju, Charité Berlin i dr. Hagay
Shemesh iz Akademskog centra za
dentalnu medicinu (ACTA) u Amsterdamu, istražili su može li instrumentacija korijenskog kanala
dovesti do napuklina dentina. Otkrili su da su mikropukotine koje
se otkriju nakon instrumentacije,
vidljive i prije nje.
Ponekad je endodontsko liječenje
jedini način da se spasi zub. Pritom
terapeut otvara krunu zuba s dijamantnim svrdlima kako bi stvorio
pristup često inficiranog endodontskog prostora. Potom uklanja pulpu
(popularno “živac”) iz korijenskog
kanala te korijenski kanal instrumentira slijedom instrumenata, dezinficira ga i napuni gutaperkom ili nekim
drugim materijalom.
No može se dogoditi da se nakon
intenzivnog liječenja jave komplikacije i zub se ipak mora izvaditi.
Jedan od razloga za takve kompli-

Na uređaju BESSY II istraživači su pomoću μCT-a mogli točno
izmjeriti i analizirati detalje na granici između punjenja i kanala te
mikropukotine u zubnom tkivu.©P. Zaslansky
kacije može biti lom korijena zuba.
A moguće je da mehanička obrada
uzrokuje mikropukotine u korijenu.
Tu su hipotezu sada provjerila dvojica
istraživača na uređaju KMC2-Beamline BESSY II. Dr. Paul Zaslansky
iz Brandenburškog centra za regenerativnu terapiju, Charité Berlin i
dr. Hagay Shemesh iz Akademskog
centra za dentalnu medicinu (ACTA)
u Amsterdamu, pregledali nekoliko
desetaka korjenova prije i nakon en-

dodontskog zahvata.
“Može li obrada korijenskog kanala dovesti do napuklina unutar
zubne strukture, zapravo nikada nije
sustavno istraživano. A zapravo se
to pitanje nameće”, kaže Zaslansky.
Stoga je prikupio nekoliko desetaka
kutnjaka s pretežno intaktnim korjenovima tijekom kliničkog rada i
proveo mjerenja na uređaju KMC2Beamline Bessy II. Istraživanje je
proveo u suradnji s dr. Hagayem

Shemeshem koji se smatra jednim
od najboljih stručnjaka za endodontsku terapiju. Njegov je zadatak bio
obraditi korijenske kanale različitim
vrstama instrumenata i zatim ih napuniti.
Zaslansky je korjenove pregledao
prije, za vrijeme i nakon liječenja uz
pomoć kompjutorizirane tomografije (CT) visoke rezolucije na uređaju
KMC2-Beamline Bessy II Saveznog zavoda za istraživanje materijala kako bi pronašao mikropukotine.
Bessy II daje koherentne X-zrake s
pomoću kojih se može pojačati kontrast između područja slične gustoće,
čime je značajno poboljšan prikaz
(slikovni prikaz u načinu faznog
kontrasta). “Prvi puta smo mogli
detaljno ispitati granicu između punjenja i zubnog tkiva pod visokom
rezolucijom. Ondje se mogu pojaviti
dva glavna problema: prvo, šupljine
koje kasnije mogu dovesti do bakterijskih infekcija i drugo, mikropukotine zubnog tkiva”, kaže Zaslansky.
Njegov prvi dojam o rezultatima:
vjerojatno nije problem u instrumen-

kontroli. Stoga se čini da je rizik od
razvoja žarišta manji nego kod periimplantitisa sa spontanim krvarenjima, što pacijenti često godinama trpe
zbog izostanka bolova.

O autoru
Walter Weilenmann, dr. med. dent.
Zentralstr. 4
8623 wetzikon
Švicarska
Tel:. +41 44
9303303
w.weilenmann@
hispeed.ch
www.zahnarztweilenmann.ch

taciji ako liječenje korijenskog kanala
pođe po zlu. Mikropukotine koje se
mogu vidjeti nakon obrade kanala,
postojale su i prije. “Neke smo zube
obrađivali i nešto grubljim instrumentima i očekivali smo veću štetu,
ali to se nije dogodilo”, kaže Zaslansky. Pretpostavlja da bi stvarno kritičan dio moglo biti punjenje kanala:
“Kod žvakanja nastaju ogromne sile i
ako punjenje te sile ne rasporedi savršeno, može doći do loma zuba.”
Rezultati istraživanja su od interesa ne samo za doktore dentalne medicine, nego i za proizvođače materijala
za punjenje i ljepila (adheziva). “Naši
rezultati s 30 zubnih korjenova daju
tek preliminarne rezultate. Moramo
proširiti ovo istraživanje”, izjavio je
Zaslansky. Sustavno, sveobuhvatno
istraživanje može pokazati gdje se
kod endodontskog liječenja događaju
kritične pogreške i koji bi postupci i
materijali za punjenje osigurali pouzdaniji uspjeh. Tada bi pacijenti mogli
biti sigurni da će im zub još dugo
vremena ostati očuvan.

Kontakt
Julius Wolff Institut (JWI) Charité
Dr. Paul Zaslansky
Tel: +49 (0)30-450559-589
E-mail: paul.zaslansky@charite.de


[16] =>
16

Specijal: Endodoncija

Dental Tribune Croatian Edition

Tajna veza između endodontske i restaurativne terapije
Dr. Jason H. Goodchild, SAD

Uspješno endodontsko liječenje
zuba ostaje jedan od najvećih izazova u dentalnoj medicini. Razlog je,
prije svega, složenost postupka, kao i
mnoštvo mogućnosti liječenja. Mnogo je dostupne literature na tu temu
– od temeljnih knjiga do aktualnih
časopisa. Svi se oni bave mnogim detaljima tog bogatog područja – čak i
uz rizik da mi, kao čitatelji, od mnoštva drveća više ne vidimo šumu1.

Može li se zub restaurirati
ili ne?

Dugoročno očuvanje endodontski liječenog zuba ovisi o zbrojnom
uspjehu punjenja korijenskog kanala
i poslijeendodontske koronarne opskrbe. Ako samo jedan od tih čimbenika zakaže, to neminovno dovodi
do neuspjeha cijele terapije2. Stoga je
prvi korak u planiranju endodontskog
liječenja odgovor na pitanje: Hoće li
se taj zub na kraju moći restaurativno
ili protetski opskrbiti?
Čimbenici koji mogu utjecati na
odgovor su sljedeći: količina preostalog zubnog tkiva nakon čišćenja karijesa, mogućnost postizanja „ferrule
efekta“ s obručem tvrdog zubnog
tkiva 1,5 – 2 mm iznad razine gingive, položaj zuba, stanje parodonta te
omjer duljina krune i korijena.
S funkcijskog stajališta potrebno
je procijeniti opće okluzijske odnose
i eventualno postojeće parafunkcije,
dok je s protetskog stajališta potrebno procijeniti broj susjednih zubi i
mogućnost korištenja zuba kao no-

1

2

3

4

5

6

Slika 1. Klinički prikaz zuba 4 nakon liječenja korijenskog kanala. Budući da su sačuvane tri stijenke, nije potrebna nadogradnja sidrena
korijenskim kolčićem. • Slika 2. Zub je izoliran djelomičnom matricom (Palodent plus, Dentsply). • Slika 3. Kruna endodontski liječenog zuba
nadograđena je SDR-om (Dentsply). • Slika 4. Nakon 20 sekundi osvjetljavanja SDR je polimeriziran • Slika 5. Nadograđivanje krune zuba
4: završno je apliciran sloj hibridnog kompozita debljine 2 milimetara • Slika 6. Rendgenska provjera pokazuje punjenje korijenskog kanala i
nadogradnju krune: uočava se izvrsna prilagodba SDR-a stijenkama kaviteta i rendgenska vidljivost materijala.
sača fiksnog ili mobilnog nadomjeska.

Nadogradnja – da ili ne?

Ako je procijenjeno da se zub može
restaurirati, nakon liječenja korijenskog kanala slijedi još jedna odluka:
nadograditi zub intraradikularno sidrenom nadogradnjom ili samo nadograditi izgubljenu strukturu krune
zuba? Korijenski kolčić u endodonciju je uveden kako bi se osigurala retencija krunskog dijela nadogradnje i
stabilizirala cijela kruna4. Čimbenici
za donošenje odluke u toj fazi uključuju procjenu visine i debljine dentina preostalog nakon preparacije, broj
preostalih dentinskih stijenki i okluzijskih odnosa5.
Ako je ostalo malo dentina (manje
od 4 mm koronarne zubne strukture
ili barem 2 mm dentinskog obruča),

indiciran je korijenski kolčić. Ako
su ostale dvije ili više stijenki ili je
očuvano preko polovice koronarnog
zubnog tkiva, terapeut se može odlučiti samo za nadogradnju krunskog
dijela zuba kompozitnim materijalom
(slika 1.).

Svjetlosno, dvostruko ili
kemijski polimerizirani?

Kod odabira materijala terapeut
mora uzeti u obzir veličinu i oblik
prepariranog zuba. Osim toga važnu
ulogu igra mogućnost pristupa dovoljne količine svjetlosti za potpunu
polimerizaciju.
Ondje gdje je to teško ili nemoguće
ostvariti, indicirani su dvostruko ili
kemijski polimerizirani kompoziti.
Međutim, ako se zub može djelomičnom ili potpunom matricom
izolirati i ako mu se može pristupiti

s polimerizacijskom lampom (slika
2.), može se koristiti neki od kompozita namijenjenih “bulk” tehnici (npr.
SDR, Dentsply) (slike 3. i 4.). To znači da se kompozit aplicira u slojevima
debljine do 4 mm, pa se čak i veliki
kaviteti mogu napuniti u manje koraka. Ako se izrađuje konvencionalni
ispun, SDR bi završno uvijek trebalo
prekriti slojem hibridnog kompozita
debljine 2 mm (slika 5.). Osim jednostavne aplikacije poželjno je da materijal za izradu ispuna bude rendgenski
vidljiv radi postoperativne provjere
(slika 6.).

Direktno ili indirektno?

U mnogim slučajevima endodontsko liječenje završava opskrbom indirektno izrađenim nadomjeskom.
Općenito se to preporučuje kako bi se
izbjegle frakture i povećala trajnost6,7.

Zaključak

Završno se može zaključiti: holistički
pristup endodontskoj terapiji, koji uključuje liječenje korijenskog kanala u
užem smislu i nadoknađivanje krune
zuba, omogućuje pouzdano planiranje
terapije i postepenu provedbu plana.
Također je važno koristiti kvalitetne i
međusobno usklađene materijale kako
bi se osigurao terapijski uspjeh.

O autoru
Dr. Jason H. Goodchild
40 Brookline Blvd
Havertown, PA
19083
Tel.: +1 610-4464225
DrGoodchild@
yahoo.com
www.havertowndentist.com

Liječimo li pacijente samo na temelju nalaza
rendgenske snimke? – Prikaz slučaja
“Rendgenska snimka samo je jedan alat u
postavljanju dijagnoze, ali nije mudro koristiti
je kao jedini.” Thomas Philip Hinman, 1921.
Autor: dr. Sander Loos

Dan nakon Božića, 76-godišnji pacijent koji je trpio velike bolove, došao
je dežurnom stomatologu. Pacijent je
naveo da je osjetio “lupkajuću” bol na
lijevoj strani donje čeljusti. Bol je bila
nepodnošljiva zbog čega nije mogao
spavati cijelu noć. Liječnik je napravio
rendgenske snimke zubi 36 i 37 te ortopantomogram (slike 1. i 2.).
Iako snimka nije pokazala cijelu
anatomiju zuba 37 i okolnih struktura, terapeut je dijagnosticirao apikalni
parodontitis i savjetovao endodontsku
reviziju ili vađenje i usađivanje implantata. Da bi pacijentu olakšao tegobe,
propisao mu je amoksicilin od 500 mg
i ibuprofen.
Nakon druge neprospavane noći,
pacijent je konzultirao još jednog dežurnog doktora dentalne medicine 27.
prosinca. Analgetici mu nisu smanjivali bolove i postajao je očajan. Drugi
doktor dentalne medicine potvrdio je
izvornu dijagnozu i uputio pacijenta

oralnom kirurgu jer endodont nije bio
dostupan u tako kratkom roku. Zatražio
je apikotomiju zuba 37.
Sljedećeg dana oralni kirurg još je
jednom pogledao ortopantomogram i
zaključio da operacija nije bila najbolje
rješenje u ovom slučaju jer se apeks nalazio preblizu donjeg alveolnog živca
te je pristup apeksu zuba 37 bio otežan.
I on je potvrdio dijagnozu apikalnog
parodontitisa i predložio je vađenje ili
endodontsku reviziju.
Dana 5. siječnja pacijent je prvi
puta došao u moju ordinaciju. Bol se
smanjila, ali nije nestala. Intraoralnim
pregledom utvrđeno je da su zubi bili
sanirani, zubi 36 i 37 nosili su privjesni most s privjeskom 35. Zub 37 imao
je okluzijski ispun u krunici. Palpacija
vestibularnog forniksa nije bila bolna i
nije utvrđena pomičnost zubi 36 i 37.
Džepovi oko zuba 36 bili su u granicama normale. Međutim, sondiranje distalno na zubu 37 izazvalo je snažnu bol i
ekstremno krvarenje. Distalni džep bio
je dubok oko 6 mm.

1

2

3

Budući da ranije snimljene rendgenske snimke nisu bile dostupne, a ortopantomogram se smatrao neprikladnim
za pravilno postavljanje dijagnoze, snimljena je periapikalna snimka (slika
3.). Snimka je pokazala da je zub 37
prethodno bio endodontski liječen.

Mezijalni kanali bili su ispunjeni srebrnim štapićima pri čemu je punjenje
bilo prekratko. Također se činilo da se u
distalnom kanalu nalazio veliki metalni kolčić s nešto gutaperke. Osim toga,
oko apeksa mezijalnog korijena bilo je
vidljivo prosvjetljenje. Prema navodima
pacijenta, endodontski zahvat proveden
je prije oko 15 godina zbog bolova nakon cementiranja mosta. Zub je od tada
bio bez simptoma.
S obzirom na povijest bolesti te klinički i radiološki nalaz, moja diferencijalna dijagnoza bila je:
1. bolni apikalni parodontitis zbog
reinfekcije ili mikropropuštanja
2. bolni marginalni parodontitis distalno od zuba 37 zbog manjkave oralne
higijene
3. vertikalna fraktura distalnog korijena zuba 37.
Budući da bi dijagnoze 1 i 3 zahtijevale prilično invazivne terapije (reviziju
ili vađenje), odlučili smo najprije isključiti lokalni marginalni parodontitis. Pod
lokalnom anestezijom distalni džep je
temeljito očišćen i pacijentu je rečeno
da svakodnevno koristi zubni konac
distalno od zuba 37.
Dana 31. siječnja, tri tjedna nakon

početka liječenja, pacijent se vratio na
reevaluaciju i nije imao nikakve tegobe.
Nije bilo krvarenje na sondiranje niti je
izazvana bol.
Treba napomenuti da odabirom ove
strategije nisu definitivno isključeni
ni apikalni parodontitis ni vertikalna
fraktura kao uzrok boli. Treba uzeti u
obzir da je zbog primjene antibiotika
moguće da su simptomi možda privremeno nestali i da će se vratiti u kasnijoj
fazi. Ipak, u tom trenutku pacijenta smo
liječili na temelju povijesti bolesti, rendgenske snimke i simptoma, a ne samo
na temelju prosvjetljenja evidentnog na
snimkama.
Pet mjeseci kasnije pacijent se vratio
u našu ordinaciju. Nije imao nikakve
tegobe, džepovi su bili u granicama
normale i nije bilo krvarenja nakon
sondiranja.

O autoru
Dr. Sander Loos
Heuvelweg 21,
3761 XL Soest,
Nizozemska
s.loos@acta.nl


[17] =>
Intervju
TEHNIKA DUBOKOG IZVLAČENJA FOLIJA

Laminirani sportski štitnik za usta bez kompromisa
Laminirani sportski štitnik za usta najbolja je moguća zaštita za srednji dio lica prilikom bavljenja kontaktnim sportovima. Pouzdano
laminiranje najmanje dvaju slojeva duboko vučenog materijala te oblikovanje bukalnog štita pomoću zagriza donjom čeljusti predstavljaju,
među ostalim, optimiranje ove zaštite.
NAPISAO:
dr. Christoph Kreidler/
Grünmettstetten

1

Ozljede srednjeg dijela lica, naročito zuba, u velikoj

se mjeri mogu smanjiti uporabom sportskih štitnika za usta
(sl. 1).
Pritom veliku važnost imaju pravilan odabir i konstrukcija
sportskog štitnika za usta. Klasifikacija sportskog štitnika za
usta, poznata iz različitih studija i priznata od strane Saveza za
sportsku dentalnu medicinu (www.sportsdentistry.com), jasno
pokazuje da samo laminirani sportski štitnik za usta, izrađen
za određenog pojedinca i visokog stupnja kvalitete, pruža
optimalnu zaštitu (sl. 2a i b).

Učinkovita izrada pomoću dentalne tehnike
dubokog izvlačenja

donju čeljust zagrizom u materijal (sl. 6 i 7). Taj zagriz ne
smije pokazivati detalje slične otisku, nego treba nuditi slobodu
kretanja do lateralnog završetka, bukalnog štita (sl. 8). Zubi
se uglavnom stišću refleksno kad se očekuje udarac. Pritom
se donja čeljust potiskuje iza bukalnog štita i ostaje zaštićena.
Još je važniji lateralni prekid. Ako sportaš osjeti udarac sa
strane (npr. kroše), bukalni štit zaustavlja odstupanje donje
čeljusti, što sprečava ozljede kondilarnog nastavka i tako
predstavlja važan dio zaštitnog djelovanja

2B

Skup laminirani sportski štitnik za usta i izmjena
zubi?

Dentalna tehnika dubokog izvlačenja idealna je za izradu
laminiranih, to jest višeslojnih, sportskih štitnika za usta. EVA
(etil-vinil-acetat), materijal koji se najčešće koristi, omogućuje
pouzdano laminiranje dvaju ili više slojeva samo pomoću
topline. Preduvjet za to jest korištenje kratkog vremenskog
okvira unutar kojeg materijal pokazuje optimalnu temperaturu
za laminiranje. Ta temperatura odgovara temperaturi za
duboko izvlačenje.
Odlučujuća je, dakle, brzina oblikovanja bez gubitka vremena
tijekom koje se temperatura površine sloja koji treba nanijeti
ponovno može spustiti. Samo visokokvalitetni vakuumski
sustavi (tehnologija s internim vakuumom, sl. 3) omogućavaju
ovakvo oblikovanje bez odgađanja. S obzirom na to da je za
trajno laminiranje odgovorna samo toplina, oba su sustava
ravnopravna. Tlak niti poboljšava međusobno prianjanje
slojeva, niti zbija duboko vučeni materijal.

Naravno da je nošenje sportskog štitnika za usta u fazi izmjene
zuba ograničeno – ili se mora izraditi novi ili se postojeći treba
prilagoditi novom stanju u ustima. Potonje može uspjeti samo
laminiranjem. Pritom ono djeluje kao preinačavanje oblika.
To znači da štitnik za usta zadržava svoj oblik i prilikom
zagrijavanja do stanja deformiranosti. U tu se svrhu uranja na
cca 30 sekundi u ključalu vodu, zatim se vadi žlicom i hladi cca
tri sekunde u pripremljenoj posudi s hladnom vodom. Pritom
se hladi samo površina, tako da se sportski štitnik za usta
može staviti u usta bez opasnosti od opeklina. Tada sportaš
pažljivo zagrize štitnik pri čemu se apsolutno mora paziti na
to da se štitnik za usta ne pregrize jer se okluzalna debljina
mora sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri. Asistent, ili sam
sportaš, zatim stavlja palac i kažiprst na rub zubnog mesa,
s određenim pritiskom prema van na obraz i gornju usnu. Taj
položaj treba zadržati cca dvije minute kako bi se osiguralo
optimalno prilagođavanje.

Apsorpcija i raspodjela sile

Nema kompromisa

Primijenjeni, elastični materijal može apsorbirati dio udarne
sile koja nastane. S obzirom na to da sportski štitnik za usta
ne može biti debeo po želji, prilikom teških udaraca, koji
zahvaćaju malu površinu, najveći se dio sile mora rasporediti
što je moguće ravnomjernije na cijelu površinu štitnika za usta.
U usporedbi s jednoslojnim sportskim štitnikom za usta, samo
laminiranje dvaju istih materijala povećava raspodjelu sile kod
konačne debljine za cca 20%. Ugradnja također laminiranog,
tvrdog međusloja još i više poveća raspodjelu sile (sl. 5).

2A

3

4
5

Čvrst, a opet komforan položaj na zubima, omogućava onome
tko nosi laminirani štitnik za usta ostvarenje vrhunskih rezultata
bez ikakvih ograničenja. Tehnološki jednostavna izrada,
maksimalna apsorpcija i raspodjela sila koje ga pogađaju te
idealan odnos debljine – s bukalnim štitom za zaštitu donje
čeljusti i mogućnošću ponovne prilagodbe, laminirani sportski
štitnik za usta jest – u smislu „ako već nešto radiš,
napravi to pošteno“ – prvi izbor.«

6
8

7

Zaštita donje čeljusti pomoću
bukalnog štita

Međusobno spojene zaštitne šipke za gornju i donju čeljust
(monoblok) pružale bi, zasigurno, najbolju zaštitu – no one,
nažalost, nisu pogodne za bavljenje sportom. Optimalni se
sportski štitnik za usta izrađuje za gornju čeljust i pritom štiti

IZVOR:
1 Hoffmann, J.; Alfter, G.; Rudolph,
NK.; Göz, G.: Experimentalcomparative study of various mouthguards.
EndodDent Traumatol 1999.;15:157-163, Danska.

O AUTORU: dr. Christoph Kreidler
rođ. 18.07.1963. u Freudenstadtu, maturirao
13.05.1982.,zubotehničar, 25.01.1986., majstorski ispit,
stomatolog, 05.06.1992., aprobacija
Kontakt 72160 Grünmettstetten (Horb)

Erkoform-3d

Uređaj za termoformiranje folija s integriranim vakuumom i
ekranom osjetljivim na dodir.

Occluform-3

Occluform 3 uklopljen je u uređaj za termoformiranje folija,
a po svojoj funkciji odgovara okludatoru odnosno fiksatoru
za otiskivanje suprotnog zagriza i za točnu reprodukciju
čeljusnih odnosa. U idealnom slučaju stoji na raspolaganju i
konstrukcijski zagriz.

Sl. 1: nezgoda na skvošu. Sl. 2A i 2B: struktura laminiranog
sportskog štitnika za usta (troslojni s tvrdim međuslojem).
Sl. 3: uređaj s internim vakuumom Erkoform 3d Sl. 4:uređaj
za pritisak Erkopress 300 Tp Sl. 5: ispitivanje naudarce,
Sveučilište u Tübingenu. Vrijednosti apsorpcije pritom su
očuvane Sl. 6 i 7: Occluform-3 Sl. 8: bukalni štit.

Udlage

Playsafe Triple -sportske udlage
Udlage protiv bruxizma
Silensor SL - udlage protiv hrkanja
Ortodontski retaineri
Zagrizne udlage
Udlage za izbjeljivanje

Vinogradski odvojak 2d · 10431 SVETA NEDELJA ·
T: +385 (0)1 3873 - 644 · E:interdent@interdent.hr · www.interdent.hr


[18] =>
18

Specijal: Endodoncija

Dental Tribune Croatian Edition

Mikroendodoncija?
Pronalaženje savršenog kompromisa između
učinkovite instrumentacije i maksimalne snage zuba
Dr. Eric Hebranson

Ne volim izraz “mikroendodoncija”. Više volim pojam “minimalno invazivna endodoncija”, ali oba
impliciraju cilj koji nije nužno primjenjiv u stvarnosti. Mijenjaju se
koncepti kako bi u idealnom slučaju
trebali izgledati pristupni kavitet i
završni oblik nakon instrumentacije. Ne radi se o tome koliko je mali
pristupni kavitet, nego o razvijanju
terapijskih protokola kojima će se
maksimalno štedjeti dentin ispunjavajući ciljeve liječenja. Radi se o
očuvanju dentina i zakrivljenosti korijenskog kanala, a ne o najmanjem
mogućem pristupnom kavitetu.
Sve više raste svijest o tome da su
naslijeđeni koncepti i načela rezultirali
nepotrebnim uklanjanjem kritičnog
dentina, čime je strukturno ugrožen
zub. Dr. David Clark i dr. Ivan Khademi zaslužni su za prepoznavanje
važnosti očuvanja pericervikalnog
dentina. Pericervikalni dentin je dentin
koji se proteže od vrha pulpne komore
do gornjeg dijela kanala (slika 1.). Taj
se dentin smatra kritičnim za čvrstoću
zuba i treba se očuvati u što većoj mjeri.
Čvrstoća rezultira dugotrajnijim restauracijama, što je naš krajnji cilj. Dvije
značajke konvencionalnog oblikovanja
predstavljaju problem za očuvanje dentina. Prva je preporuka da se u potpunosti ukloni krov pulpne komore. Drugi je stvaranje “pravocrtnog pristupa”
u koronarnom dijelu kanala uklanjajući
unutarnji trokut dentina. Oba dovode
do nepotrebnog uklanjanja dentina
kojeg bi trebalo čuvati zbog čvrstoće.
Branitelji naslijeđenog koncepta
ukazuju na pet mehaničkih zahtjeva
u oblikovanju pristupa koje je 1974.
postulirao dr. Herbert Schilder. Iako je
bio div u endodonciji koji je dramatično
utjecao na tu specijalnost, gotovo religiozno branjenje njegovih ideja stoji na
putu napretka. Njegovi postulati trebaju reevaluaciju s obzirom na bolje razumijevanje anatomije zubi, suvremene
materijale i nove instrumente.

Anatomija zubi

Rad s mikro-CT skenerima u 1990ima dao nam je mnogo bolji uvid u anatomiju zuba. Uz očitu složenost građe
kanala na tim skenovima prikazana su
i udubljenja koja su se pokazala sveprisutnima i smanjuju količinu dentina. Primjer je mezijalni korijen donjeg
kutnjaka. Gotovo svi oni imaju izrazita
udubljenja koja počinju na furkaciji i nastavljaju se na strani furkacije (slika 2.).
Tu je jednostavno mnogo manje dentina nego što većina kliničara shvaća
u tom trenutku, a pretjerano proširivanje kanala mora se spriječiti kako bi
se osigurala čvrstoća i spriječila strip
perforacija.

linije koja prolazi kroz središte kanala
na okluzijskoj plohi kako bi se izbjeglo
višestruko savijanje instrumenta (slika
4.). Posljedično svaki zub ima drugačiji
oblik pristupnog kaviteta, ovisno o svojim specifičnim potrebama (slika 5.).

5

Je li to važno?
1

2

3

4

Slika 1. Pericervikalni dentin proteže se od vrha pulpne komore
do gornje trećine kanala. Očuvanje tog dentina kritično je za
održavanje čvrstoće zuba i otpornosti na lom.
• Slika 2. Značajno udubljenje na stijenci mezijalnog korijena
na strani furkacije. Ta skrivena udubljenja su sveprisutna i
smanjuju količinu raspoloživog dentina. Dobro razumijevanje
anatomije zuba je neophodno kako bi se spriječile proceduralne

Oblik koronarnog
pristupa

Tradicionalna preporuka kako oblikovati koronarni pristup predviđa
skidanje krova pulpne komore i nakon
pronalaženja ulaza u korijenske kanale njihovo proširivanje. Taj pretjerano
veliki pristup opravdan je potrebom za
ispiranjem, vizualizacijom i pristupom
instrumentima. Sve to može se postići i
manjim, konzervativnijim oblikom pristupa koji ne narušava čvrstoću zuba.

Pravocrtni pristup –
uklanjanje dentinskog
trokuta

Preporuka za uklanjanje dentinskog
trokuta iz gornjeg dijela kanala temelji
se na potrebi za pravocrtnim pristupom
kanalnom sustavu. Pravocrtni pristup
bio je diktiran korištenjem krutih instrumenata od nehrđajućeg čelika i
kasnije NiTi instrumenata koji su zbog
veličine također bili kruti. Današnja

pogreške i smanjila vjerojatnost loma zuba.
• Slika 3. Oba instrumenta imaju promjer vrha od
0,25 mm i u osnovi isti profil u apikalnoj trećini, ali
postoji bitna razlika u promjeru na D16. Najnovija
generacija SS Bijela vTaper instrumenta znatno
je manja i stvara mnogo prikladniji oblik korijena
nego ProTaper F2. • Slika 4. Naslijeđeni koncept
oblikovanja pristupa lijevo; suvremeni konzervativni koncept stvaranja pristupa desno s okluzijskim
obrisom u skladu s položajem ulaza u kanal, minimalnim proširenjem komore i oblikovanjem primjerenim
prirodnoj anatomiji. Obratite pozornost na značajne
razlike u očuvanju kritičnog cervikalnog dentina ovim
pristupom. Više dentina – veća čvrstoća i otpornost
na lomove. • Slika 5. Slučaj dr. Jeffa Pafforda ima sve
značajke dobro osmišljenog konzervativnog pristupa,
uključujući poštivanje prirodnih dimenzija pulpne
komore, okluzijski obris ovisan o položaju ulaza u
kanale i oblikovanje kanala primjereno prirodnoj
anatomiji s odgovarajućim oblikom u dubini i konzervativnijim gornjim oblikom. To pokazuje tipičan
profil pješčanog sata ovog načina prep. (slike: dr. Eric
Herbranson)

najnovija generacija termički obrađenih NiTi instrumenata mnogo je fleksibilnija - imaju manji gornji promjer i
ne zahtijevaju tu značajku.

Oblik instrumenta

Instrumenti promjenjive koničnosti
uvedeni su kako bi riješili određene
probleme svojstvene običnim koničnim instrumentima. Oni automatski
stvaraju dublji oblik za bolju irigaciju i
strmije apikalno suženje za bolju kontrolu brtvljenja. Dobra ideja – međutim,
instrumenti promjenjive koničnosti
prve generacije i njihovi nasljednici
po mojoj procjeni svi imaju mane u
dizajnu.
Prosječni promjer na gornjem kraju
tih instrumenata prevelik je za većinu
zubi. Svakako je prevelik za većinu kanalnih sustava kutnjaka, što rezultira
nepotrebnim uklanjanjem kritičnog
dentina, posebno u zubima s duljim
korjenovima. Najnoviji instrumenti

imaju profile koji bolje odgovaraju
stvarnoj anatomiji i tako čuvanju vrijedni pericervikalni dentin, a da pri
tome stvaraju oblike koji omogućuju
zadovoljavanje kvalitativnih zahtjeva.
Oni imaju znatno manji promjer
vrha od starijih generacija instrumenata, a stvaraju sličan duboki oblik
za ispiranje i punjenje (slika 3.). Taj
manji promjer u kombinaciji s novijim
protokolima termičke obrade rezultira
mnogo fleksibilnijim instrumentom
koji eliminira potrebu za “pravocrtnim
pristupom”.

Nova paradigma

Očuvanje dentina potrebno je planirati već tijekom trepanacije, a kasnije i
obrade kanala. To uključuje smanjenje
prekomjernog širenja pulpne komore, eliminaciju pravocrtnog pristupa
i korištenje instrumenata s manjim
promjerom na gornjem kraju. Obris
okluzijskog otvora ovisi o projekciji

Naravno. Nedavno provedeno istraživanje na Sveučilištu u Torontu, koje
su objavili dr. Rajesh Krishan i suradnici, trebalo je odgovoriti na to pitanje.
Pokazalo je da što je veća količina dentina očuvana, veća je čvrstoća.
Konzervativnije preparirani kutnjaci
imali su čvrstoću koja se približavala
vrijednostima intaktnih zubi iz kontrolne skupine, i bili su 2,5 puta čvršći od zubi s tradicionalnim oblikom
pristupa. Lom krune čest je uzrok
neuspjeha endodontske terapije pa
konzervativniji pristup s većim očuvanjem zubnog tkiva može smanjiti rizik
od loma. Vrijeme je da ove koncepte
i instrumente integriramo u svoju kliničku praksu.
Ali nemojmo to zvati “mikroendodoncija”. Nazovimo je “konzervativna endodoncija” koja poštuje
anatomiju. “Oblikovanje primjereno
prirodnoj anatomiji korijena”, ako
vam je draže!

O autoru
Eric Herbranson suosnivač je i
predsjednik tvrtke
Brown & Herbranson Imaging koja
razvija edukacijske
softvere za zubnu i
ljudsku anatomiju
pod nazivom
eHuman. S gotovo 40 godina u praksi,
Herbranson je strastveni klinički
endodont. Studij fizike i 40 godina
iskustva u filmu i digitalnoj fotografiji
omogućuju mu razumijevanje makro
i mikrofotografije te mu daju jedinstvenu viziju prikaza endodontskog
prostora. Sa svojim inovativnim
pristupom i naprednim vještinama
slikovnog prikaza, Herbranson je razvio jedinstveni proces i metodologiju
za snimanje slika ljudske i dentalne
anatomije koje se sada koriste kao
osnova za eHuman 3D Tooth Atlas,
TMZ okluzijski atlas i druge proizvode. Herbranson je koautor poglavlja
o anatomiji zuba u “Pathways of the
Pulp”, izdanja 7. i 8. Često predaje
na sveučilištima i konferencijama na
temu integracije novih tehnologija u
dentalnu medicinu, korištenja softvera
i računala u prezentacijama, kirurške
mikroskopske fotografije i endodontskih tehnika. Herbranson je stekao
doktorat iz dentalne kirurgije i magisterij iz endodoncije s Loma Linda
Sveučilišta. Možete ga kontaktirati na
eherbranson@yahoo.com.


[19] =>
LACTOCARE DAILY
Dodatak prehrani s bakterijama mliječne kiseline za svakodnevnu primjenu. Sadrži
cink koji doprinosi normalnom metabolizmu ugljikohidrata i makronutrijenata.

TAK PRE
ODA
HR
D
NI

KT

ER

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Hrvatsku: PHOENIX Farmacija d.d., Ozaljska ulica 95, 10 000 Zagreb.

IJ A

EL

BA

IN E

I SA
AN

DN
EV

Za vaš sjajan dan, u ljekarni zatražite svoj Lactocare.

M LIJEČ N

I
EK

S

www.lactocare.hr


[20] =>
20 Ministarstvo zdravlja

Dental Tribune Croatian Edition

Strateški plan za promicanje
i zaštitu oralnog zdravlja

Urednica hrvatskog izdanja časopisa Dental Tribune International, razgovarala je s posebnim
savjetnikom Ministra zdravlja za područje dentalne medicine i predsjednikom Nacionalnog
povjerenstva za djelatnost dentalne medicine (u nastavku: NPDDM ), univ. mag. Željkom Rotimom,
dr. med. dent., i zamjenicom predsjednika NPDDM te predsjednicom Radne skupine za preventivu
i promicanje zaštite oralnoga zdravlja, prof. prim. dr. sc. Ivanom Čuković-Bagić, dr. med. dent.,
specijalisticom dječje i preventivne stomatologije, koja je ujedno i prorektorica za studente, studije i
upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu.
Možete li našim čitateljima
ukratko objasniti što je Nacionalno povjerenstvo za djelatnost
dentalne medicine i koja je njegova uloga?
Rotim: Nakon dugotrajnih priprema i iščekivanja, konačno je
20.03.2015. u Hrvatskom liječničkom zboru u organizaciji Ministarstva zdravlja javno predstavljen temeljni dokument zaštite
oralnog zdravlja u RH – Strateški
plan promicanja i zaštite oralnog
zdravlja.
Kao ključni dokument koji predstavlja strategiju razvoja dentalne
medicine do 2017., u dijelu dokumenta pod naslovom “Razvojni
prioriteti u zaštiti i promicanju
oralnog zdravlja” u točki 3. stoji
i obaveza da je pri Ministarstvu
zdravlja potrebno imenovati “Nacionalno interdisciplinarno tijelo
za koordinaciju i praćenje aktivnosti zaštite oralnog zdravlja” u čijem će radu, uz predstavnike dentalne medicine, sudjelovati i drugi
stručnjaci navedenih suradničkih
institucija.
Izvršitelj tog projekta je Ministarstvo Zdravlja RH, a suradnici su MZOS, HZZO, HZZJZ,
HKDM, Agencija za odgoj i obrazovanje, HKMS, stručna društva
HLZ-a i ostala relevantna stručna
društva te institucije koje provode
studij dentalne medicine .
Stoga je početkom godine pri
Ministarstvu zdravlja osnovano

Nacionalno povjerenstvo za djelatnost dentalne medicine. Ciljevi
i zadaci Nacionalnog povjerenstva
su na jednome mjestu okupiti te
koordinirati sve sudionike u javnozdravstvenom i privatnom sustavu u dentalnoj medicini u RH, s
osnovnom idejom – smanjiti KEP
indeks u RH te bitno podignuti razinu oralnog zdravlja.
Koja su ovlaštenja Radnih
skupina i koliki utjecaj ona
mogu imati na pozitivne promjene u dentalnoj medicini?
Rotim: NPDDM ima svoje predsjedništvo te nekoliko Radnih skupina.
Svaka od tih Radnih skupina
ima svoje jasne kratkoročne i dugoročne ciljeve, posebno sada u
svjetlu najave izmjena Zakona o
zdravstvenoj zaštiti, gdje će predložiti pozitivne promjene, svaka
Radna skupina u svom djelokrugu
rada, na dobrobit dentalno-medicinske struke u Lijepoj našoj.
Međutim, posebno težište i interes ovo Nacionalno povjerenstvo
stavilo je na provođenje nacionalnih preventivnih programa, i to
je u ovom trenutku naš primarni
zadatak .
Taj projekt, kao predsjednica
Radne skupina za preventivu i
promicanje zaštite oralnog zdravlja, vodi prof. prim. dr. sc. Ivana
Čuković-Bagić, te će u kratkom
vremenu kompletan program tog

projekta biti predstavljen javnosti.
Radne skupine su sljedeće :
• Radna skupina za specijalistiku,
obrazovanje i edukaciju u dentalnoj medicini
• Radna skupina za ordinacije
dentalne medicine, kontrolu kvalitete, certifikaciju i informatizaciju
u dentalnoj medicini
• Radna skupina za preventivu i
promicanje zaštite oralnog zdravlja
• Radna skupina za odnose s medijima, marketing i dentalnu industriju u dentalnoj medicini
• Radna skupina za odnose s javnim ustanovama u Republici Hrvatskoj
• Radna skupina za dentalne tehničare
Ministarstvo zdravlja i Nacionalno povjerenstvo nedavno
su predstavili trogodišnji Strateški plan promicanja i zaštite
oralnog zdravlja (u nastavku:
Strateški plan). Zašto smatrate
da je takav Strateški plan važan za hrvatsko stanovništvo,
ali i struku, i koji su očekivani
rezultati?
Čuković-Bagić: Strateški plan
iznimno je bitan za Republiku Hrvatsku jer nikad do sada niti jedan
strateški plan za očuvanje oralnog
zdravlja nije odobren niti usvojen
od Vlade RH.
Zadatak naše struke je ne samo

kurativno djelovanje, već i mnogo
važnije, preventivno, koje uključuje niz aktivnosti kojima se podiže
svijest populacije kako je oralno
zdravlje dio integralnog zdravlja
svakog pojedinca! Naravno, u visoko razvijenim zemljama, pogotovo u onima u kojima postoji mreža
specijalista dječje i preventivne stomatologije koji se brinu o oralnom
zdravlju populacije od najranije
dobi, rezultati su sjajni – mi smo,
nažalost, gotovo na dnu te ljestvice
među europskim zemljama, čemu
je pridonijelo i ukidanje mreže specijalista dječje i preventivne stomatologije prije otprilike 25 godina.
Ovo današnje loše stanje nažalost
je posljedica i toga.
Pet je glavnih segmenata koji se
očekuju kao rezultat provođenja
Strateškog plana:
• Uspostavljeni temeljni uvjeti za
funkcioniranje mreže dentalnomedicinske djelatnosti sukladne
prioritetima i potrebama za poboljšanje oralnog zdravlja
• Uspostavljen integralni informacijski sustav mreže Zavoda za javno zdravstvo Republike Hrvatske
povezan s CEZIH-om i adekvatno
ustrojenim informacijskim sustavima drugih sektora, u cilju kontrole
izvedbe i kontrole kvalitete mjera
zaštite i promicanja oralnog zdravlja
• Smanjenje oralnih bolesti, s naglaskom na karijes:
• Povećanje postotka zdravih zuba
kod peto/šestogodišnjaka na 60%
• Smanjenje KEP indeksa dvanae-

stogodišnjaka na 3,5
• Povećana primjena fluoridacijskih i remineralizacijskih preparata
• Poboljšanje oralno-higijenskih i
prehrambenih navika cjelokupne
populacije
• Uspostavljen sustav upravljanja
i kontrole kvalitete preventivnih
aktivnosti
• Unaprijeđena kvaliteta, primjenjivost i usporedivost informacija i zdravstvenih pokazatelja te
uspostavljen sustav za analizu
financijskih zdravstvenih pokazatelja prema metodologiji sustava
zdravstvenih računa
Tko je aktivno sudjelovao u
izradi Strateškog plana?
Čuković-Bagić: Izradu Strateškog plana započeo je sadašnji ministar zdravlja, prim. Siniša Varga
još tijekom svog rada u HZZO-u, a
prelaskom u Ministarstvo zdravlja
zamolio me da preuzmem predsjedanje Radne skupine. Još devet
kolegica i kolega aktivno su sudjelovali u izradi ovog dokumenta
(abecednim redom):
mr. sc. Snježana Andrlić Prgomet,
dr. med. dent.
Vesna Barac Furtinger, dr. med.
dent.
prof dr. sc. Andrija Petar Bošnjak,
dr. med. dent.
doc. dr. sc. Davor Brajdić, dr. med.
dent.


[21] =>
Ministarstvo zdravlja 21

Dental Tribune Croatian Edition

Ana Malenica, dr. med. dent.
mr. sc. Hrvoje Pezo, dr. med. dent.
prof. dr. sc. Mladen Šlaj, dr. med.
dent.
doc. dr. sc. Marin Vodanović, dr.
med. dent.
mr. sc. Goran Žurić, dr. med. dent.
Prof. Čuković-Bagić, predsjednica ste Radne skupine za
preventivu i promicanje zaštite
oralnog zdravlja pri Nacionalnom povjerenstvu. Možete li
imenovati članove Vaše Radne
skupine?
Čuković-Bagić: Naravno, s
velikim zadovoljstvom! Članovi
ove Radne skupine su prof. dr. sc.
Hrvoje Jurić, specijalist dječje i
preventivne stomatologije, ujedno i predstojnik Zavoda za dječju
i preventivnu stomatologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu; prof. dr. sc. Silvana Jukić Krmek, specijalistica dentalne
patologije i endodoncije na Zavodu za endodonciju i restaurativnu stomatologiju Stomatološkog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu;
doc. dr. sc. Jelena Dumančić, specijalistica obiteljske stomatologije
na Zavodu za dentalnu antropologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Jesenka Jeličić, dr. med. dent., specijalistica
dječje i preventivne stomatologije,
zaposlena u DZ Istok.
Navedeni članovi ne samo što
su iznimni stručnjaci, prepoznatljivi, sjajni nastavnici i kliničari,
to su i osobe prepune entuzijazma
i željne angažmana koji će dovesti
do pomaka nabolje, prije svega, za
našu djecu i mlade – užitak je s
njima surađivati!
Što vaša Radna skupina
konkretno planira poduzeti vezano za preventivne programe i
poboljšanje oralnoga zdravlja, i
koje su ciljane skupine?
Čuković-Bagić: Ponajprije, odgovorit ću da su nam ciljane skupine djeca i mladi, što je i logično,
jer se na njima mogu najbrže očitovati rezultati prevencije – uostalom, ako zaštitimo njih već od
mlade dobi, imat ćemo automatski
odrasle, zrele ljude s dobrim oralnim zdravljem.
A konkretni planovi? Uskoro
ćete ih i vidjeti i čuti – neka to zasad ostane iznenađenje.
Prevencija karijesa, kao
jedne od najrasprostranjenijih
bolesti, zasigurno zahtijeva i velika državna sredstva. Smatrate
li da je to isplativa investicija u
doba gospodarske krize?
Čuković-Bagić: Prevencija je
uvijek isplativa “investicija” – naime, neusporedivo isplativija od
bilo kojeg kurativnog postupka.
Prevencija je i jedini način na koji

se može zaustaviti ovaj trend porasta karijesa koji se vidi u našoj
zemlji.
Rotim: Prof. Čuković-Bagić
potpuno je u pravu, no moram napomenuti da se ne planiraju bitna
izdvajanja sredstava iz proračuna
za provođenje ovih programa.
Ono što mi radimo je sustavna
promjena koja uključuje MIZ,
HZZO, HZJZ, MZOS.
Koordinacijom svih tih institucija i uvođenjem određenih zakonskih obaveza želimo poboljšati
stanje oralnog zdravlja i preventi-

područjima zdravstvene zaštite
i razvoj analitičkih kapaciteta u
sustavu zdravstva. Uzimajući u
obzir i ostale prioritete Nacionalne strategije razvoja zdravstva
2012. - 2020. godine i rezultate
situacijske analize, definirani su
i prioriteti razvoja zaštite oralnog
zdravlja za 2015. - 2017.
• Promicanje oralnog zdravlja
i jačanje svijesti i odgovornosti
građana za njihovo oralno zdravlje
• Prevencija bolesti i upravljanje
preventivnim aktivnostima

branog doktora dentalne medicine
koji će skrbiti o oralnom zdravlju.
Svi podaci upisani u karton generirat će se na CEZIH-u te će se
tako kontrolirati i dolasci pacijenata, a i rad doktora.
CEZIH već sada generira sve
te podatke te na taj način znamo
koliki je KEP indeks u RH.
Isto tako želja nam je da se djeca
upisuju u školu samo sa saniranim
zubima, ali da to postane obaveza,
odnosno da se ne može dogoditi
da se dijete koje nema sanirane
zube, upiše u prvi razred.

Primjerice, u nekim skandinavskim zemljama, ako dijete prilikom upisa u prvi razred ima puno
karijesa, automatski roditelju ide
prijava za zanemarivanje djeteta.
Kod nas još ima dosta slučajeva
da djeca kad dolaze kod izabranog dr. dent. med. zbog potvrde
za upis u školu, i ustanovi se da
imaju više karijesa te budu naručeni na sanaciju, više ne dođu,
ali ipak se mogu upisati, i nema
nikakvih posljedica bez obzira na
narudžbu za sanaciju... to moramo
promijeniti.
Želite li našim čitateljima,
pripadnicima struke, čiju ćete
podršku zasigurno trebati u
provođenju Strateškog plana,
za kraj nešto poručiti?

Univ. mag. Željko Rotim, dr. med. dent.

ve. Za to nam ne trebaju gotovo
nikakva financijska sredstva.
Htio bih naglasiti da je razina
prava pacijenata kod nas među
najvećima u Europi, i da već sada
pacijenti imaju pravo na dosta preventivnih postupaka samo, nažalost, ne konzumiraju svi ta prava
iz raznoraznih razloga.
Isto tako potrebna je podrška
medija, i specijaliziranih dentalnih časopisa gdje se nadamo da
će nam DTI biti partner i promotor svega što radimo, kao i ostali
stručni mediji. Naravno računamo
i na sve druge medije u RH, pogotovo novine i televiziju .
Koji su prioriteti razvoja
zaštite oralnoga zdravlja 2015.2017. godine?
Čuković-Bagić: Kao jedan od
osam prioriteta Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012.-2020.
godine definirano je jačanje preventivne aktivnosti uz istaknute
mjere povećanja udjela izdvajanja
za preventivne programe i aktivnosti, uspostavu modela ugovaranja zdravstvene zaštite temeljene na mjerljivoj uključenosti u
preventivne programe, poticanje
preventivnih aktivnosti u svim

Prof. prim. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić, dr. med. dent.

• Donošenje nacionalnih programa za najčešće poremećaje oralnog zdravlja
• Uspostava analitike dentalnomedicinskih podataka pri Zavodima za javno zdravstvo
• Osnivanje nacionalnog interdisciplinarnog tijela za koordinaciju
aktivnosti zaštite oralnog zdravlja
pri Ministarstvu zdravlja Republike Hrvatske
Hoće li razdoblje od tri
godine, za koliko je plan napravljen, biti dovoljno da se implementira nova praksa s naglaskom na prevenciju u dentalnoj
medicini?
Rotim: Uvjeren sam da je tri godine dovoljan period, i da će već
ove godine, početkom školske godine, biti vidljivi prvi pomaci na
nacionalnom nivou.
U projekt su uključeni Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta
i HZZO, jer se za uspješno provođenje projekta moraju nadopuniti
određeni pravilnici i u HZZO te u
MZOS preko Agencije za odgoj i
obrazovanje.
Želja nam je da se svako dijete
od trenutka rođenja upiše kod iza-

Također, započet će se s programima edukacije majki, preko
programa za koje će biti educirane
patronažne sestre, a i obaveznim
uvođenjem u školski program
dentalno-medicinske edukacije
koju bi u školama provodili edukatori, studenti šeste godine Stomatološkog fakulteta.
Cilj je da se djeca od rođenja
uključe u dentalno-medicinsku
skrb, i da se redovitim preventivnim pregledima te ostalim
mjerama dođe do konačnog cilja
– smanjenja KEP indeksa dvanaestogodišnjaka, koji nam je među
najvišima u Europi.
Razmišlja se o uvođenju određenih modaliteta odgovornosti
pacijenata za svoje zdravlje, ali i
o dentalnom zdravlju djece.

Rotim: U zadnjih nekoliko godina u Hrvatskoj je bilo nekoliko
grupa entuzijasta koji su na lokalnim razinama provodili ozbiljne
i hvalevrijedne preventivne programe.
Bili su vođeni čistim entuzijazmom, i za to im je jedina nagrada
bila osobno zadovoljstvo dobro
odrađenim poslom.
Međutim, ono što je potrebno
je da se na nivou cijele zemlje,
prema jasno utvrđenim pravilima
i protokolima, počnu provoditi
mjere oralne zaštite stanovništva,
pogotovo djece, od rođenja do upisa u školu, i dalje u životu.
Poručio bih svim kolegama da
svim srcem podrže sve preventivne mjere i akcije koje će NPDDM
provoditi.
Imamo vrhunske doktore dentalne medicine, i na svima nama
je odgovornost da konačno, nakon dugo godina, ponovno zaživi
preventiva, pogotovo kod djece, te
da se kroz nekoliko godina podignemo na nivo prosjeka EU, što
se tiče KEP-a kod dvanaestogodišnjaka. Trenutno je stanje KEP
indeksa kod nas 3,9, što znači da
smo na predzadnjem mjestu u EU.
Lošiji KEP od nas ima samo Bugarska.
Uvjeren sam da se uz vrijedni
rad i požrtvovanje kolega, doktora
dentalne medicine, taj podatak u
roku dvije godine može bitno popraviti te da možemo dosegnuti
prosjek zemalja EU.
Hvala na razgovoru i puno uspjeha u provođenju Strateškog plana!


[22] =>
22

Preventiva

Dental Tribune Croatian Edition

Preventivna oralno-zdravstvena
skrb za cijelu obitelj
Doc. dr. sc. Jelena Dumančić,
specijalist obiteljske stomatologije
Zavod za dentalnu antropologiju,
Stomatološki fakultet Sveučilišta
u Zagrebu

U današnjoj polivalentnoj stomatologiji od stomatologa se očekuje da
brine za oralno zdravlje svojih pacijenata svih generacija. Da se karijes
ne može iskorijeniti pa ni suzbiti liječenjem ispunima te da je potrebno
pronaći nove načine za borbu protiv
ove bolesti obrazložio je još 1922.
godine dr. Eduard Radošević, prvi
hrvatski nastavnik stomatologije, u
svome djelu „Problemi zubarstva u
vidu fizikalne kemije“.
Evo nas nakon 93 godine na istome
mjestu, stomatologa ima dovoljno,
ali je u hrvatskoj populaciji karijes i
dalje uvelike proširen i nije se suzbio
liječenjem ispunima. Oralno zdravlje
zanemareno je, a bolesti usta i zuba
proširene poput požara, kojeg nastojimo ugasiti žličicama vode. Zapuštena
usna šupljina izvor bakterija i upalnih
produkata koji udisanjem i cirkulacijom dospijevaju u pluća i do drugih
udaljenih organa te izazivaju upalu
pluća, značajan porast rizika od moždanog i srčanog udara, pogoršavaju
dijabetes te izazivaju prerani porod i
smanjenu težinu novorođenčadi. Ove
činjenice dobro su poznate u stručnim
krugovima, međutim slabo ili nikako
predstavljene širokoj javnosti i općoj
populaciji.
U 21. stoljeću zdravi osmijeh na dohvat nam je ruke – mjere preventive
brojne su i dobro istražene, treba ih
samo primijeniti i to od najranije dobi
do duboke starosti. Preventivu na društvenoj razini diktira zdravstvena politika dok individualne preventivne mjere
donosi obiteljski stomatolog za svakog
pacijenta pojedinačno. Umjesto blistavih implantata i keramike, izvucimo iz
škrinjice preventive pravo blago za svoje
pacijente – očuvanje vlastitog zdravlja.

Razdoblje ranog
djetinjstva

Temelj prevencije najčešćih oralnih
bolesti – karijesa i parodontne bolesti
– jest oralna higijena. Možda mislite
da svi već znaju sve o četkici i pasti,
ali nije tako! Čak i mnogi kolege zanemaruju činjenicu da je zubni konac
obvezno sredstvo za svakodnevnu
oralnu higijenu.
Da bi naši najmlađi pacijenti započeli s oralnom higijenom na vrijeme,
trebamo educirati buduće majke i
potaknuti ih da nam predstave novog
člana obitelji već u dobi nicanja prvog mliječnog zuba. Čišćenje desni
i mliječnih zuba vlažnom gazom bit
će dovoljni prvo vrijeme nakon nicanja, no treba što prije uvesti četkicu i
zube četkati s minimalnom količinom
dječje paste za zube. Mladi roditelji često će trebati potporu da se četkanje
zuba beskompromisno provede čak i

ako dijete negoduje. Dobar način za
privikavanje na četkanje setovi su gumenih grickalica nalik na četkicu koji
su široko dostupni na tržištu. Pokreti
za povratak prirodnim pripravcima i
izbjegavanje svega što je „umjetno“
dio će roditelja navesti na pitanje je li
neophodan fluor u pasti za zube. Tu
smo u prilici objasniti roditeljima remineralizacijski učinak fluorida, koja
ih alternativa čeka ako ga zaobiđu te
savjetovati dječju pastu za zube s 500
ppm natrijevog fluorida. Osim pasta s
fluorom, možemo preporučiti i sredstva za remineralizaciju na bazi kalcijevog fosfata, a sve u skladu s individualnom procjenom rizika za karijes.
Kontrolni pregledi u dječjoj dobi
trebaju biti najmanje svaka tri mjeseca
te ćemo tada, osim kontrole higijene i
praćenja rasta i razvoja, biti u prilici savjetovati roditelje i o zdravoj prehrani.
Treba osvijestiti rizike za razvoj karijesa koje nose noćno hranjenje (bočicom ili dojenjem), zaslađeni napitci
te kasnije visokoprerađene namirnice
bogate ugljikohidratima i savjetovati
režim prehrane koji ne mora nužno
biti asketski, ali učestalost pranja zuba
treba slijediti učestalost konzumacije
slatkiša, a izloženost zuba kariogenoj
hrani/napitku biti što kraća. Prevencija
karijesa i očuvanje mliječnih zuba do
fizioloških termina ispadanja istodobno će spriječiti nastanak ortodontskih
anomalija vezanih za prerani gubitak
mliječnih zuba.
U djece sa smetnjama u razvoju već
u ranoj dječjoj dobi treba napraviti procjenu rizika od karijesa i, ovisno o ostalim čimbenicima, preporučiti primjenu
remineralizacijskih preparata.
Često se čuje od mladih majki da su
ih neki stomatolozi odbili jer „ne liječe
djecu“. Treba li nam malo dijete u našoj
ordinaciji? Mislim da nema poželjnijeg pacijenta od zdravog djeteta, koje
će veselo dolaziti zabaviti se na stomatološkom stolcu, i nema ugodnijih zahvata od preventivnih - profesionalnog
čišćenja zuba, topikalne fluoridacije i
pečaćenja mliječnih zuba.

Školska djeca

S kretanjem djece u prvi razred
osnovne škole javljaju nam se često
i roditelji koji inače ne dovode djecu
redovito na preglede, ali trebaju potvrdu za upis u školu. Kumovi, prijatelji,
rođaci i susjedi sjetit će se da smo po
zanimanju stomatolozi i moliti nas za
pregled (i potvrdu!), koji im odavno
nudimo. Bit će to prilika da u mrežu
preventive, nažalost i kurative, dobijemo nove pacijente u kojih su najčešće
rizici već odigrali svoju ulogu i narušili oralno zdravlje. Pečaćenjem ili
ispunom moći ćemo spasiti šestice. U
nekih kolega postoji predrasuda prema
pečatima da se ispod njih može razviti
karijes, međutim ako se pečat radi lege
artis, to je isključeno. Ovo je i najkasnije vrijeme da roditelje upoznamo sa
zubnim koncem u svrhu prevencije ra-

zvoja aproksimalnih karijesa od kojih
pečaćenje ne štiti. Što su zubi zbijeniji,
interdentalno čišćenje će biti to važnije. Poduka o oralnoj higijeni i prehrani
treba biti temeljita jer je ovo razdoblje
nicanja i zrenja cakline trajnih zuba.
Vrijeme je i za prelazak na zubnu pastu
s 1000 ppm fluorida, a prema procjeni
rizika u svakog pojedinog pacijenta,
preporučamo i topikalnu fluoridaciju
preparatima veće koncentracije.

Adolescenti

Adolescencija je razdoblje traženja
vlastitog identiteta kad mlada osoba
preispituje dotad priznate autoritete i razvija vlastite životne stavove.
Oralna higijena i posjete stomatologu
teško da će se naći na listi prioriteta tinejdžera, a roditeljski nadzor popušta.
Ovo je možda i najkritičnije razdoblje

za razvoj karijesa jer su svi trajni zubi
osim umnjaka iznikli, uspostavljaju
se kontaktne točke i plohe, a zrenje
cakline odvija se kroz dvije godine od
nicanja. S druge strane, često je zanemarivanje oralne higijene, neznanje
o nužnosti korištenja zubnog konca,
konzumiranje slatkiša i gaziranih i
slatkih pića. Osobito je visok rizik od
razvoja aproksimalnog karijesa, koji
može promaknuti i iskusnom oku stomatologa ukoliko na kontrolnim pregledima ne uporabimo i rendgensku
dijagnostiku (tehnika ugriza u traku).
Kontrole trebaju biti svaka tri mjeseca, a stomatolog treba preuzeti obvezu
pozivanja. Prelazi se na pastu za zube
za odrasle s 1450 ppm fluorida. Osim
karijesa, u ovom se razdoblju mogu
naći i prvi znakovi erozije zuba te
je potrebno pažljivo pristupiti analizi i uklanjanju etioloških čimbenika

kako bi se zaustavio nepovratni gubitak zubnih tkiva. Loše navike mogu
uključivati konzumaciju alkohola i
pušenje. Ukoliko stomatolog liječi
mladu osobu od djetinjstva, razvijeno
povjerenje i poziciju stručnjaka treba
iskoristiti da nenametljivo savjetuje
pacijenta i ukaže na rizike za oralno
i opće zdravlje.

Odrasla dob

Do odrasle dobi završilo je razdoblje
zrenja cakline i aktivnost karijesa se
smanjuje. U pacijenata koji revno, ali nepravilno četkaju zube nalazimo klinaste
defekte, koje svakako treba ispuniti. Rizik od razvoja aproksimalnog karijesa je
konstantan i njegovo podmuklo napredovanje često završava pulpitisom. Na
oralno zdravlje u ovoj dobi često utječe
stres, koji izaziva bruksizam te je po-

trebno prepoznati ga i pacijentu izraditi
zaštitnu udlagu. Stres može rezultirati
i zanemarivanjem oralne higijene, pušenjem i pretjeranom konzumacijom
alkohola. Negativni učinci ovih faktora
akumuliraju se kroz godine i uzrokuju
promjene na oralnoj sluznici od kojih
neke mogu prijeći u karcinom usne
šupljine. Stomatološki pregled preporuča se u periodima od šest mjeseci do
godine dana, pri kojem svakako treba
pregledati parodont kako bi se na vrijeme dijagnosticirala ta skrivena bolest i
započelo liječenje.

Starija životna dob

Stariju životnu dob karakteriziraju
tri osnovna problema – abrazija i atricija, suhoća usta i karijes korijena zuba.
Trošenje zubne supstance kroz desetljeća dovodi do smanjene vertikalne
dimenzije u međučeljusnim odnosima,

koju je potrebno protetskim radovima
adekvatno restaurirati i tako prevenirati disfunkciju temporomandibularnog
zgloba. Teret sistemskih bolesti i njihovo liječenje brojnim lijekovima odrazit
će se na oralno zdravlje najčešće u obliku kserostomije.
S nedostatkom sline povećava se
sklonost karijesu. Apikalna migracija
epitelnog pričvrstka, sa ili bez parodontne bolesti, dovodi do ogoljavanja
zubnih vratova i izlaganja cementa
korijena zuba. S povećanjem interdentalnih prostora održavanje oralne
higijene postaje sve zahtjevnije, dok se
istodobno psihomotoričke i perceptivne mogućnosti pojedinca smanjuju, pa
je održavanje oralne higijene sve lošije.
Uz nedovoljnu higijenu i gubitak zaštitnog učinka sline, doći će do demineralizacije i karijesa cementa.
U takvim uvjetima temelj prevencije
bit će preparati umjetne sline, profesionalno čišćenje zuba i fluoridacija, a
kontrolni pregledi su najmanje svakih
šest mjeseci. Posebno su ugrožene osobe koje ovise o tuđoj skrbi jer je kod
njih oralna higijena često zanemarena.
Istraživanja su pokazala da potpuna
bezubost utječe na smanjenje prokrvljenosti u području glave te se čak povezuje s većom učestalošću demencije.
Bolesti usne šupljine u ovoj dobi značajno narušavaju kvalitetu života te je
potrebno pacijentima pružiti sveobuhvatnu oralnu rehabilitaciju ili ih uputiti specijalistima ako obim potrebnih
zahvata nadilazi naše kompetencije.
Edukacijom pojedinca ili zdravstvenim odgojem djece ne može se
puno postići ako pojedinac u svome
domu ne dobije podršku obitelji. Primarni, obiteljski stomatolog, koji brine
o oralnom zdravlju svih članova obitelji, dobro poznaje obiteljske prilike i
navike a one diktiraju prehranu, higijenu i posjećivanje stomatologa te je
u povoljnijem položaju od specijalista
pojedinih stomatoloških disciplina da
potakne mijenjanje loših zdravstvenih
navika. Na politici je pak da odredi šire
društvene mjere koje je potrebno poduzeti za poboljšanje oralnog zdravlja
na nivou cijele populacije. Edukacija
i promicanje oralnog zdravlja trebaju
dosegnuti sve društvene slojeve i podići svijest o važnosti i nedjeljivosti
oralnog zdravlja od općeg zdravlja.
Hrvatska ima socijalni zdravstveni
sustav u kojem su oralno-zdravstvene usluge uglavnom besplatne do 18.
godine, a usprkos tome pokazatelji
oralnog zdravlja svrstavaju nas među
najgore u Europi. Nužno je uspostaviti
učinkovitu preventivnu oralno-zdravstvenu skrb u čijem će pružanju najvažniju ulogu imati primarni, obiteljski doktori dentalne medicine. Druga
komponenta nužna za poboljšanje
oralnog zdravlja tiče se samih pacijenata: potrebno je osigurati da odrasli
pojedinac preuzme odgovornost za
vlastito zdravlje, a roditelji za zdravlje
svoje djece.


[23] =>
TePe 23

Dental Tribune Croatian Edition

NAPOKON U HRVATSKOJ
Poznati visokokvalitetni švedski brand TePe, krajem prošle godine napokon je
došao u Hrvatsku. Kompletan asortiman različitih proizvoda za oralnu higijenu
u potpunosti zadovoljava sve potrebe korisnika.

TePe – 50 godina interdentalnog čišćenja
Zdravi zubi tijekom života

ne 1993. godine, priznaju se po svojoj
visokoj kvaliteti i učinkovitosti diljem svijeta. Izvorna serija uključuje
devet veličina (prema boji) za uže i
šire intedentalne prostore. Također
postoje i varijante s mekšim vlaknima ili angulirane interdentalne
četkice.
Najnovija dopuna setu za interdentalno čišćenje je Tepe EasyPick ™ učinkovit, jednostavan za korištenje i
dostupan u dvije konusne veličine da
pristaje u najviše interdentalnih prostora. Asortiman također uključuje
konac, zubne štapiće i interdentalne
gelove.

Tepe Munhygienprodukter AB je
švedska tvrtka u obiteljskom vlasništvu osnovana 1965. godine na temelju
vizije zdravih zubi za sve. Tepe radi
na podizanju svijesti oralne higijene i
prevencije bolesti usne šupljine kako
bi omogućili vrhunsko oralno zdravlje
za svakoga. Zahvaljujući povjerenju
zarađenom od stručnjaka i potrošača,
tvrtka Tepe sada je tržišni lider u mnogim zemljama.

Izrađen je u Švedskoj,
a koristi se u svijetu

Sva proizvodnja se odvija u sjedištu u Malmöu u južnoj Švedskoj.
Tepe ima 250 zaposlenika, promet
od MSEK 500 i podružnice u Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj i Velikoj
Britaniji. Društvo je certificirano u
skladu s međunarodnim standardima kvalitete i zaštite okoliša, ISO
9001 i 14001. Svi proizvodi klinički
su ispitani i ocjenjeni kako bi se zadovoljile potrebe potrošača i profesionalaca diljem svijeta.

Tradicija i inovacija
od 1965

Tijekom pet desetljeća, Tepe je evoluirao iz malog proizvodnog društva

Profesionalna njega za
u high-tech proizvodno poduzeće za različite potrebe
distribuciju u 60 zemalja. Povijest je
počela 1965. godine, kada je drvorezbar Henning Eklund razvio inovativnu trokutasti zubni štapić u suradnji
sa “Stomatološkim fakultetom” u
Malmöu. Od tada bliska suradnja sa
dentalnim profesionalcima je rezultirala širokim rasponom proizvoda
oralne higijene.

Tepe – stručnjak za
interdentalno čišćenje

Tepe četkica prvi put je predstavljena 1973. godine, a danas dolazi u
različitim modelima i veličinama za
odrasle i djecu. Tepe također nudi jedinstven niz proizvoda za određene
oralne higijenske potrebe, kao što su
skrb za implantate i ortodontske aparate, uz niz pedagoških materijala, što
omogućuje individualno obrazovanje
i upute za pacijente.

Tepe interdentalne četkice, uvede-

SVE ZA ZUBE – MALOPRODAJNI DUĆAN
U Zagrebu, na adresi Kralja Držislava 4, po prvi
puta u Hrvatskoj otvoren je specijalizirani dućan za
sve korisnike i potrebe (svakodnevne i profesionalne). U dućanu su zastupljeni vodeći brandovi
na području oralne higijene (Tepe), izbjeljivanja
(Xwhite – profesionalne trakice za izbjeljivanje
zubi su zadnji krik tehnologije i novi tretman u

izbjeljivanju zubi), alata za profesionalce (GZ
Instrumente – globalni proizvođač i distributer rotacijskih dijamanata visoke klase, karbida, glodala
i instrumenata za dentalni, ortopedski, kozmetički
i industrijski sektor) i radne odjeće (Amelia –
Conenzioni Amelia je vodeći talijanski proizvođač
radne odjeće za dentalne ordinacije i laboratorije).

www.svezazube.hr
svezazube.hr/webshop

ZUBNE ČETKICE

Tepe četkice prilagođene korisniku su razvijene za učinkovito
i nježno odstranjivanje zubnog plaka. Raznovrsne glave četkica, niti i dizajn ručke olakšavaju dnevnu oralnu higijenu za
odrasle i djecu.

INTERDENTALNO ČIŠĆENJE

Tepe ima dugu tradiciju u razvoju proizvoda za preventivnu dentalnu skrb s posebnim osvrtom na interdentalno čišćenje. Naš izbor interdentalnih četkica je
opsežan, s izborom veličina četkica, teksture vlakana
i dizajna, koji odgovaraju zahtjevima stručnjaka i pacijenata u svijetu.

SPECIJALNI PRODUKTI

Tepe nudi široku paletu pribora za čišćenje, razvijenih
za osobe s posebnim potrebama za održavanje usne higijene (implantati, protetika...). Bliska suradnja s dentalnim stručnjacima jamči izvrsnu funkciju i visoku razinu
kvalitete. Svi proizvodi su klinički ispitani i ocijenjeni.

NJEGA IMPLANTATA

Pravilna njega implantata je bitna za dugoročni uspjeh. Stručne smjernice o dobrim navikama oralne higijene i prikladnim proizvodima od
velike su važnosti kako bi se spriječio razvoj peri-implantat mucositisa
i peri-implantitisa.

ORTODONTSKA NJEGA

Fiksni ortodontski aparati čine čišćenje složenijim. Zubni
plak se brzo nakuplja oko aparatića i žice. Kako biste
spriječili nastanak gingivitisa i karijesa, sustavno čišćenje je ključno.

DJEČJA NJEGA

Uspostavljanje rutine dobre oralne higijene u mlađoj dobi, prvi je
korak za zdrava usta tijekom života. Nakon što je prvi zub izrastao,
vrijeme je za početak korištenja zubne četkice

ALL-IN-ONE RJEŠENJE ZA NJEGU IMPLANTATA
Svake godine milijuni ljudi dobivaju dentalne implantate.
Pravilno čišćenje istih je ključno za doživotno očuvanje. Švedska tvrtka za oralnu higijenu Tepe predstavlja Tepe implant
kit - idealan izbor četkica za potpunu čistoću. Anna Nilvéus
Olofsson, menadžer za stomatologiju i znanstveni poslove u
Tepe-u, objašnjava prednosti kompleta: - Dobra oralna higijena
je apsolutno presudna da implantati traju, ali kao što su mnogi

ljudi iskusili, čišćenje ponekad može biti teško. Pronalaženje
pravih uređaja i alata može biti izazov. To je razlog zašto smo
razvili Tepe implant kit, koji uključuje tri profesionalno odabrane četkice za optimalno čišćenje svih površina implantata.
Svaka četkica u kompletu je razvijena u suradnji sa stručnjacima dentalne medicine i izabrana zbog svoje posebne kvalitete,
te olakšava pristup u teško dostupna područja.


[24] =>
24 Menadžment

Dental Tribune Croatian Edition

Nepojavljivanje na zakazani termin
Koliko bi vaših pacijentica propustilo zakazani termin kod frizera?
Odgovor je vjerojatno “ne mnogo njih”.
Znate li da mnoge žene potroše
oko 300 – 400 kn na svoju kosu i to
čine svakih 4 do 6 tjedna? To je preko 2500 kn godišnje samo za kosu! I
to sve iz džepa, bez potrebe da ih se
poziva ili podsjeća na termin. Potpuno dobrovoljno. Možda ste čak imali
pacijenta koji je otkazao termin kod
vas da bi mogao otići kod frizera!
Pa zašto je frizerima toliko lakše
nego doktorima dentalne medicine?
Razlog je što ljudi žele ići na frizuru.
To je ono što morate postići s pacijentima u svojoj ordinaciji. Pacijente morate
educirati o higijenskim mjerama, preventivnoj stomatologiji i navesti ih da
žele vašu uslugu i da je cijene. Postati
grub nije pravi način. Morate otkriti i
pokušati eliminirati razloge zašto pacijenti preskaču termine.
Naravno, određeni je udio nepojavljivanja na termin neizbježan pa ako se
samo 4% pacijenata ne pojavi na dogovoreni termin (prihvaćeni prosjek),
ne trpite mnogo. Ali nije neobično za
ordinacije da 10, 20 ili 30% pacijenata
preskoči svoj termin.
Neke praznine možete popuniti s
pacijentima koji samo ušetaju ili terminima koje zakažete istoga dana, ali
vjerojatno ne sve i takvi slučajni pacijenti obično neće donijeti toliko prihoda. Jedno istraživanje uzelo je u obzir
te čimbenike i procijenilo da pacijenti
koji se ne pojave, za ordinacije znače
gubitak od 14% očekivanih prihoda.
Nepojavljivanje ne znači samo gubitak novca. Bespotrebno se troši vrijeme djelatnika koji se pripremaju za termin, pacijent ne dobiva potrebnu skrb
te postoji mogućnost komplikacija ako
se stanje pogorša zato što nije liječeno
na vrijeme. Neki liječnici su uveli drakonske kazne naplaćujući propuštene
termine. Osobno se slažem s takvim
pristupom, ali ima umjerenijih načina
da se ovom problemu stane na kraj.

Dijagnosticirati problem:
Tko su vaši pacijenti
koji se ne pojavljuju na
termin?

Tradicionalni način suprotstavljanja
propalim terminima je naručivanje
pacijenata u suvišku. Međutim, to ne
pomaže u smanjivanju problema, nego
stvara dodatne. U danima s manje nepojavljivanja nego što se očekivalo,
liječnik će zaostajati. Što je još gore,
čini se da duže čekanje zbog nepredvidljivog pretrpavanja termina potiče
nepojavljivanje. Istraživanja pokazuju
da pacijenti koji se osjećaju kao da ih
njihov liječnik ne poštuje, dolaze u
veću napast preskočiti termin. Da biste
ozbiljno riješili problem nepojavljivanja pacijenata, najprije dijagnosticirajte
uzroke. Na primjer, što je termin više
unaprijed dogovoren, veća je mogućnost da se pacijent neće pojaviti.
Zaboravljanje je također jedan od
vodećih razloga. Pacijenti koji se ne
pojavljuju, češće su mlađi muškarci.
Stariji pacijenti narušena zdravlja ta-

kođer su skloniji preskakanju termina,
dijelom zbog problema s prijevozom i
dijelom zbog zdravstvenih problema.
Da biste dobili bolju sliku o tome
što se događa u vašoj ordinaciji, analizirajte koji se pacijenti nisu pojavili
tijekom protekla tri mjeseca. Izradite
tablicu sa stupcima za spol, dob, status
osiguranja (ako je primjenjivo), dan u
tjednu za koji je termin zakazan, ujutro
ili poslijepodne, novi ili redoviti pacijent, područje stanovanja ili bilo koju
drugu varijablu koju želite istražiti.
Možda ćete, na primjer, otkriti da se
većinom ne pojavljuju novi pacijenti u
popodnevnim satima.

Učinite se dostupnijim

Veća je vjerojatnost da će pacijenti
zaista doći na zakazani termin ako ste
dostupniji. Ako doživljavate prekomjeran broj neispoštovanih termina koji
su dogovoreni predugo unaprijed jer
kratkoročno nemate mjesta, razmislite o zapošljavanju dodatnog doktora ili
asistenta tako da pacijenti termin mogu
dobiti u razumnom roku.
Akutni pacijenti posebna su priča.
Ako nekome s akutnim bolovima ili
izvanrednom situacijom date termin
tri dana kasnije, riskirate da se ne pojavi. Ili će se problem sam riješiti prije
toga ili će pacijent potražiti drugog
liječnika koji ga može primiti ranije.
Neki doktori takav scenarij izbjegavaju
tako da dio termina ostave praznim za
pacijente koji nazovu toga dana. Takav
sustav može uključivati i pacijente čiji
slučaj zahtijeva redovito praćenje. Jednostavno ih kontaktirajte telefonskim
pozivom, e-mailom ili SMS-om i tražite da dođu u određeno vrijeme.

Uspostavite sustav
podsjetnika koji vam
odgovara

Ako zakazujete termine unaprijed,
strategija izbjegavanja nepojavljivanja
treba uključiti podsjetnike za pacijente. Neke ordinacije prednost daju osobnom kontaktu telefonskim pozivima,
ali treba imati na umu da u danima s
napornim rasporedom nema vremena za telefoniranje. Još jedan problem
je što se pacijenti ponekad ne jave na
poziv. Mnoge ordinacije koriste SMS
poruke koje osiguravaju da pacijent
primi poruku, čak i ako je u tom trenutku zauzet ili na poslu.
Postoje i računalni programi za
upravljanje poslovima ordinacije, koji
uz sustav naplate sadržavaju i aplikaciju za upravljanje rasporedom kojim
može imati ugrađen alat za telefonske
podsjetnike. Dobri programi za upravljanje mogu generirati pismene podsjetnike koji se šalju poštom. To može
biti bolje za starije pacijente. Pacijentima koji se služe računalom, mogu se
slati podsjetnici e-mailom.
U idealnom slučaju svaki bi pacijent
trebao dobiti podsjetnik. Međutim, prije svega treba ciljati na pacijente kod
kojih se vašom analizom otkrije da su
skloniji preskakanju termina. I svakako koristite podsjetnike za važne, složene zahvate i praćenje ozbiljnih stanja
te za nove pacijente. Složeni zahvati
obično se više plaćaju i takve pacijente
ne smijete izgubiti.
Koji god sustav implementirate,
podsjetnike treba slati dva dana unaprijed. Dva dana i vama daju dovoljno
vremena da ubacite novog pacijenta
ako je potrebno. Međutim, kako biste

povećali mogućnost improvizacije,
možete voditi popis pacijenata koji bi
željeli prije doći na red.

Vodite računa o
emocionalnoj i mentalnoj
komponenti

Visokosofisticirani podsjetnici sami
po sebi neće spriječiti nepojavljivanje
pacijenata. Također su potrebne dobre
komunikacijske vještine.
Uostalom, istraživanja su otkrila
emocionalne zapreke u pridržavanju
zakazanih termina. Pacijenti se često
brinu da će liječenje ili postupak biti
neugodni ili da će čuti loše vijesti. Uzimanjem dovoljno vremena da saslušate
strahove svojih pacijenta, možete im
pomoći da ih prebrode.
Također pacijenti s kroničnim stanjima često podcjenjuju važnost praćenja
jer im njihov liječnik nije objasnio.
Reći samo “Vidimo se za tri mjeseca”
nije dovoljno. Morate im objasniti zašto
je potrebno praćenje i koje su moguće
posljedice nepojavljivanja.
Pacijenti mogu pogrešno pretpostaviti da njihov izostanak neće škoditi
vašoj ordinaciji i da će vam možda čak
dobro doći mali predah od napornog
dana. Poruka koju biste trebali ostaviti na dobro vidljivim mjestima, web
stranici, kao i kroz zaposlenike: „nepojavljivanje na termin remeti raspored
rada ordinacije i uzima mogućnost
pomaganja drugom pacijentu kojemu
je to potrebno“.

Trebate li naplaćivati za
nepojavljivanje na termin?

Neke ordinacije pokušavaju spriječiti nepojavljivanje pacijenata uvo-

đenjem globe. Da bi izbjegli plaćanje
određene svote zbog propuštenog termina, pacijenti obično moraju otkazati
barem 24 sata unaprijed. To je pristup
koji ima mješovite reakcije. Ali, zar i
hoteli to ne čine? Zašto pacijenti to
prihvaćaju od hotela i zrakoplovnih
kompanija, ali ne i od nas?
Takav pristup privući će pacijentovu
pažnju, ali ako stvarno nekome naplatite, to je loše za odnos s pacijentima i
imidž ordinacije. To je nešto što ima
negativan prizvuk. Kao da objavljujete, “Dobrodošli u našu ordinaciju – ovo
su stvari koje će vas dovesti u nevolje.”
Također postoji mogućnost da
pacijenti izbjegavaju daljnje posjete
upravo da ne bi morali platiti globu
koju duguju – takav pacijent je zauvijek izgubljen. Ipak, neke ordinacije
tvrde da ipak imaju uspjeha s takvim
pristupom i da su im stope nepojavljivanja na termine znatno pale. No,
neke druge prikupljaju samo mali dio
globa jer se pacijenti žale da ni oni ne
dobivaju naknadu za izgubljeno vrijeme u čekaonici, iako se i kod njih
postiže primarni cilj, a to je smanjenje stope nedolazaka. Uvijek postoji
prostor za opraštanje zbog jednog
propuštenog termina iz opravdanih
razloga, ali sustav kažnjavanja definitivno podiže svijest pacijenata o
vlastitoj odgovornosti.

Blaži način kažnjavanja
nedolaska

Dok naplaćivanje nedolaska pacijenta ostaje sporno, gotovo svatko se
slaže da ordinacija ima pravo otežati
pacijentu koji više puta ne dođe na zakazani termin dobivanje novoga.
Mogući pristup je pacijentu nakon
tri nepojavljivanja onemogućiti da se
naruči u određenom razdoblju, recimo,
šest mjeseci. Zabilježite prvi nedolazak
i pošaljite mu pismo ili e-mail tražeći
od njega da zakaže novi termin. Nakon
drugog nepojavljivanja slijedi dopis s
upozorenjem. Nakon trećeg nedolaska
donosi se odluka o blokadi takvog pacijenta. Svakako bi ipak trebalo kontaktirati pacijenta da se ogradite od
bilo kakvih olakotnih okolnosti koje
bi zahtijevale blaži pristup.
Najbolja je politika, međutim,
sprječavanje nepojavljivanja u startu.
Shvatite da nitko ne voli ići doktoru.
Pomažući pacijentu u prevladavanju
subjektivnih prepreka za dolazak na
zakazani termin manje ćete vremena
i energije potrošiti za glumljenje policajca.

Kontakt
Dr. Ehab Heikal
BDS.MBA.DBA
Konzultant za upravljanje ordinacijom
eheikal@eheikal.com


[25] =>
VOCO 25

Dental Tribune Croatian Edition

®

®

Admira Fusion/Admira Fusion x-tra

Prvi materijal za ispune na bazi keramike

VOCO je predstavio Admira Fusion, prvi
univerzalni materijal za ispune na bazi keramike. U podlozi je inovativna kombinacija
dokazane nanohibridne i ORMOCER® tehnologije razvijene u suradnji s Fraunhofer
institutom za istraživanje silikata. Nakon što
je već 1999. predstavio Admira sustav, prvi
materijal za ispune na bazi ORMOCER®-a,
i njegovog nasljednika, prvog nanohibridnog kompozita Grandio 2003., intenzivna
istraživanja sada su omogućila da VOCO
kombinira prednosti oba restaurativnih sustava. Silicijev oksid čini kemijski temelj za
novi nanohibridni materijal Admira Fusion
ojačan ORMOCER®-om, ne samo za punilo,
nego i za smolastu matricu – a to predstavlja
inovativno dostignuće.

Prava evolucija!

Ta jedinstvena, “čista silikatna tehnologija”,
nudi nekoliko izvanrednih prednosti odjednom:
na primjer, činjenicu da Admira Fusion, u usporedbi sa svim kompozitima za ispune koji se
nalaze na tržištu, pokazuje daleko najniže stope
polimerizacijskog skupljanja (1,25% u volumenu) i s time povezano izuzetno nisko kontrakcijsko naprezanje.
ORMOCER® („Organically Modified Ceramics“ = organski modificirana keramika), koji
se koristi za proizvodnju Admira Fusion sustava, čini ga vrlo biokompatibilnim jer ne sadrži klasične monomere, od kojih se neki inače
mogu otpuštati nakon polimerizacije. Svjetlosno
polimerizirani, rendgenski vidljivi nanohibrid,
ORMOCER®, ima 84% težinskog udjela anorganskih punila i pokriva širok spektar indikacija. To, između ostalog, uključuje ispune I. do
V. razreda, podloge za kavitete I. i II. razreda,
rekonstrukciju traumatski oštećenih prednjih
zubi, izradu udlaga kod klimavih zubi, kao i
pečaćenja fisura, nadograđivanje krune i izradu
kompozitnih inleja. Admira Fusion odlikuje se
osobitom stabilnošću boje, što je dodatna prednost koja omogućuje njegovu apsolutno univerzalnu upotrebu – čak i u najzahtjevnijim situacijama u prednjem i stražnjem području zubnog
niza. Radi se o iznimno homogenom materijalu
koji je kompatibilan sa svim uobičajenim adhezijskim sustavima.
Sustav nadopunjava Admira Fusion x-tra “fast
track” materijal za ispune koji omogućuje postavljanje slojeva do 4 mm debljine, uz apsolutno
identična fizička svojstva. Brža inačica također
se odlikuje niskim stupnjem volumnog skupljanja, kao i izvanrednom biokompatibilnošću.
Univerzalna boja U dodatno pojednostavljuje
rukovanje jer daje estetske rezultate u stražnjem
području prilagodbom okolni poput kameleona.
Admira Fusion i Admira Fusion x-tra dostupni
su u rotirajućim štrcaljkama i kapsulama za
izravnu primjenu.

PRVA KERAMIKA ZA PUNJENJE

Admira Fusion

• Prvi materijal za ispune na svijetu samo na bazi keramike

NOVO

• Najmanji postotak skupljanja uslijed polimerizacije (1,25 vol. postotka)
i posebno nizak stres zbog polimerizacijskog skupljanja*
• Inertna čime je visoko biokompatibilna i izuzetno postojane boje
• Za najviše zahtjeve u području prednjih i bočnih zubi
• Odlično rukovanje, jednostavna politura do visokog sjaja te visoka
površinska čvrstoća jamče prvoklasne dugotrajne rezultate
• Kompatibilna sa svim konvencionalnim adhezivnim sredstvima

*u usporedbi sa svim uobičajenim kompozitima za ispune

Proizvođač:

VOCO GmbH, Anton-Flettner-Straße 1-3, 27472
Cuxhaven, Njemačka, www.voco.com, info@
voco.com

VOCO GmbH · Anton-Flettner-Straße 1-3 · 27472 Cuxhaven · Njemačka · Tel. +49 4721 719-0 · www.voco.com

VOCO_DT-HR_0215_Admira Fusion_210x297mm.indd 1

07.05.2015 16:19:41


[26] =>
26

Oralno zdravlje

Dental Tribune Croatian Edition

Dobrobiti žvakaće gume
za oralno zdravlje
Izvadak iz članka izvorno objavljenog u časopisu Journal of Irish Dental Association
nje remineralizacije33,34. Pokazalo se
da kalcijev laktat dodan u žvakaće
gume također poboljšava remineralizaciju35,36.

Michael WJ Dodds

Žvakanje žvakaćih guma bez šećera ima dokazani protukarijesni
učinak, ali su drugi oralno-zdravstveni učinci nedovoljno razjašnjeni. Pozitivni učinci žvakaćih guma
bez šećera na oralno zdravlje, osobito na smanjenje karijesa, dokumentirani su u mnogim istraživanjima i preglednim radovima1-6.
Dodatno se na žvakaću gumu sve
više gleda kao na medij za otpuštanje
aktivnih tvari koje bi mogle izravno
pozitivno utjecati na oralno zdravlje.
Žvakanje žvakaćih guma bez šećera
potiče lučenje sline, koja ima niz pozitivnih učinaka na oralnu šupljinu:
• veći protok sline potiče brži oralni
klirens šećera;
• visoki pH i puferski kapacitet stimulirane sline pomaže neutralizirati
pH plaka nakon konzumiranja šećera;
• istraživanja su pokazala poboljšanu remineralizaciju ranih karijesnih
lezija, dok su prospektivni klinički
pokusi ukazali na smanjuje učestalosti karijesa kod djece koja su žvakala
žvakaće gume bez šećera.
Znanstveni dokazi pokazuju da
žvakaće gume imaju svoje mjesto kao
dodatni način prevencije dentalnih
bolesti u kombinaciji s tradicionalnijim prevencijskim metodama.

Dobrobiti žvakaćih
guma bez šećera

Oralni klirens i stimulacija
sline, neutralizacija pH
vrijednosti plaka
Glavne prednosti žvakanja žvakaćih
guma bez šećera posredovane su oralnom fiziologijom: stimulacija žlijezda
slinovnica da proizvode slinu (povećanje za 10 do 12 puta u odnosu na nestimuliranu slinu) izazvana je kombinacijom žvačnog i okusnog podražaja7.
Iako je tok sline najveći tijekom prvih
sedam minuta žvakanja kada je maksimalno otpuštanje sladila i okusa, dvostruko povećanje protoka (u odnosu na
nestimulirani) održava se sve dok se
žvakaća guma nastavi žvakati8.
Jedan od neposrednih kratkoročnih
učinaka pojačanog toka sline povećani je klirens šećera i ostataka hrane
iz oralnog kaviteta9. Veći protok, pH
i puferski kapacitet stimulirane sline
nadalje pomažu neutralizirati kiseline

Potencijalni negativni
učinci žvakaćih guma

pronađene u ustima, a naročito je važna uloga u podizanju pH vrijednosti
plaka10,11. Kratkoročna neutralizacija
pH vrijednosti plaka do prestanka
najkritičnije faze za demineralizaciju također je jedan od srednjoročnih
pozitivnih učinaka jer se pokazalo da
često žvakanje povećava bazalni (nestimulirani) tok sline te povećava pH
vrijednost plaka i posljedično smanjuje njegovu sposobnost stvaranja kiselina iz šećera12,13. Neka istraživanja
čak su pokazala da se žvakanje žvakaćih guma bolje podnosi od umjetne
sline za simptomatsku terapiju kserostomije14,15.
Remineralizacija i kliničko
smanjenje karijesa
Osim neutralizacije pH, povećana
stopa otpuštanja topljivog kalcija i fosfatnih iona iz stimulirane sline pomaže
remineralizirati površinske caklinske
lezije, kao što je prikazano u brojnim
in vivo istraživanjima16-19. Klinička
istraživanja provedena na djeci koja
žvakaću gumu žvaču najmanje tri puta
dnevno u razdoblju od dvije do tri godine pokazuju da su znatno niže stope
pojavnosti karijesa nego u djece koja
ne žvaču žvakaće gume20-22. Nadalje
je učinak smanjenja karijesa potvrđen
sistematiziranim preglednim radovima2,5,23. Doista, Američka dentalna
udruga (ADA) nedavno je objavila kliničke smjernice za uporabu žvakaćih
guma bez saharoze u visoko karijesno
rizične djece i odraslih23.
Smanjenje vanjskih obojenja
Žvakaće gume mogu smanjiti vanjsko obojenje zubi, bilo uklanjanjem

Američka tvrtka predstavila
prvu komercijalnu pastu za
zube od kokosovog ulja
SCOTIA, NY, SAD: Greensations, tvrtka specijalizirana za
prirodne proizvode za zdravlje i
ljepotu, nedavno je predstavila Co-

codent, prvu komercijalnu pastu za
zube od kokosovog ulja na svijetu.
Niz istraživanja pokazao je da kokosovo ulje pogoduje zdravlju zubi

postojećih mrlja ili inhibicijom nastanka novih24, dok dodatak specifičnih aktivnih tvari (obično polifosfata) može pružiti dodatni učinak25,26.
Međutim, treba napomenuti da su ti
učinci kozmetički i ne utječu izravno
na oralno zdravlje, a učinak je mali u
usporedbi s profesionalnim izbjeljivanjem. S druge strane, ubrzani oralni
klirens sredstva koji uzrokuje obojenja, kao što su čaj ili kava, mogao bi
znatno smanjiti stvaranje vanjskih
obojenja i tako može pomoći u održavanju rezultata izbjeljivanja i dentalne
profilakse. Zanimljivo je da žvakaća
guma sprečava kratkotrajnu preosjetljivost povezanu s profesionalnim
izbjeljivanjem zubi27, iako mehanizam
tog učinka nije jasan.
Utjecaj na plak i gingivitis
Postoje dokazi da redovito korištenje žvakaćih guma, u kombinaciji s
uobičajenom oralnom higijenom, dovodi do blagog, ali značajnog smanjenja indeksa plaka28-30, iako jedno istraživanje nije potvrdilo takav učinak31.
Nadalje, dva istraživanja dokazala
su utjecaj na parametre, kao što su
indeks krvarenja ili gingive29,30. U nedavno objavljenom sistematiziranom
preglednom radu zaključeno je kako
žvakaće gume bez šećera omogućuju malo, ali značajno smanjenje plaka
kada se koriste kao dodatak uobičajenim mjerama kontrole plaka32. Stoga
sve tvrdnje u vezi učinka žvakaćih
guma bez šećera bez aktivnih tvari na
plak treba tumačiti samo kao potencijalni potporni učinak, a ne kao namjeru nadomještanja redovitog četkanja i
korištenja zubne svile.
zahvaljujući svojim antibiotskim
svojstvima koja koče rast bakterija
- uzročnika oralnih infekcija.
Uz kokosovo ulje pasta sadrži
sodu bikarbonu i ulje zelene metvice, ali ne sadrži fluor, dodatne kemikalije, veziva i zaslađivače. Prema
tvrdnjama Greensationsa, sastav se
temelji na starom receptu bake, osnivača tvrtke, koja se također bavila

Aktivne tvari za
remineralizaciju/sprečavanje
karijesa
Bilo je mnogo pokušaja poboljšati
inherentni remineralizacijski učinak
sline stimulirane žvakaćim gumama
dodavanjem specifičnih aktivnih sastojaka. U nastavku je pregled nekih
od njih.
Specifični učinci poliola
Žvakaće gume bez šećera obično
su zaslađene poliolnim zaslađivačima
(šećerni alkohol), kao što su sorbitol,
manitol, ksilitol i maltitol. Svi ovi polioli nakon odgovarajućih testiranja
pH vrijednosti plaka potvrđeno su sigurni za zube; dok njihova inherentna
slatkoća pomaže stimulirati tok sline,
njihov metabolizam i proizvodnja
kiselina preko oralnih bakterija (iz
plaka) spori su i ne izazivaju pad pH
vrijednosti u plaku, nego naprotiv povećanje pH. Postoje istraživanja u
kojima je testirano jesu li određeni
polioli učinkovitiji, ali nedavno objavljeni sistematizirani pregled23 navodi
da nije moguće razlikovati između
koristi koja proizlazi iz samoga čina
žvakanja u odnosu na one povezane
sa specifičnim učincima poliola.
Kalcijeve i fosfatne soli
Ostali pristupi za poboljšanje protukarijesnog učinka žvakaćih guma bez
šećera usmjereni su na upotrebu prikladnih kalcijevih ili kalcij-fosfatnih
soli radi dopune prirodne razine kalcija i fosfata u slini, podizanja razine
zasićenosti tim ionima u neposrednoj
okolini zuba i u vezi s tim olakšava-

Treba napomenuti da postoji i određena zabrinutost zbog uporabe žvakaćih guma, uključujući i opasnost od
gušenja kod male djece, njihovo bacanje u javnosti te laksativni učinak. Potrošačima treba naglasiti da žvakaće
gume nisu za djecu mlađu od školske
dobi i da ih odgovorno odlažu na mjesta predviđena za otpad. Laksativni
prag većine poliolnih sladila koja se
koristi u žvakaćim gumama obično je
od 15 g/dan, što bi zahtijevalo konzumiranje od 10 ili više žvakaćih guma
dnevno.

Zaključak

Znanstveni podaci koji idu u prilog
nespecifičnim prednostima žvakaćih
guma bez šećera analizirani su i potvrđeni od strane ključnih dentalnih
organizacija širom svijeta, uključujući
FDI (Svjetsku stomatološku udrugu),
ADA (Američku dentalnu udrugu) i
EFSA (Europsko tijelo za sigurnost
hrane). Tradicionalno je preventivna dentalna medicina usmjerena na
ograničenje unosa šećera, uklanjanje
plaka/oralnu higijenu, korištenje fluorida, pečaćenje fisura i edukaciju.
U novije vrijeme ti su pristupi modificirani poboljšanim dijagnostičkim
metodama kako bi se omogućilo rano
otkrivanje bolesti, zajedno s točnom
procjenom njezine aktivnosti. Postoji
mogućnost da se žvakaće gume smatraju još jednim načinom prevencije
pomažući održavanju oralne ekologije kod visoko, ali i niskorizičnih pojedinaca i populacija. Namjera ovog
članka nije dati kliničke smjernice za
uporabu žvakaćih guma bez šećera,
nego je cilj informirati praktičare tako
da mogu točno odgovoriti na pitanja
svojih pacijenata u vezi ove teme. Dok
žvakaća guma ne može liječiti oralne
bolesti, može spriječiti poremećaje
oralne ekologije koja dovodi do kliničke bolesti potičući stvaranja zdrave
količine sline.
Napomena uredništva: Cijeli popis
literature dostupan je na upit.

prirodnom medicinom.
Godine 2012. irski istraživači otkrili su kako je kokosovo ulje
učinkovito u suzbijanju razvoja većine sojeva streptokoka, uključujući
Streptococcus mutans, koja je glavni
uzročnik dentalnoga karijesa.
Pasta za zube prodaje se na stranici www.greensations.com i stoji oko
13 USD.


[27] =>
Dental Tribune Croatian Edition

BEGO 27


[28] =>
28 SFZG

Dental Tribune Croatian Edition

ABC hitnih stanja za
studente stomatologije
Na Stomatološkom fakultetu 11.
travnja 2015. održana je po mnogočemu jedinstvena edukacija – “ABC
hitnih stanja” koju su organizirali
studenti dentalne medicine, ujedno
i aktivni instruktori u StEPP-u.
Udruga StEPP već sedam godina
marljivo osmišlja i organizira izobrazbu studenata kako bi teoretski i
praktično stekli vještine potrebne za
spašavanje života. Članovi su vrijedni
volonteri koji, uz sve obveze na fakultetu i radnome mjestu, ipak uspijevaju pronaći dovoljno vremena kako bi
podučavali laike, studente i učenike.
Instruktori su studenti medicine i dentalne medicine te doktori medicine.
Prva pomoć sastavni je dio kurikuluma medicinskih i stomatoloških
fakulteta, no naše ankete za polaznike prije edukacije pokazuju da se
studenti ne osjećaju nimalo spremni
ni sposobni reagirati ako nekome zatreba takva pomoć. Nakon mnogih
edukacija za medicinare i stomatologe, StEPP-ov tim za odlučio se za
korak dalje – organizaciju edukacije
usmjerene isključivo potrebama budućeg doktora dentalne medicine.
Online sustav prijave za edukaciju
pokazao je golem interes studenata –

24 mjesta popunjena su za samo šest
minuta. Prijavili su se studenti svih
godina, a raspoređeni su u skupine
po šest polaznika.
Predavanja, posebno pripremljena
za stomatologe, trajala su od 9,30 do
19 sati, a najposjećenija su bila ona o
anafilaksiji (predavač dr. med. Franko
Haller) te o hitnim stanjima u dentalnoj medicini (predavač prof. dr. sc.
Darko Macan, ujedno i prodekan za
nastavu na Stomatološkom fakultetu).

Na predavanju o anafilaksiji studentima je detaljno objašnjen mehanizam
alergijske reakcije i anafilaksije, njezini simptomi i klinička slika te smjernice za liječenje.
Predavanje o hitnim stanjima u
stomatologiji bilo je posebno po tome
što je prof. Darko Macan bio prvi
stomatolog i profesor Stomatološkog
fakulteta koji je u sklopu StEPP-ove
edukacije govorio o hitnim stanjima
s kojima će se vjerojatno u karijeri

susresti svaki doktor dentalne medicine. Na radionicama studenti su
naučili tehnike otvaranja venskoga
puta, zatim kako prepoznati opstrukciju dišnoga puta te kako postupati
i kojim se pomagalima koristiti u
takvom slučaju. No najvažnija je
dakako bila KPR-AVD radionica,
osnovna u StEPP-ovoj edukaciji, na
kojoj studenti uče o pravilnim algoritmima kardio-pulmonalne reanimacije, a pritom se koriste vanjskim

automatskim defibrilatorom te svatko od njih, zahvaljujući različitim
scenarijima, može izvrsno uvježbati
te vještine. Kao provjera uspješnosti
prenošenja znanja poslužio nam je
praktični ispit koji su polaznici, na
naše veliko oduševljenje, iznimno
lako i uspješno položili.
U StEPP-ovu timu za stomatologiju bili su Antonia Ivoš, Dario Novak,
Iva Japundžić, Ive Miletić, Mia Maltar i Ana Pap.

Projekt “Unaprjeđenje studijskog programa
Dentalna medicina u skladu s HKO-om”

Na temelju poziva Ministarstva znanosti,
obrazovanja i sporta da se dostave projektni
prijedlozi za korištenje fondova EU (Razvoj
ljudskih potencijala), a u sklopu unaprjeđivanja kvalitete u visokom obrazovanju
uz primjenu Hrvatskoga kvalifikacijskog
okvira (HKO-a), Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu prijavio je projekt pod
nazivom “Unaprjeđenje studijskog programa Dentalna medicina u skladu s Hrvatskim
kvalifikacijskim okvirom”.
Svrha projekta je uskladiti nastavni sadržaj studijskog programa Dentalna medicina i u 12. semestar uvrstiti stručnu praksu.
Ulaskom Hrvatske u EU u našoj se zemlji
od iduće godine ukida pripravnički staž
pa se od doktora dentalne medicine nakon
stjecanja diplome očekuje samostalan rad.
Stomatološki fakultet u Zagrebu, svjestan
novonastale situacije, pokrenuo je proceduru za izmjenu i usklađivanje sadržaja studijskog programa kako bi se u 12. semestru

studentima omogućila 15-tjedna stručna
praksa (500 sati). Projektom će se omogućiti
razvoj ishoda učenja uz provjeru i vrjednovanje programa stručne prakse. Zbog ograničenih fakultetskih prostornih kapaciteta,
stručnu praksu nije moguće obavljati kvalitetno u njegovoj organizaciji i opsegu koji je
nužan za stjecanje potrebnih kompetencija
za samostalan rad (15 tjedana – trajanje 500
sati). Zato se razvijanje mreže suradničkih
ordinacija u Hrvatskoj nameće kao prihvatljivo rješenje, i to iz više razloga – studenti će
pod nadzorom mentora obavljati zadatke iz
programa stručne prakse i usvajati kliničke
vještine u realnom okruženju i na neselektivnoj grupaciji pacijenata; suradničke ordinacije dobit će mlade i motivirane osobe
koje od mentora zahtijevaju odgovornost za
svoj profesionalni razvoj; Stomatološki fakultet dobit će partnere u edukaciji te tako
pridonositi povećanju broja podučavatelja
u širem smislu.
Projektom planirane edukacije mentora
iz 40-tak suradničkih ordinacija pridonijet
će ostvarivanju cilja, a to je poticanje cjeloživotnog učenja doktora dentalne medicine
koji će se kontinuirano educirati kako bi bili
osposobljeni za mentore. Ujedno, Stomatološki fakultet planira ovim projektom razviti informatički sustav vođenja e-dnevnika
koji će mentori redovito popunjavati kako

bi se osigurala kvaliteta programa stručne
prakse. Osim toga, organizacijom studentske prakse u ordinacijama na otocima ili u
slabije razvijenim područjima, poticat će se
rad u zajednici i društvena odgovornost studenata – budućih doktora dentalne medicine
te njihova motiviranost za zapošljavanje u
tim dijelovima zemlje, čime bi se dugoročno i
tamo osigurao potreban broj doktora dentalne medicine. Konkretna korist od ovog pro-

jekta, koja će biti i te kako vidljiva i nakon
njegova završetka, jest razvijen program
stručne prakse za studente šeste godine studija Dentalne medicine temeljen na ishodima učenja i primjerima dobre prakse iz EU;
razvijena mreža suradnih ordinacija koja
će osigurati kvalitetnu stručnu praksu za
80-tak studenata godišnje; unaprijeđen studijski program dentalne medicine i razvijen
standard kvalifikacije u skladu s načelima
HKO-a, posebice na postizanju zapošljivosti na temelju prijenosa specifičnih znanja i
vještina; razvoj studentske prakse izražene
u ishodima učenja usklađenima s odgovarajućim standardom kvalifikacija te razvoj i
primjena provjere i vrjednovanja ishoda
učenja stečenih studentskom praksom.
Studentima uključenima u program
stručne prakse kroz mrežu suradnih ordinacija bit će omogućeno praktično stjecanje
kliničkih vještina koje će zatim primijeniti u
svojem radu te tako utjecati na poboljšanje
stomatološke skrbi u društvu.
Projektom je planirana i edukacija profesora i nastavnika kako bi se podignula razina njihovih stručnih kompetencija i usvajanja novih metoda podučavanja, primjena
e-učenja, korištenje tzv. pametne ploče itd.,
što će svakako dodatno pridonijeti kvaliteti
obrazovanja na Stomatološkom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu.


[29] =>
HKDM 29

Dental Tribune Croatian Edition

HRVATSKA KOMORA DENTALNE
MEDICINE, 1995. – 2015. GODINE
Prof. dr. sc. Zvonimir Kaić, dr. med. dent.

U vrijeme brojnih promjena u
hrvatskom zdravstvenom sustavu
devedesetih godina prošloga stoljeća, postupno je napuštano državno
okrilje, a doktor stomatologije sve
češće postaje privatnik i poduzetnik. Osnivanjem strukovnih komora očekivalo se da će one dati veliki
doprinos u rješavanju svakodnevnih
problema u jednom tranzicijskom
društvu.
Ministarstvo zdravstva Republike
Hrvatske donijelo je prethodnu suglasnost na osnivanje Hrvatske stomatološke komore – stručne organizacije
doktora stomatologije, koji na području Republike Hrvatske rade na neposrednim poslovima zubozdravstvene
zaštite, Stomatološkom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskom
stomatološkom društvu Hrvatskog liječničkog zbora, jer su ispunjeni uvjeti.
Ovaj akt br. 534-02-10-95-0002 od 28.
Travnja 1995. godine potpisao je prof.
dr. sc. Andrija Hebrang, tadašnji ministar zdravstva.

OSNUTAK I RAD
KOMORE

Hrvatska komora dentalne medicine
utemeljena je kao Hrvatska stomatološka komora na osnivačkoj skupštini
održanoj u Hrvatskom liječničkom
domu u Šubićevoj 9, u Zagrebu, 26.
Lipnja 1995. godine, kada je prihvaćen
Statut Komore i drugi potrebni normativni akti, te formirana tijela Komore.
Tridesetpet vijećnika prve Skupštine
izabrano je na prethodnim izborima,
koji su bili provedeni diljem Hrvatske
od 27. Ožujka do 30. Travnja 1995.
godine.
U to vrijeme članovi Komore mogli
su bit doktori stomatologije s položenim državnim ispitom. Doktori stomatologije koji na području Republike
Hrvatske obavljaju neposrednu zdravstvenu zaštitu obvezno su članovi Komore. Nadalje, članovi Komore plaćaju
članarinu po načelu ravnopravnosti.
Tako su se stekli uvjeti da Komora
počne djelovati u okviru svojih ovlasti na rješavanju organizacijskih i
strukovnih zadataka, ali i u ukupnoj
društvenoj preobrazbi u Republici Hrvatskoj.
Donošenje posebnog Zakona o sto-

matološkoj djelatnosti NN 121/2003 i
kasnije njegove dopune, NN 117/2008,
i 120/2009, bitno će utjecati na promjenu organiziranosti i rada cijele struke u
Republici Hrvatskoj.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stomatološkoj djelatnosti (NN
120/2009) stupio je na snagu 13. Listopada 2009. godine.
Hrvatska stomatološka komora bila
je obvezna uskladiti Statut s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona.
Ostale opće akte Hrvatska stomatološka komora bila je obvezna uskladiti
s ovim Zakonom i Statutom u roku od
šest mjeseci od dana stupanja na snagu
ovoga Zakona.
Vijećnici Skupštine Komore su u
mandatu 2007. – 2011. godine, a na
prijedlog predsjednika Komore, mr. sc.
Hrvoja Peze, dr. med. dent., prihvatili
ustrojavanje dva strukovna razreda –
razred dentalnih tehničara i dentalnih
asistenata.
Skupština Hrvatske stomatološke
komore na 6. Izvanrednoj sjednici
održanoj u Zagrebu, 11. Prosinca 2009.
godine utvrdila je pročišćeni tekst Statuta Komore, koji je objavljen u NN
13/2010, 27. Siječnja 2010. Godine.
Ovaj Statut omogućio je buduća rješenja u preobrazbi dentalne medicine
u Hrvatskoj.
Komora je promijenila svoj naziv u
Hrvatska komora dentalne medicine.
Izraz “stomatološka djelatnost” zamijenjena je s riječima “dentalna medicina”, riječi “doktor stomatologije” zamijenjen je s riječima “doktor dentalne
medicine”, riječi “stomatološki studij”,
zamijenjen je riječima “studij dentalne
medicine”, a riječi “osnovna mreža stomatološke djelatnosti” zamjenjuje se s
riječima “mreža javne zdravstvene
službe za dentalnu medicinu u odgovarajućem broju i padežu.” (Čl. 94.)
Komora je samostalna i neovisna
staleška i stručno poslovna organizacija doktora dentalne medicine, dentalnih tehničara i dentalnih asistenata
na području Republike Hrvatske sa
svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima.
Komora je osnovana s ciljem da štiti prava i interese svojih članova te da
brine o ugledu i unapređenju njihove
struke.

Komora zastupa i predstavlja svoje
članove pred državnim tijelima u zemlji i inozemstvu (Čl. 2.).
Članstvo u Komori je obvezno.
Obvezni članovi Komore su:
• Doktori dentalne medicine koji
obavljaju dentalnu medicine na području Republike Hrvatske;
• Dentalni tehničari koji obavljaju
djelatnost dentalne tehnike na području Republike Hrvatske;
• Dentalni asistenti koji obavljaju
djelatnost dentalnih asistenata na području Republike Hrvatske
• Članstvo u Komori dobrovoljno je
za doktore dentalne medicine, dentalne tehničare i dentalne asistente koji ne
obavljaju neposredno svoju djelatnost,
koji obavljaju svoju djelatnost izvan
Republike Hrvatske, koji su u mirovini, koji su nezaposleni.
Obvezno i dobrovoljno članstvo u
Komori stječe se danom upisa u Registar članova Komore (Čl. 7.)
Doktoru dentalne medicine i dentalnom tehničaru koji je položio stručni
ispit i koji je upisan u registar članova
Komore, Komora će izdati odobrenje
za samostalan rad (licencu).
Odobrenjem za samostalan rad
dokazuje se stručna osposobljenost
doktora dentalne medicine, odnosno
dentalnog tehničara za samostalno
obavljanje dentalne medicine, odnosno
djelatnosti dentalnog tehničara.
Odobrenje za samostalan rad izdaje
se, obnavlja i oduzima doktoru dentalne medicine, odnosno dentalnom tehničaru na način propisan općim aktom
Komore (čl. 84.).
Dentalnom asistentu koji je upisan u
registar dentalnih asistenata Komora
će izdati dozvolu za rad.
Dozvolom za rad dokazuje se stručna osposobljenost dentalnog asistenta
za obavljanje njihove djelatnosti prema
uputama i nadzoru doktora dentalne
medicine na području Republike Hrvatske (čl. 85.).

RASPRAVA

Samostalna Komora dentalne medicine u Republici Hrvatskoj postupno
postaje zamašnjak ukupnog razvoja
struke. Pet područnih sjedišta Komore (Osijek, Rijeka, Split, Varaždin i Zagreb) trebaju bit enzim harmoničnog
napretka ove zahtjevne i skupe zdrav-

stvene skrbi. Komorski sustav dentalne medicine postojao je u određenim
oblicima i u prethodnim društvenim
uređenjima na ovim područjima. Liječnička komora u Kraljevini Srba,
Hrvata i Slovenaca, od 1923. Godine,
a nakon 1929. Kraljevini Jugoslaviji,
u članstvo je primala doktore ukupne
medicine, specijaliste stomatologije, u
koje nisu priznavali doktore medicine
dentariae, te stoga ovaj kadar nije mogao bit član Liječničke komore.
Zubni tehničari, zubari dentisti, godinama su imali svoja društva kao npr.
Društvo hrvatskih samostalnih zubotehničara u Zagrebu. Hrvatsko društvo
dentista u Zagrebu, također je djelovalo
dugi niz godina.
U Zagrebu je 19. Studenoga 1933.
godine bio održan i I. Jugoslavenski
kongres dentista i dentista-tehničara.
Među zaključcima Kongresa bilo je i
osnivanje Dentističke komore Jugoslavije, sa sjedištem u Zagrebu. Međutim
to se nije dogodilo u Zagrebu.
“Ministar socijalne politike i narodnog zdravlja Kraljevine Jugoslavije
propisao je pod brojem SN.83779 od
28. XI. 1938. Uredbu o organizaciji
dentističke komore u koju se moraju
začlaniti svi dentisti-tehničari, zubni
lekari bez fakultetske spreme i bez titule doktora zubne kirurgije, doktora
zubne medicine ili zubnog kirurga do
uključivo 31. Ožujka 1939.
Prema gornjoj uredbi centralna komora je imala sjedište u Beogradu, dok
se za ostale banovine uspostavljaju 4
komorska povjereništva sa sjedištima:
• Beograd,
• Zagreb,
• Ljubljana
• Sarajevo
Pod komorsko povjereništvo Zagreb, spadaju sva gore navedena lica iz
Savske i Vrbaske Banovine, koji vrše
dentističku praksu, te su dužni prema
zakonskim propisima da se u komorsko povjereništvo začlane do uključivo
31. Ožujka 1939. g. do kojega se roka
vrši učlanjenje dok će se komorski izbori izvršiti za cijelu Savsku i Vrbasku
banovinu u Zagrebu u nedjelju dne 16.
Aprila o.g. između 8 do 12 sati prije
podne u komorskim prostorijama…”
Početak Drugog svjetskog rata zakočio je rad Dentističko-tehničke komore.
Nakon završetka rata, 1945. godine,

IMPLANTATI &
SUPRASTRUKTURE
11. i 12.09.2015.
Solaris, Šibenik
Hotel Ivan

ukinuta je Liječnika komora. Zadatke
stomatologije nastavlja pratiti Stomatološka sekcija Zbora liječnika Hrvatske
od 1947. godine. Članovi Sekcije su
liječnici ukupne medicine, specijalisti
stomatologije.
Društvo zubo-zdravstvenih radnika
Hrvatske primalo je u članstvo zubare, zubne tehničare, zubne asistentice,
doktore medicine, specijaliste stomatologije, i kasnije svršene stomatologe,
od 1954. godine. Naime, te godine
diplomiralo je prvih osam studenata
Medicinskog fakulteta – Odontološkog
otsjeka Sveučilišta u Zagrebu.
Prikazani podaci ukazuju na činjenicu da je osnutak Hrvatske stomatološke komore & Hrvatske komore
dentalne medicine, bio ključan za suštinsku preobrazbu dentalne medicine
u Republici Hrvatskoj, u organizacijskom, stručnom i tehnološkom pravcu.
Zakon o stomatološkoj djelatnosti iz
2003. godine i njegove kanije dogradnje 2008. i 2009., bile su preduvjet za
strukturnu reorganizaciju Komore.
Činjenica da su danas svi kadrovi
u dentalnoj medicini u Hrvatskoj pod
jednim krovom, omogućit će, racionalan, sinergijski, pristup ukupnog života
struke.
Nadamo se da će Komora uspješno
pratiti buduće izazove koje postavlja
personalizirana dentalna medicina
pred strukovne profesionalce.
Europska unija kao širi dom Republike Hrvatske prvi put je pružila priliku hrvatskoj dentalnoj medicini da se
ravnopravno pridruži brojnim članovima Vijeća europskih doktora dentalne
medicine CED (od 22. 11. 2013. godine) i dentalnim tehničarima, te uskoro
i dentalnim asistentima...
Ove veze trebat će održavati, razvijati i ugraditi u našu svakodnevicu.
Poželimo Komori da uspješno savlada sve domaće i inozemne izazove
na korist svojih članova i pacijenata, te
cijele zajednice čija je sastavnica.

ZAKLJUČCI

Hrvatska komora dentalne medicine
od osnutka, kao Hrvatska stomatološka komora, u protekla dva desetljeća,
djeluje u skladu s pravilima struke
štiteći vjerodostojno, korisnike i svoje
brojne članove.
Poželimo Komori da živi, djeluje i
cvate i u budućem razdoblju.


[30] =>
30 Curaprox

Dental Tribune Croatian Edition

Korak po korak do pravilne
kontrole biofilma
Prof. dr. sc. Andrija Bošnjak, dr. med. dent.

1

spec. parodontolog, Marija Nosić, dr.med.dent.,
Leon Berislavić, dr.med.dent. i Lucija Ljumović

Prva posjeta u Ordinaciji Bošnjak
d.o.o. obično je vezana za razgovor o
problemu koji muči pacijenta. Nerijetko su pacijenti upućeni od strane
doktora dentalne medicine koji procjenjuje da opseg i težina pacijentove parodontalne bolesti premašuju
njegove vremenske i stručne kapacitete pa je s time u vezi i logično da
pacijent više-manje zna zbog čega je
upućen specijalistu parodontologu.
Terapija parodontitisa, tvrdokorne,
ali savladive, infekcije potpornog
aparata zuba traži izuzetnu predanost terapeuta i pacijenta, a ključni
element te predanosti je edukacija.

U trećoj posjeti započinjem s uklanjanjem supragingivalnih naslaga te s
pacijentom raspravljam o interdentalnom čišćenju koje također vježbam uz
pomoć ogledala – kada se vidi, odmah
se i razumije. Iako u stručnoj literaturi možete naći tvrdnje da pacijenta ne
treba zatrpati različitim veličinama interdentalnih četkica, ja uvijek od prve
podijelim onoliko različitih veličina
koliko pacijentu treba, bez obzira radi
li se o dvije, ili o četiri veličine. Osoba koja je uspjela „izdržati“ tretman u
prve dvije posjete, sigurno će prihvatiti
i novu metodu interdentalnog čišćenja.

Edukacija, koja je i dalje jedan od
mojih najdražih elemenata naše profesije, uvijek predstavlja izazov. Iz tog
sam se razloga prije nekih osam godina upustio u avanturu koja se naziva
individualni trening oralne profilakse
(iTOP) u suradnji s tvrtkama Curaden
i Flegis i, sada već to stvarno mogu
napisati, doajenkom oralne higijene u
Hrvatskoj, mr. sc. Miom Girotto, dr.
med. dent. spec. parodontolog.
iTOP je filozofija, reći će vam svi
koji sudjeluju u njemu, ili koji su pohađali neki od tečajeva na različitim razinama. iTOP je stil života, rekao bih,
nešto što vam otvara oči i omogućava
vam jasniji i jednostavniji pogled i na
svakodnevni život, kako u privatnom,
tako i profesionalnom smislu.
Prva posjeta pacijenta upućenog u
moju ordinaciju obično započinje, naveo sam, razgovorom o problemu koji
pacijenta muči. Oticanje, crvenilo,
osjetljivost zubnoga mesa, razmicanje
zuba, zadah, naslage, pigmentacije,
sve su to riječi i fraze koje su dobro
poznate. No, kako od zabrinutog pacijenta napraviti suradnika, partnera u
borbi protiv biofilma? Kako objasniti
pacijentu da je njegova uloga možda i
važnija od moje? Kako stil života (barem u smislu oralne higijene) prenijeti
na nekog nepoznatog? Nekoliko je
puteva do tog cilja, a ja bih želio predstaviti svoj.
Nezaobilazna sredstva za edukaciju, motivaciju i aktivaciju pacijenta su
četkica, ogledalo (ne malo, dentalno,
već pravo, veliko) i jaka svjetlost. (slika 1) Pacijenti, naime, nerijetko uopće ne znaju kako izgleda unutrašnjost
njihove usne šupljine – da bismo ih
educirali kako, moramo im prvo pokazati gdje. Stoga je „ulazak“ u usnu
šupljinu pacijenta od presudne važnosti, a prva posjeta je odličan trenutak
u kojem bez skrivanja i tajni pacijentu

kama korištenja. I upravo je druga
posjeta trenutak u kojem najviše vremena posvećujem pravilnom pritisku
i sistematskom četkanju. Od presudne
je važnosti da pacijent razumije što se
od njega traži, tako ćete osigurati pravilnu dugotrajnu motivaciju.

uobičajena pitanja o sredstvima za
održavanje oralne higijene (četkici,
frekvenciji mijenjanja četkice, navikama i frekvenciji četkanja). Razgovor
o tehnici četkanja ostavljam za drugu
posjetu. Iako već u prvoj posjeti dogovaram terapiju, objašnjavam uzroke i
načine progresije parodontalne bolesti,
ne zamaram pacijenta previše s detaljima oko same kontrole biofilma, to
ostavljam za sljedeću posjetu.

2

možete pokazati izgled njegove usne
šupljine. Pritom ne koristim intraoralnu kameru, već pacijentu prikazujem
usta upravo onakvima kakva ih on vidi
u svojoj kupaonici, uz malo pojačano
svjetlo, radi preglednosti i vidljivosti.

Otkrivanje svih površina zuba, naslaga na njima, protetskih konstrukcija
i ispuna zanimljiv je i prilično motivirajući korak u uspostavljanju suradnje između pacijenta i (budućeg)
terapeuta. Nakon pregleda postavljam

U drugoj posjeti ozbiljno se posvećujem tehnikama. Osim što od pacijenta tražim da mi demonstrira svoj
način četkanja, govorim mu o važnim
elementima pri odabiru četkice: gustoći i mekoći vlakana, adaptabilnosti
drške te veličini glave četkice kao jednom od ključnih elemenata pri odabiru
sredstva. (slika 2) Nerijetko pacijenti već od ranije koriste Curadenove
proizvode bez da imaju prava znanja
o njima, odnosno o pravilnim tehni-

Četvrta posjeta prva je parodontološka. Započinje se sa sistematskim
struganjem i poliranjem korjenova,
po kvadrantima. Nerijetko se broj posjeta smanji u smislu da se dva ili čak
svi kvadranti instrumentiraju u jednoj
posjeti, prvenstveno kod pacijenata
koji putuju iz drugih gradova. Od instrumentarija koji koristim prednjače
sonični nastavci (SonicFlex) i subgingivalna pjeskara (EMS PerioFlow).
Osim što su ugodni za rad, maksimalno štede meka tkiva, a primjećujem i
brže cijeljenje nakon zahvata. Tijekom
svake posjete u aktivnoj terapiji s pacijentom raspravljam o poteškoćama
u kontroli biofilma, bilo o onima koje
on ima, bilo o površinama ili mjestima
za koje ja smatram da ne čisti pravilno.
Najveći problem uvijek predstavljaju
lingvalne površine donjih zuba i lateralni interdentalni prostori gornje čeljusti. Dijapazon sredstava koja stoje
na raspolaganju (prvenstveno različiti
držači interdentalnih četkica) mogu
olakšati pristup, ali morate biti spremni i na pacijente koji jednostavno
neće moći koristiti odabrana sredstva.
Nakon završene aktivne terapije, na
posljednjem (ili jedinom!) sastanku
ponavljam sve upute i puštam pacijenta da kroz sljedećih 5 do 6 tjedana sam
preuzme na sebe kontrolu biofilma.
Prilikom re-evaluacije procedura je
baš kao i na prvom pregledu – zajedno kontroliramo površine, krvarenje,
naslage i ocjenjujemo uspješnost zajedničkog „projekta“.
Nerijetko su rezultati više nego zadovoljavajući, a pacijenti sami navode
kako je došlo do promjene pogleda
na samu koncepciju oralne higijene.
Takvi pacijenti izvrsno reagiraju i na
profesionalni dio terapije i s pravom se
mogu svrstati u skupinu onih koji su
iTOP prihvatili kao stil života.


[31] =>
Dental Tribune Croatian Edition

Specijal restaurativna dentalna medicina 31


[32] =>
32

Ivoclar Vivadent

Dental Tribune Croatian Edition

Suvremena direktna restaurativna
tehnika za stražnje ispune
Tetric EvoCeram Bulk Fill: prikaz slučaja
Prof. dr. Jürgen Manhart, München/Njemačka
“Bulk” kompoziti rezultat su dosljednog unapređenja materijala za direktnu adhezijsku tehniku.
Ti kompoziti odlikuju se izvrsnom dubinom polimerizacije i omogućuju brzu i jednostavnu izradu
direktnih ispuna na stražnjim zubima.
Uvod

Donedavno se tehnika slojevitog
nanošenja smatrala zlatnim standardom u primjeni svjetlosno polimeriziranih kompozita 1. Konvencionalni kompoziti obično se apliciraju u
slojevima maksimalne debljine do 2
mm zbog ograničene dubinske polimerizacije. Svaki sloj polimerizira
se zasebno. Vrijeme polimerizacije
može varirati između 10 i 40 sekundi, ovisno o učinkovitosti lampe i boji
te stupnju translucencije kompozita 2.
Kompozitni materijali koji su do sada
bili dostupni nisu se mogli aplicirati
u debljim slojevima, jer bi to onemogućilo potpunu polimerizaciju i time
oslabilo njihova mehanička i biološka
svojstva 3,4,5. Naročito nakon punjenja
velikih stražnjih kaviteta, konvencionalna tehnika slojevanja može biti
vrlo dugotrajna i osjetljiva na proceduralne greške. Iz tog razloga mnogi
kliničari u potrazi su za alternativom
tom složenom i dugotrajnom postupku. Oni žele tehniku koja zahtijeva
manje vremena te je stoga ekonomičnija uz povećanu pouzdanost i
sigurnost [6, 7, 8]. Kao odgovor na taj
zahtjev u posljednjih nekoliko godina
razvijeni su kompoziti za “bulk” tehniku. Ti kompoziti mogu se aplicirati
u slojevima debljine 4 do 5 mm i polimerizirati kratkim izlaganjem svjetlosti (od 10 do 20 sekundi po sloju) ako se koristi lampa koja emitira
svjetlost visokog intenziteta. Rezultat je brža tehnika punjenja kaviteta
na stražnjim zubima 7,9,10,11.

“Bulk” kompoziti

Što se tiče njihovog kemijskog sastava, “bulk” kompoziti vrlo su slični hibridnim kompozitima i stoga
ne čine novu kategoriju materijala.
Sastoje se od organske matrice koju
čine dokazani sustavi monomera i
anorganskih punila 2,12.
“Bulk” kompoziti dostupni su u
dva stupnja viskoznosti. Oni zahtijevaju različitu tehniku ​​postavljanja:
1. Niskoviskozni, tekući kompoziti zahtijevaju postavljenje završnog
pokrovnog sloja konvencionalnog
hibridnog kompozita radi zaštite
površine ispuna jer sadrže relativno
velike čestice punila i imaju mali
udio punila. To za posljedicu ima nepovoljna mehanička svojstva tekućih
“bulk” kompozita što se očituje njihovom podložnošću trošenju, povećanom površinskom hrapavošću i

lošijim poliranjem 2,13,14,15. Osim toga,
pokrovni sloj pomaže u oblikovanju
funkcijske okluzijske morfologije što
bi bilo teško postići tekućim materijalom koji se ne može modelirati.
2. Obični do visokoviskozni materijali stabilne su konzistencije koja
se može modelirati. Ti se kompoziti
mogu koristiti i na okluzijskoj površini. Oni ne zahtijevaju pokrovni sloj
pa nije potreban dodatni kompozitni
materijal.
Za obje inačice materijala maksimalna debljina sloja ograničena
je na 4 do 5 mm zbog osiguravanja
dubinske polimerizacije. To znači da
se samo visokoviskozni predstavnici koji se primjenjuju u kavitetima
čija dubina ne prelazi maksimalnu
debljinu sloja mogu smatrati “bulk”
materijalima u pravom smislu riječi.
Ako je defekt dublji od maksimalne
dubine polimerizacije ili ako se koristi tekući materijal, uvijek će biti
potreban dodatni sloj materijala.
Godine 2011. Ivoclar Vivadent lansirao je visokoviskozni kompozit Tetric EvoCeram® Bulk Fill. U pogledu
tehnologije materijala taj je proizvod
srodan hibridnom kompozitu Tetric
Evo Ceram koji se uspješno održava
na tržištu više od deset godina.
Materijal sadrži inovativni fotoini-

Tetric EvoCeram
sadrži visoko
reaktivni i
poboljšani
fotoinicijator
Ivocerin®
cijator Ivocerin temeljen na derivatu
dibenzoil-germanija koji ima sličan
apsorpcijski spektar kao kamforkinon koji se inače često koristi kao
inicijator u polimerima. Međutim,
Ivocerin ima veću stopu apsorpcije vidljive svjetlosti, omogućujući
povećanu kvantnu učinkovitost i
poboljšanu svjetlosnu polimerizaciju 16,17. Posljedično je mala količina
svjetlosti (fotona) dovoljna da se potakne reakcija polimerizacije i postigne dubina polimerizacije od 4 mm
uz kraće vrijeme ekspozicije 16,18.
Zahvaljujući pažljivoj koordinaciji
indeksa loma punila i indeksa loma
polimerne matrice, fotoinicijator
stvara povoljna optička svojstva koja
odgovaraju onima prirodnog zubnog
tkiva (osobito cakline). To rezultira

1

3

2

4

5

Slika 1. Stanje prije zahvata: gornji prvi kutnjak nakon endodontskog liječenja i privremenog zatvaranja kaviteta • Slika 2.
Stanje nakon uklanjanja postojećeg materijala za ispune i pokrivanja otvora kanala staklenoionomernim cementom • Slika
3. Kondicioniranje adhezivom Adhese Universal samojetkajućom tehnikom (vrijeme reakcije: 20 sekundi) nakon stavljanja
koferdama i parcijalne matrice • Slika 4. Svjetlosna polimerizacija adheziva u trajanju od 10 sekundi Bluephase Style lampom
• Slika 5. Prvi sloj Tetric EvoCeram Bulk Fill kompozita: punjenje mezijalnog ormarića

6

7

8

9

10

11

Slika 6. Modeliranje kompozita i prilagođavanje mezijalne stijenke visini marginalnog grebena microbrush kistićem
• Slika 7. Svjetlosna polimerizacija kompozita u trajanju od 10 sekundi Bluephase Style lampom • Slika 8. Oblikovanje mezio-palatinalne kvržice • Slika 9. Oblikovanje mezio-bukalne kvržice • Slika 10. Oblikovanje disto-bukalne
kvržice • Slika 11. Oblikovanje disto-palatinalne kvržice


[33] =>
Ivoclar Vivadent 33

Dental Tribune Croatian Edition

uspješnom estetskom integracijom
nadomjeska 17,19. Gotovo nevidljivi
ispuni mogu se postići u stražnjim
kavitetima s pomoću jedne od triju
raspoloživih boja (IVA, IVB, IVW).

12

13

Prikaz slučaja

Nakon uspješnog endodontskog
liječenja, pacijent je izrazio želju da
mu se zamijeni ispun na gornjem prvom kutnjaku (slika 1.). Nakon što je
informiran o terapijskim mogućnostima i pratećim troškovima, pacijent
se odlučio za ispun izrađen od kompozita Tetric EvoCeram Bulk Fill.
Tetric EvoCeram Bulk Fill je hibridni kompozit koji sadrži tipičnu
matricu od dimetakrilatnog monomera i čestice anorganskog punila.
Iznimo jednostavno se modelira.
Kompozit se može aplicirati u slojevima do 4 mm i svaki se sloj može
polimerizirati za 10 sekundi (intenzitet svjetlosti ≥ 1 000 mW/cm2). S
obzirom na konzistenciju i svojstva
ovaj kompozit omogućuje punjenje
kaviteta samo jednim materijalom
i “bulk” tehnikom. Nije potreban
drugi materijal za pokrivanje okluzijske površine – korak koji je obično potreban ako se koristi tekući
“bulk” kompozit. Budući da je Tetric EvoCeram Bulk Fill dostupan u
tri osnovne boje (IVA, IVB, IVW),
olakšan je postupak odabira.
Nakon što je zub očišćen, postojeći kompozitni ispun u potpunosti je
uklonjen. Nakon ekskavacije otvori
punjenih korijenskih kanala pokriveni su staklenoionomernim cementom te je kavitet završno prepariran

14

Slika 12. S obzirom na veliki promjer vodiča svjetla Bluephase Style lampe,
svi okluzijski slojevi mogu se polimerizirati u jednom koraku osvjetljavanjem
od 10 sekundi. • Slika 13. Nakon što je uklonjena matrica, provjereno je postoje li nepravilnosti na ispunu. • Slika 14. Gotovi ispun poliran do visokog
sjaja: uspješno obnovljena funkcija i estetika

finim dijamantnim svrdlima (slika
2.). Zatim je radno polje izolirano
koferdamom te je oko kaviteta postavljena parcijalna metalna matrica.
Za kondicioniranje kaviteta korišten
je Adhese® Universal samojetkajućom tehnikom u skladu s uputama
proizvođača. Adhese Universal je
napredni jednokomponentni adheziv koji je kompatibilan sa svim
tehnikama jetkanja: samojetkajuće
i tehnike temeljene na fosfornoj kiselini (selektivno jetkanje cekline
i jetkajuće-ispiruće tehnike koje

uključuju caklinu i dentin). Slika 3.
prikazuje izravnu primjenu Adhese Universal adheziva na caklinu i
dentin. Materijal je nježno utrljan
u površinu kaviteta najmanje 20
sekundi s pomoću kistića na vrhu
kanile VivaPen®. Zatim je otapalo
raspršeno blagim mlazom komprimiranog zraka dok nije ostao sjajni,
nepomični sloj adheziva. Potom je
adheziv svjetlosno polimeriziran 10
sekundi s pomoću Bluephase® Style
lampe (slika 4.). Uočava se sjajni sloj
koji ravnomjerno pokriva cijelu po-

vršinu kaviteta. U sljedećem koraku
kompozit Tetric EvoCeram Bulk Fill
boje IVB apliciran je u mezijalni ormarić dok preostala dubina u cijelom
kavitetu nije bila manja od 4 mm (slika 5.). Istovremeno mezijalna stijenka
izgrađena je do visine marginalnog
grebena (slika 6.). Zatim je kompozit
svjetlosno polimeriziran 10 sekundi s
pomoću Bluephase Style LED lampe
(slika 7.). Zahvaljujući visokom intenzitetu svjetlosti (1100 mW/cm2), kompoziti se mogu pouzdano polimerizirati uz kratko vrijeme ekspozicije.
Skraćeni vodič svjetla olakšava
pristup stražnjim kavitetima te se materijali za ispune mogu osvjetliti pod
idealnim kutom kako bi se osigurala
pouzdana polimerizacija. Narednim
slojevima kompozita Tetric EvoCeram Bulk Fill obnovljena je okluzijska
morfologija zuba kvržicu po kvržicu
(slike 8. do 11.). Uspjeli smo polimerizirati materijal samo jednim izlaganjem od 10 sekundi zbog velikog
promjera vodiča svjetla Bluephase
Style lampe (slika 12.). Nakon skidanja metalne matrice provjereno je jesu
li postojale nepravilnosti. Na kraju je
uklonjen koferdam (slika 13.).
Ispun je pažljivo obrađen te je prilagođena statička i dinamička okluzija. Nakon toga slijedilo je poliranje
do sjajne glatke površine s pomoću
dijamantima impregniranih silikonskih polirera (OptraPol®) i Astrobrush® četkica. Slika 14. prikazuje
gotov direktni kompozitni ispun kojim je obnovljen izvorni oblik zuba s
anatomski i funkcijski oblikovanom
okluzijskom plohom, fiziološkim

aproksimalnim kontaktima i povoljnom estetikom. Završno su zubi premazani fluoridnim lakom.

Zaključak

Pojava “bulk” kompozita s većom
dubinom polimerizacije, zbog čega
su dobro prihvaćeni među teraputima, predstavlja još jednu prekretnicu
u stalnom napretku direktne tehnike
izrade ispuna. Direktni adhezijski
postupci na stražnjim zubima modernizirani su mogućnošću korištenja tih svjetlosno polimeriziranih
kompozita kako bi se veliki kaviteti
ispunili s manje koraka. Rezultat je
jednostavna, brza i učinkovita tehnika izrade stražnjih ispuna. S obzirom na pozitivno kliničko iskustvo
s kompozitom Tetric EvoCeram nakon deset godina na tržištu, od Tetric
EvoCeram Bulk Fill materijala očekuje se jednako uspješna dugoročna
klinička učinkovitost jer su ta dva
materijala srodna.
Popis literature dostupan
je na zahtjev.

O autoru
Prof. Dr Jürgen Manhart
Poliklinika za
restaurativnu
stomatologiju i
parodontologiju
Goethestrasse 70,
80336 München
Njemačka
manhart@manhart.com
www.manhart.com


[34] =>
34 GC

Dental Tribune Croatian Edition

Dizajn osmijeha
STUDIJA SLUČAJA
Dr. Moises Fleitman, Hertzelia, Izrael • dr.fleitman@012.net.il
Dentalna estetika je danas vrlo važna u svakodnevnom kliničkom radu doktora dentalne medicine. Svakim danom
dolaze pacijenti u ordinaciju s ciljem poboljšanja svog izgleda kada se smiju. To objašnjava važnost razumijevanja
osnova ove grane dentalne medicine za izradu idealnog plana terapije, u svrhu izrade savršenog osmijeha.
1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

Zajednički rad nekoliko specijalista, od kojih svaki ima vlastito
gledište, olakšava postizanje savršenog rezultata. Važno je naglasiti
da ovaj zajednički rad zahtijeva
vodstvo doktora dentalne medicine koji koordinira cijeli proces.

Dizajn osmijeha

Doktor dentalne medicine koji
radi estetsku dentalnu medicinu treba osigurati sklad i ravnotežu između mekih tkiva, kao što je gingiva, i
tvrdih tkiva, kao što su zubi. Sklad
i ravnoteža vodilja su u postizanju
najboljeg mogućeg rezultata s estetskog gledišta.
Ovaj članak prikazuje studiju slučaja kao primjer dizajniranja osmijeha.
Osnove gingivne estetike dobro
su utvrđene1-3. S obzirom na svojstva
zubi, osnovna područja estetske terapije su sljedeća:
1. Oblik i dimenzije zubi
2. Karakterizacija izgleda zubi

3. Tekstura
4. Boja

Izvješće o studiji slučaja

27-godišnja pacijentica posjetila je
moju ordinaciju dentalne medicine
u pratnji roditelja u cilju poboljšanja
svog izgleda. Najviše ju je brinuo
izgled zubi.
Maksilarnom kliničkom analizom
utvrđene su dvije dijasteme. Jedna
ekstremno velika dijastema između
zubi 21 i 11 i nešto manja dijastema
između zubi 21 i 22. Središnji zubi
bili su klinički distalno pomaknuti.
Zub 23 bio je meziodistalno rotiran,
kao i zub 13 (slika 1).
Vezano uz zube donje čeljusti, klinička analiza je pokazala veliku dijastemu između zubi 31 i 41, koji su
istodobno bili blago distalno rotirani,
kao i dijasteme između zubi 31 i 32,
32 i 33, 41 i 42, 42 i 43, 43 i 44. Zubna
higijena i dentalno zdravlje pacijentice bili su savršeni. Gingivno stanje
bilo je idealno za bilo kakvu vrstu
estetskog dentalnog tretmana.

Plan terapije sastojao
se od tri faze:
a) Izrađeni su studijski modeli,
kliničke fotografije snimljene su
iz različitih kutova, razmatrane su
različite vrste osmijeha i profili, naručena je izrada izvješća i dentalne
analize uključujući cefalografiju,
patografiju i cefalometrijsku analizu
(Cephanalisis, Steiner-Tweed).
b) Izrađena je estetska analiza i
dijagnostičko navoštavanje, koji su
pokazali idealni položaj zubi.
c) Na kraju se razgovaralo o materijalu za završni izgled protetskog
rada, pružajući pacijentici mogućnost odabira izrade ljuski iz keramike ili dentalnih kompozita.

Terapija

Nakon završetka čišćenja zubi
i profilakse, pacijentica je primila
upute o održavanju zubne higijene
te je započeta ortodontska terapija.
Tehnika koja je korištena u ovom
slučaju bila je MBT. Vrsta bravica
koje su se koristile bila je Clarity

(3m-Unitek). Trajanje dentalne terapije bilo je tri i pol mjeseci, tijekom
kojih je razmak između dijastema
stalno mjeren, dok nije postignut
razmak između zubi planiran u
estetskoj analizi (slika 2).

Estetska analiza

a) Dijastema 21 11 = 2 mm
b) Dijastema 11 12 = 2 mm
c) Dijastema 12 13 = 2,75 mm
d) Razmak između zubi 11 13 =
9 mm
e) Razmak između zubi 21 23 =
9 mm
f) Dimenzije središnjih zubi

Oblik i dimenzije

Sljedeći dio objašnjava način izračuna dimenzija prednjih zubi.
Idealna dimenzija gornjih središnjih zubi dobiva se iz odnosa njihove
duljine i širine. Idealna dimenzija je
kada širina zuba iznosi 86% duljine
središnjeg zuba kod žena i 85% duljine središnjeg zuba kod muškaraca.
Idealna dimenzija donjih zubi iz-

mjerena je na drugačiji način. Idealna dimenzija donjih sjekutića je širina središnjeg zuba plus pola širine
donjeg lateralnog zuba5.
Dimenzija lateralnih sjekutića izmjerena je na sljedeći način:
d) Dimenzija lateralnih zubi:
Lateralni zubi su manji od središnjih (2-3 mm) te je njihov odnos
duljine i širine 79% kod žena i 76%
kod muškaraca5.
e) Odnos duljine i širine očnjaka
iznosi 81% kod žena i 77% kod muškaraca.

Boja

Iz analize boje proizašla je A-1
Vita boja sa smrznutom i transparentnom caklinom, bez obilježja
specijalnih boja. Tekstura zubi bila
je potpuno glatka bez nepravilnosti.
Boja je određena pomoću LED lampe jačine 5.500 stupnjeva (Optilume
Trueshade),6 i Vita ključa za boje.

Klinički postupak

1. Zubna profilaksa pomoću pa-


[35] =>
GC 35

Dental Tribune Croatian Edition

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

32

33

34

35

36

37

38

39

40

41

42

43

44

45

46

47

ste plovučca bez fluorida, arome ili
ulja (Individuals Profi-paste sultam);
isprati i osušiti.
2. Izolacija područja koje se tretira
i blokiranje zubi koji se neće jetkati
pomoću teflonske trake.
3. Jetkanje cakline 37%-tnom fosfornom kiselinom u trajanju od 25
sekundi (slika 3).
4. Ispiranje 15 sekundi (slika 4).
5. Nanošenje 4. generacije adheziva. Izrada prvog sloja obuhvaća
četkanje materijala 3 do 4 puta preko cijele jetkane površine te čekanje
20 sekundi da se otopina upije; sušenje blagim zračnim mlazom dok
se materijal ne učvrsti; kraj primjene
nanošenjem drugog sloja istog adheziva, koji se suši snažnim zračnim
mlazom (slika 5).
6. Polimerizacija adheziva pomoću LED lampe u trajanju od 10 sekundi, 1.200 mW/cm2 (GC G-Light)
(slika 6).
7. Nakon postizanja adhezivnog
sloja, započinje rekonstrukcija kompozitom. Materijali koji se koriste u

procesu su različite vrste. Prvo se
koristio GC Gradia Direct BW. To
je opakni materijal, koji je vrlo važan
zbog spoja između sintetskog i prirodnog materijala. (Pomoću ravne
pločice plastike, stakla ili papira, iz
opaknog kompozita izrađuje se mali
valjak poput strune špageta [BW])
(slika 7).
Pomoću ručnog instrumenta (Aelmore) (slika 8) materijal se postavlja na meziopalatinalnu površinu,
ostavljajući prostora za preostali
materijal.
Korištenjem finog kista (Cosmedent) (slika 9) materijal se savršeno
prilagođava te se kist blago vlaži
tekućim akrilatom (GC Composite
Primer).
Polimerizacija prvog sloja u trajanju od 20 sekundi pri 1,200 mW/
cm2. Ovaj isti postupak se ponavlja
na mezijalnoj površini zuba 21, uvijek imajući na umu dimenziju koja
se želi postići (slika 10, 11).. Ista
načela primjenjuju se na distalnom
dijelu središnjih zubi, koristeći isti

opakni materijal (GC Gradia Direct BW) te vodeći računa o odnosu
njihove duljine i širine (86%) (slika
12-15)..
Sada je moguće i odrediti definitivnu duljinu zuba, dodavanjem
dva sloja različite vrste materijala.
Za prvi sloj koristi se transparentni
materijal, u ovom slučaju GC Gradia
Direct NT, uz izradu iste vrste valjka
(slika 16-17).
Za drugi sloj koristi se translucentni materijal, A1 (GC Gradia Direct).
Ta je boja određena na početku terapije. Treba izraditi isti mali valjčić i
postaviti ga ispod materijala za prednje područje NT (GC Gradia Direct)
(slika 18-19). Na ovaj se način može
stvoriti halo efekt. Taj se efekt postiže spajanjem tri sloja materijala. Prvi
sloj čini translucentni materijal, nakon kojeg slijedi sloj transparentnog
materijala i završno sloj translucentnog materijala. Tijekom procesa važno je voditi računa o odnosu duljine i
širine zuba (slika 20-21).
Završni sloj na bukalnoj površini

koji se stvara je sloj cakline, korištenjem potpuno transparentnog materijala bijelog izgleda za postizanje
konačne A1 boje (slika 22-23). Materijal koji se koristi je WT (GC Gradia Direct). Isti se koraci ponavljaju
na susjednom zubu (slika 24-25).
Na završetku rekonstrukcije dva
središnja zuba 21-11, započinje rekonstrukcija lateralnih zubi. Koristi
se ista tehnika. Mijenja se odnos duljine i širine. Idealni odnos za lateralni zub kod žena je da širina iznosi
79% duljine zuba (slika 26-29).
Naposljetku se rekonstruiraju očnjaci, za koje odnos duljine i širine
iznosi 81% (slika 30-31).
Završni rezultat prilagođen je odnosima i postocima koji su izneseni
na početku terapije. Taj je rezultat
postignut nakon rekonstrukcije zubi
donje čeljusti, imajući na umu da je
odnos usko povezan s dimenzijom
zubi u čeljusti (slika 32).

Nakon postizanja odgovarajućih
anatomskih oblika pomoću super
finih dijamantnih svrdala za kompozite (Crosstec), započinje se poliranje
fleksibilnim diskovima (Moore’s
FlexiDisc). Započinje se s najgrubljim (bijeli), nastavlja sa standardnim (zeleni) i finim (plavi) te se
završava s ekstra finim diskom (boja
kave). Sljedeći korak je poliranje zuba
četkicom sa silikonskim vlaknima i
dijamatnom pastom (odlična četkica Clinician’s Choice) te se na kraju
nanosi pasta za završno poliranje
(Enamelize, Cosmedent) pomoću
FlexiBuff diska (Cosmedent).
Sljedeće fotografije prikazuju završni rezultat terapije
Završni rezultat (slika 33-35)
Nakon 18 mjeseci (slika 36-43)
Nakon 24 mjeseca (slika 44-47).

Za poliranje kompozita koristi
se sljedeća tehnika:

“© 2012. Originalni članak
objavljen u časopixu GACETA
DENTAL 219, noviembre 2010. Ponovno objavljeno uz dopuštenje.”


[36] =>
36

Dental Tribune Croatian Edition


[37] =>
OSVRT 37

Dental Tribune Croatian Edition

Međunarodni simpozij u organizaciji Hrvatskog
društva za estetiku lica Hrvatskog liječničkog zbora
• Inicijalni tečaj “Primjena hijaluronskih filera u estetici lica”
• Napredni tečaj “Primjena hijaluronskih filera u estetici lica” Hands - on radionica
• Inicijalni tečaj “Primjena Botulinum toksin tip A u estetici lica
Univ.mag.Željko Rotim, dr.med.dent.
Predsjednik HDEL-a HLZ

Kratkim osvrtom na Međunarodni simpozij “Primjena hijaluronskih
filera u estetici lica„ i „Primjena Botulinum toksina tipa A u estetici lica„
održanog u Opatiji od 10. do 12. 04.
2015. godine pokušat ćemo vam prenijeti dojmove i dio atmosfere koja
je vladala tijekom tri dana trajanja
ovog događaja.
Nakon već nekoliko uspješnih tečajeva, ovo je bio prvi Međunarodni simpozij
u organizaciji HDEL-a HLZ.
Simpozij i tečaj je organiziran od strane Hrvatskog društva za estetiku lica
Hrvatskog liječničkog zbora u suradnji s
tvrtkom „Allergan“, zastupnicima hijaluronskih filera „Juvederm“ te medijskim
pokroviteljem - marketinškom agencijom
„ Dental Media Grupa“ d.o.o. i turističkom agencijom „Maks Travel“ d.o.o.
Simpozij je otvorila i sve prisutne
uvodnim govorom pozdravila direktorica i vlasnica tvrtke „ Dental Media Grupa“ d.o.o., gđa. Sanela Drobnjak, dipl.oec.
Nakon toga je uspješan rad skupu poželio i prof.dr.sc.Viktor Peršić, ravnatelj
Specijalne bolnice „Thalassotherapije“
Opatija, kao domaćin skupa.
Predsjednik HDEL-a HLZ, univ.mag.
Željko Rotim, dr.med.dent., ukratko je
predstavio HDEL i istaknuo najvažnije
o samom društvu Hrvatskog liječničkog
zbora u kojemu su okupljeni vodeći domaći i strani lideri pojedinih specijalističkih grana medicine. U jednom takvom
multidisciplinarnom društvu djeluju
specijalisti - od maksilofacijalnih (dr. Glumičić) i plastičnih kirurga (dr. Džepina),
dermatologa (prof. dr. sc. Mirna Šitum,
dr. med. Bolanča ), doktora dentalne medicine (univ. mag. Željko Rotim dr.med.
dent), otorinolaringologa (prof. dr. sc.
Mirko Ivkić) i oftalmologa (prof. dr. sc.
Zoran Vatavuk) . HDEL HLZ izdaje Certifikate o osposobljenosti za rad, ovisno o
nivou tečaja koji polaznik završi, te posjeduje preporuku i pozitivno mišljenje Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske za
svoj rad. HDEL HLZ je i punopravni član
svjetske organizacije WOSIAM ( Word
Society Antiaging Medicine ). HDEL
nudi i pravnu i stručnu zaštitu svojim
članovima, te ima svoj edukacijski centar u wellness centru Specijalne bolnice
Thalassotherapie u Opatiji.
Nakon toga su slijedila uvodna predavanja Luke Lubine, dr. med. dent., o anatomiji i fiziologiji u regiji lica, te izuzetno
atraktivno i zanimljivo predavanje prof.
dr.sc. Mirne Šitum o zaštiti terapeuta od
nerealnih očekivanja klijenata kod estetskih zahvata.
Nakon uvodnih predavanja uslijedila
su stručna predavanja univ.mag. Željka
Rotima, dr. med. dent., predsjednika
HDEL-a HLZ, i dr. med. Siniše Glumi-

Univ.mag. Željko Rotim, dr. med.dent. • Prof. Bob Khanna DMD • Prof. dr. sc. Mirna Šitum • Siniša Glumičić, dr.med.
spec. maksilofacijalne kirurgije • Željana Bolanča dr.med. spec. dermatovenerologije

čića, počasnog predsjednika HDEL-a
HLZ, kojima su uveli sve polaznike u
svijet hijaluronskih filera i teoretski im
objasnili osnovne tehnike i metode pri
aplikaciji filera, indikacijama i kontraindikacijama, te mogućim komplikacijama.
Stručnom timu predavača HDEL-a
pridružio se i poznati maksilofacijalni
kirurg, dr. Tomica Bagatin, koji je izveo
In-live zahvat na pacijentu - remodelacija
lica hijaluronskim filerima.
Drugi dan je bio rezerviran za napredni Hands -on tečaj i tehnike aplikacije
hijaluronskih filera, ne samo perioralne
regije, već i regije obraza i podočnjaka.
Male grupe polaznika (pet), s voditeljima
– edukatorima HDEL-a, bile su organizirane u edukacijskom centru HDEL-a,
wellness centru specijalne bolnice Thalassotherapia Opatija, gdje su svi zahvati

rađeni u strogo kontroliranim uvjetima
u ambulantama edukacijskog centra
HDEL-a.
Napredni dio tečaja su vodili instruktori HDEL-a, dr. med. Siniša Glumičić,
spec. maksilofacijalne kirurgije, dr. med.
Željana Bolanča, spec. dermatovenerologije, i univ. mag. Željko Rotim, dr.med.
dent., koji su, kao iskusni praktičari u primjeni hijaluronskih filera, demonstrirali
praktičnu primjenu u radu na pacijentima.
Poslijepodne istog dana bilo je rezervirano za novi tečaj:
„ Inicijalni tečaj primjene Botulinum
toksina tipa A u estetici lica“
Na ovaj simpozij je kao član HDEL-a
i posebni gost po prvi put došao svjetski
poznati specijalist u estetici lica, profesor
Bob Khanna (London), koji je održao
izvrsno predavanje o mogućnostima te-

rapije hijaluronskim filerima i Botulinum
toksina tipa A u medicinskim i dentalnomedicinskim terapijama, kao i antiaging
terapiji i remodelaciji lica.
Specijalistica dermatovenerologije, dr.
med. Željana Bolanča, polaznike je uvela
u svijet Botulinum toksina tipa A predavanjem o samom preparatu i doziranju
prema pojedinim indikacijama.
Nakon iscrpnog uvoda dr. Bolanče,
doktor Siniša Glumičić imao je izvrsno
predavanje s In-live zahvatom na modelu, a posebno atraktivno je bilo kada
mu se u diskusiji na pozornici pridružio
i prof. Bob Khanna, te su zajedničkom
razmjenom iskustava podijelili izuzetno
znanje polaznicima tečaja.
Tečaju su prisustvovali, uz polaznike
iz Hrvatske, i kolege iz Slovenije, Bosne i
Hercegovine te Crne Gore .
Tvrtka „Allergan“, kao generalni pokrovitelj, predstavila je svoje proizvode i
ponudu za polaznike simpozija, kao i posebnu akciju s promotivnim cijenama za
pakete hijaluronskih filera „Juvederm“,
najnovije Vycross tehnologije, kroz liniju
proizvoda Voluma, Volift i Volbella za
sve polaznike.
Osim njih, kao pokrovitelji i učesnici
izlagačkog dijela simpozija, predstavila se
i vrhunska svjetska senzacija i atrakcija –
piling za lice „dr. Obagi“, te vrhunske linije proizvoda „SkinCeuticals“ kozmetike.
Nakon uspješno završenog dvodnev-

nog simpozija, došlo je i vrijeme za svečanu podjelu Certifikata o osposobljenosti
za rad. Organizirana je i bogata tombola
na kojoj su podijeljene nagrade organizatora. Naravno, nije izostao ni zabavni
program, uz gala večeru i atraktivne goste iznenađenja.
S obzirom na zadovoljstvo sudionika
ovakvom vrstom tečaja i dodatnim upitima zainteresiranih, organizatori su odlučili organizirati barem još jedan ovakav
simpozij u Hrvatskoj, ali i šire u regiji.
Sljedeći simpozij održat će se početkom listopada, također u Opatiji bajnoj,
u edukacijskom centru HDEL-a wellnes
centra specijalne bolnice Thallasotherapia, te najavljujemo, uz već dobro poznate predavače, također nove i atraktivne
predavače, članove HDEL-a iz zemlje
i svijeta, s naravno, neponovljivim prof.
Bob Khanom.
Svi zainteresirani bit će pravodobno
obaviješteni o novim tečajevima, a ono
što možemo najaviti su nove atraktivne
teme s najnovijim svjetskim metodama
pomlađivanja, predavanja i prikazi slučajeva od PRP plazma terapije pomlađivanja matičnim stanicama, transfera
masnih stanica u rejuvenaciji lica, ginekološke rejuvenacije, radni, napredni
Hands on tečaj primjene Botulinum
toksina tipa A, kao i još neka atraktivna
predavanja i teme, što ćemo ostaviti kao
iznenađenja.
Svi kolege koji su zainteresirani za naredne simpozije HDEL-a HLZ, mogu se
prijaviti na web stranici www.hdel.hr


[38] =>
38 Novi proizvod

Dental Tribune Croatian Edition

Ne samo punjenje, nego i liječenje
GuttaFlow® Bioseal aktivno podupire regeneraciju u korijenskom kanalu
Bioaktivni materijali sve se više
koriste kao potpora tradicionalnom punjenju korijenskih kanala.
Prednost: prirodna sposobnost regeneracije učinkovito se koristi za
povoljne dugoročne rezultate.

Bioaktivni material za
punjenje

GuttaFlow proizvođača COLTENE prvi je inteligentni materijal za
punjenje koji može učiniti više nego
samo zabrtviti i ispuniti korijenski

kanal. U dodiru s tekućinama bioaktivni materijal otpušta prirodne
reparacijske komponente, kao što su
kalcij i silikati.
On također pokreće odgovarajuće
biokemijske procese koji dodatno
potpomažu regeneraciju korijenskog

kanala. Ideja je iznimno jednostavna:
nakon sušenja, inovativni GuttaFlow
Bioseal stvara hidroksilapatitne kristale na površini. Ti kristali značajno
poboljšavaju adheziju, dok prirodni
aktivatori potiču regeneraciju koštanog tkiva i dentina. Taj katalitički

FDI 2015BANGKOK

učinak podjednako pomaže iskusnim stručnjacima za endodonciju
kao i početnicima u stvaranju dugotrajnog rješenja za svoje pacijente, a
time predstavlja još jedan iskorak na
putu do optimalnog endodontskog
zahvata.

Izvrsna svojstva tečenja

Do sada su samo dentalni materijali kao što su MTA ili biostaklo imali
slična regeneracijska svojstva. Međutim, nedostatak tih tradicionalnih

materijala ponajprije je njihovo dugo
vrijeme stvrdnjavanja ili komplicirano rukovanje.
Kao i dokazani GuttaFlow 2 sustav, GuttaFlow Bioseal također
kombinira tekuću gutaperku s odgovarajućim cementom za brtvljenje na
sobnoj temperaturi. To rezultira jednostavnim materijalom s izvrsnim
svojstvima tečenja i radnim vremenom od 10 do 15 minuta. Osim toga
osigurana je optimalna radiološka
vidljivost. GuttaFlowa Bioseal isporučuje se u praktičnim Automix-štrcaljkama od 5 ml te će biti dostupan
od svibnja 2015. godine.
Više informacija na:
www.coltene.com

Annual World Dental Congress
22 - 25 September 2015 - Bangkok Thailand

Deadline for early bird registration
15 June 2015

O tvrtki COLTENE

Coltène/Whaledent je vodeća međunarodna tvrtka za razvoj, proizvodnju i prodaju dentalnog potrošnog materijala i sitne opreme.
Temelji za Coltène AG položeni
su 1963. godine na području proizvodnje i trgovine s dentalnim proizvodima i građevinskom kemijom.
Brojna spajanja i reorganizacije tvrtke rezultirala su stavljanjem težišta
na dentalno tržište 1970-ih godina, a osobito na otisne materijale i
materijale za ispune. Preuzimanje
američke tvrtke Whaledent, specijalizirane za parapulpne kolčiće i
intraradikularne kolčiće, dovelo do
stvaranja Coltène/Whaledent grupe
1990. Daljnjom akvizicijom tvrtki
nadopunjena je paleta proizvoda s
naglaskom na ortodonciju, rotirajuće instrumenate i različit dentalni
potrošni materijal.
Danas Coltène/Whaledent Grupa posjeduje proizvodne pogone u
Švicarskoj, Njemačkoj, Mađarskoj,
Brazilu i SAD-u, kao i svjetsku
distribucijsku mrežu s vlastitim podružnicama i distribucijskim partnerima. Doktori dentalne medicine
i dentalni laboratoriji diljem svijeta
oslanjaju se na proizvode Coltène/
Whaledent Grupe, bez obzira na to
radi li se o tradicionalnim oblicima
liječenja ili implantoprotetskoj terapiji i rekonstrukciji zubi. Dodatne
informacije o tvrtki Coltène/Whaledent i našim proizvodima možete
pronaći na web stranici www.coltene.com.

Kontakt

www.fdi2015bangkok.org
www.fdiworldental.org

Coltène/Whaledent GmbH +
Co. KG
Raiffeisenstrasse 30, 89129
Langenau/Njemačka
Tel.: +49-(0)7345-805-0
Fax: +49-(0)7345-805-201
info.de@coltene.com


[39] =>
Variolink Esthetic
Novi estetski kompozitni
cement za trajno cementiranje
keramičkih I kompozitnih
restauracija. Dostupan u 5 boja (light+, light, neutral,
warm, warm+) i 2 oblika stvrdnjavanja:
Variolink Esthetic LC (light curing) svjetlom stvrdnjavajući
Variolink Esthetic DC (dual curing) dvostruko
stvrdnjavajući

JA
ĐAN D.O.O.
A
G
A DO A GRUPE
V
S
A
STI Z AL MEDI
U
P
O
IP
ENT NERA
N
D
T
I
J
A
I
DOD ANIZAC IH PART
Š
G
U OR ENTE NA
V
I ZA E

Vrijednost pakiranja 675 kn
Pretplatnicima Dental Tribunea
Variolink Esthetic Test Pack - Gratis

ERKOFORM 3d+/
OCCLUFORM 3 –
aparat za duboko
izvlačenje folija

Redovna cijena:
18.364,93 kn + PDV ( 22.956,16 kn)
Cijena za pretplatnike s 25% popusta:
13.773,70 + PDV = 17.217,12 kn

Novo!!!
DIA-PROSEAL pasta za definitivno
punjenje korijenskih
kanala na bazi epoksi
smole i calcium hydroxida s izvrsnim tekućim svojstvima za
bolje prianjanje uz stijenke kanala • Pakiranje: 1 automix
šprica od 16 gr. (6,5 gr. baze + 9,5 gr. katalizatora)

Redovna cijena:
650,00 kn + pdv ( 682,50 kn )
Cijena za pretplatnike Dental Tribune-a:
445,00 kn + pdv = 477,75 kn

-15% popusta na

Novi Carestreamov
RVG senzor stvarne
rezolucije 24 lp/mm,
uključujući
petogodišnje
jamstvo i 5 licenci
softvera DIS na
hrvatskom jeziku!

PAKET CURAPROX
PROIZVODA

2x Curasept tekućina ADS 920 (900 ml)
+ 4x Curaprox CS 5460 duo pakiranje
“Hawaii Edition” (NOVO limitirano
izdanje!) + 4x Parodontalni gel Curasept
ADS 350 (30 ml)

Ukupna cijena paketa s popustom:
652,40 kn (s uključenim PDV-om)

Na sve Megasonex proizvode za pretplatnike
DTI odobravamo popust 20%.
Popusti i akcije se međusobno isključuju.
®

Redovna cijena RVG 6200 seta za
radioviziografiju: 52.360 kn + PDV ( 65.450 kn)
Cijena za pretplatnike s 20%
popusta: 41.888 kn + PDV = 52.360 kn

Pretplata za
Dental Tribune International 2015 g.
=300,00

HRK

HR4523600001101986296

HRK

=300,00

HR4523600001101986296
Upisati OIB, JMBG ili MB

Dental Media Grupa
Kolodvorska 1A
10410 Velika Gorica

Pretplata na časopis DTI za 2015.g.
Pretplata na časopis DTI za 2015.g.


[40] =>
Hrvatsko društvo za
poslovnu etiku i
zdravstvenu ekonomiku
HRVATSKOG LIJEČNIČKOG ZBORA

Organiziraju

S A V J E T O V A NJ E
na temu
Prikaz i javna rasprava o prijedlogu Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj
zaštiti i prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju

SAVJETOVANJE JE NAMIJENJENO:
1. Javnim zdravstvenim ustanovama
- ravnateljima/sanacijskim upraviteljima,
- predsjednicima upravnih vijeća,
- zamjenicima i pomoćnicima ravnatelja,
- rukovoditeljima ekonomsko -financijskih službi,
- rukovoditeljima pravnih službi,
- rukovoditeljima računovodstva,
2. Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje

- ravnatelju, zamjeniku i pomoćnicima,
- rukovoditeljima Područnih službi

3. Pročelnicima županijskih ureda za zdravstvo i njihovim suradnicima
4. Privatnim zdravstvenim ustanovama i privatnim
zdravstvenim djelatnicima - članicama Udruge
5. Komorama i sindikatima u zdravstvu
6. Poslovnim partnerima zdravstvenih ustanova

Opatija, 18. i 19. lipnja 2015.
Grand Hotel Adriatic, kongresna dvorana
Tehnički organizator

On-line registracija:
http://savjetovanje-opatija2015.conventuscredo.hr/

UDRUGA POSLODAVACA U ZDRAVSTVU
i
HRVATSKO DRUŠTVO ZA POSLOVNU ETIKU
I ZDRAVSTVENU EKONOMIKU
HLZ-a


) [page_count] => 40 [pdf_ping_data] => Array ( [page_count] => 40 [format] => PDF [width] => 822 [height] => 1191 [colorspace] => COLORSPACE_UNDEFINED ) [linked_companies] => Array ( [ids] => Array ( ) ) [cover_url] => [cover_three] =>
DT Croatia No. 2, 2015DT Croatia No. 2, 2015DT Croatia No. 2, 2015
[cover] => DT Croatia No. 2, 2015 [toc] => Array ( [0] => Array ( [title] => Novosti [page] => 01 ) [1] => Array ( [title] => Specijal: Endodoncija [page] => 04 ) [2] => Array ( [title] => Kako postići brtvljenje pod tlakom? [page] => 12 ) [3] => Array ( [title] => Strateški plan za promicanje i zaštitu oralnog zdravlja [page] => 20 ) [4] => Array ( [title] => Preventivna oralno-zdravstvena skrb za cijelu obitelj [page] => 22 ) [5] => Array ( [title] => TePe [page] => 23 ) [6] => Array ( [title] => Nepojavljivanje na zakazani termin [page] => 24 ) [7] => Array ( [title] => Admira® Fusion/Admira® Fusion x-tra Prvi materijal za ispune na bazi keramike [page] => 25 ) [8] => Array ( [title] => Dobrobiti žvakaće gume za oralno zdravlje [page] => 26 ) [9] => Array ( [title] => ABC hitnih stanja za studente stomatologije [page] => 28 ) [10] => Array ( [title] => Hrvatska Komora Dentaline Medicine - 1995. – 2015. Godine [page] => 29 ) [11] => Array ( [title] => Korak po korak do pravilne kontrole biofilma [page] => 30 ) [12] => Array ( [title] => Suvremena direktna restaurativna tehnika za stražnje ispune [page] => 32 ) [13] => Array ( [title] => Dizajn osmijeha [page] => 34 ) [14] => Array ( [title] => Međunarodni simpozij u organizaciji Hrvatskog društva za estetiku lica Hrvatskog liječničkog zbora [page] => 37 ) [15] => Array ( [title] => Ne samo punjenje - nego i liječenje [page] => 38 ) ) [toc_html] => [toc_titles] =>

Novosti / Specijal: Endodoncija / Kako postići brtvljenje pod tlakom? / Strateški plan za promicanje i zaštitu oralnog zdravlja / Preventivna oralno-zdravstvena skrb za cijelu obitelj / TePe / Nepojavljivanje na zakazani termin / Admira® Fusion/Admira® Fusion x-tra Prvi materijal za ispune na bazi keramike / Dobrobiti žvakaće gume za oralno zdravlje / ABC hitnih stanja za studente stomatologije / Hrvatska Komora Dentaline Medicine - 1995. – 2015. Godine / Korak po korak do pravilne kontrole biofilma / Suvremena direktna restaurativna tehnika za stražnje ispune / Dizajn osmijeha / Međunarodni simpozij u organizaciji Hrvatskog društva za estetiku lica Hrvatskog liječničkog zbora / Ne samo punjenje - nego i liječenje

[cached] => true )


Footer Time: 0.159
Queries: 22
Memory: 11.858131408691 MB